"Ćuti i trpi" vodi do mnogih zdravstvenih problema

Sigurno ste dobro upoznati sa onom poznatom rečenicom "Ćuti i trpi". Čujali ste je, a vrlo moguće da vam je mnogo puta savjetovano da "ćutite i trpite". 

Prećutati i istrpjeti u nekim situacijama nije loša stvar. Sve zavisi od okolnosti. No, šta ako su ljudi naviknuti da ćute i trpe sve loše sa čime se suočavaju - na poslu, u porodici, u društvu, u bilo kojoj vrsti odnosa? Šta ako konstantno doživljavaju nepravdu zato što ćute i trpe? Konstantno "ćutanje i trpljenje" će u vašem organizmu nagomilati ogromnu količinu ljutnje, bijesa i stresa, a sve ovo vodi do brojnih zdravstvenih problema.

Krenimo od činjenica. 
Kratkotrajna ljutnja nije loša emocija. Ljutnja nas upozorava na opasnost i podstiče na akciju. Ali ljutnja je emocija koju karakteriše osjećaj antagonizma prema nekome ili nečemu, najčešće prema onome što vam je nanijelo nepravdu.
Kada su iskustva ljutnje prečesta, preintenzivna i predugo traju, ova emocija može imati problematične učinke na naše dobrobit i naše zdravlje.
“Ljutnja je dio reakcije borbe, "zamrzavanja u mjesto" ili bijega u kojoj nadbubrežne žlijezde preplavljuju tijelo hormonima stresa, kao što su adrenalin i kortizol,” objašnjava Dr Rejmond Čip Tafrate, klinički psiholog i profesor na Državnom jednom univerzitetu u Novoj Britaniji.
Doživljavamo fiziološke efekte poput ubrzanog rada srca i krvnog pritiska, jer to gura krv u srce. Tijelo se fizički priprema za borbu da se odbrani ili pobjegne od opasnosti.

Iako je ovaj sistem odgovora na stres u našem tijelu evoluirao kako bi nas zaštitio, u većini slučajeva, mi ne trebamo dodatno pojačanje energije da bismo se izborili sa onim što uzrokuje naš bijes.

Ako život provodite u bilo kakvom toksičnom okruženju koje vam pričinjava nepravdu, a vi niste navikli da se borite i zauzimate za sebe, odnosno, ne znate kako pravilno obraditi ljutnju i bijes, doživjećete veliku aktivacju hormona stresa. A hronična aktivacija hormona stresa dovodi do ozbiljnih fizičkih i psihičkih bolesti. Evo nekih zdravstvenih efekata potisnute ljutnje i stresa za koje znati:

1. Hronična potisnuta ljutnja opterećuje srce
Doživljavanje ljutnje pokreće tijelo da oslobađa hormone stresa, koji s vremenom mogu uticati na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da ljutnja (čak i trenutna ljutnja mjerena promjenama izraza lica) rezultira promjenama u radu srca koje pogoršavaju sposobnost mišića da pumpa krv, što može dovesti do visokog krvnog pritiska i naknadnih komplikacija (poput bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara, i metabolički sindrom).
Istraživanja, shodno tome, pokazuju da su osobe sa većim bijesom (one koje su sklone da situacije doživljavaju kao neprijateljske i manje su sposobne kontrolisati svoje neprijateljske misli i osjećaje) izloženi većem riziku od bolesti srca. Druga studija je otkrila da je veća ljutnja povezana sa većim rizikom od smrti zbog bolesti srca i komplikacija.
Ljutnja takođe utiče na osobe s aritmijama (nepravilnim otkucajima srca).

2. Potisnuta ljutnja i bijes povećavaju rizik od srčanih udara
Kada nagomilavate bijes u sebi, zbog konstantnog trpljenja i neadekvatne obrade ljutnje, može stradati vaše srce. Mnoga istraživanja i dokazi sugerišu da su pupravo potisnuta ljutnja i bijes povezani sa većim rizikom od srčanog udara.
U sistematskom pregledu koji je sagledavao studije sa ukupno četiri hiljade učesnika iz više od pedeset medicinskih centara u Sjedinjenim Državama, istraživači su otkrili dvostruko veći broja srčanih udara u roku od dva sata nakon izbijanja potisnutog bijesa. Što je više bilo nagomilane ljutnje i bijesa u osobi, srčani udar je bio teži. To dokazuje da intenzivniji bijes "sagorijeva" vaše srce. Što osoba duže trpi, više bijesa u sebi nagomilava i kada on jednom "eksplodira", ozbiljniji je srčani udar.

​3. Potisnuta ljutnja može poremetiti probavu
Mnoga istraživanja pokazuju da su mozak i crijeva u stalnoj komunikaciji i utiču jedni na druge. Jedna uloga našeg autonomnog nervnog sistema (koji reguliše nevoljne tjelesne procese) je da pomaže u regulaciji probave.
Ali to se može poremetiti kada tijelo trpi ogromnu količinu potisnute ljutnje i bijesa i stresa,

"Možete očekivati ​​znatne promjene u radu crijeva", rekao je Pankaj Džej Pasriča,  doktor na klinici Majo u Arizoni. Istraživanja pokazuju, na primjer, da stres može dovesti do neugodnih simptoma u gastrointestinalnom traktu (uključujući bolove u trbuhu, želučane tegobe i dijareju) - a dugoročno je hronični stres povezan s razvojem upalne bolesti crijeva,  sindroma iritabilnog kolona i gastroezofagealne refluksne bolesti.

4. Previše ljutnje u tijelu se loše odražava na mentalno zdravlje
Biti u konstantnom stanju potisnute ljutnje, bijesa i stresa može jako loše uticati i na mentalno zdravlje, a zbog lošeg mentalnog zdravlja dolazi do pogoršanja već postojećih bolesti, ili nastanka novih. Istraživanja pokazuju da ljutnja često vodi do daljih emocionalnih poremećaja, kao što su anksioznost i depresija,  te da je povezana i sa lošijim odgovorom na liječenje.
Ljutnja (posebno produžena potisnuta ljutnja) takođe može uticati na našu koncentraciju i obrasce razmišljanja. Može nas učiniti više neprijateljskim ili ciničnim, što može uticati na naše odnose i sposobnost stvaranja novih i zdravijih veza. Sve ovo svakako može biti itekako štetno po vašu dobrobit.

Reakcije na ljutnju mogu naškoditi i vašim kvalitetnim i dobrim odnosima, tako što vas ubacuju u začarani krug odakle ne možete izaći, pa niti tražite pomoć, niti više vjerujete ljudima, niti održavate one kvalitetnije osnose. 
A kada jednom eksplodira, ljutnja može dovesi do gadnih scena, svađa i nasilnog ponašanja.

​5. Potisnuta ljutnja i bijes mogu potpuno poremetiti vaš san
Svi znamo koliko je zdrav san bitan, kako biste imali normalan naredni dan. Nedostatak sna loše utiče na imunitet, pa je osoba sklonija infekcijama. Pokazalo se da ljudi koji se bore da kontrolišu svoj bijes ili se češće osjećaju ljuti imaju lošiji san i češće pate od nesanice. 
Prevelika količina potisnute jutnje povećava psihičku uznemirenost, što sprečava osobu da normalno utone u san.

Zaključak
Ovo što smo naveli u članku su samo neke zdravstvene komplikacije koje se mogu javiti kod onih koji potiskuju ljutnju i bijes u sebi. Lista, naravno, nije konačna. 
Morate naučiti da se zalažete za sebe i da ne trpite previše, jer ljutnja nije prolazan osjećaj – ona ozbiljno utiče na vaše tijelo i um. Treba naučiti kako izraziti ljutnju, neslaganje i negodovanje na zdrav i prihvatljiv način - i nikako je ne taložiti u svom organizmu. Niko i ništa nije vrijedan dugotrajnog trpljenja do te mjere da izazove razornu ljutnju koja će ugroziti vaše zdravlje i blagostanje.


STRUČNE REFERENCE/ BIBLIOGRAFIJA/ LITERATURA:
1. Cassiello-Robbins C et al. Anger: The Unrecognized Emotion in Emotional Disorders. Clinical Psychology: Science and Practice. March 2016.
2. Control Anger Before It Controls You. American Psychological Association. November 3, 2023.
3. Veenstra L et al. The Facts on the Furious: A Brief Review of the Psychology of Trait Anger. Current Opinion in Psychology. February 2018.
4. Williams JE, et al. Anger Proneness Predicts Coronary Heart Disease Risk. Circulation. May 2, 2000.
5. Mostofsky E et al. Outbursts of Anger as a Trigger of Acute Cardiovascular Events: A Systematic Review and Meta-Analysis. European Heart Journal. June 2014.