Negativna iskustva iz djetinjstva poput traume, zlostavljanja, zanemarivanja i disfunkcionalna porodica mogu povećati rizik od srčanog udara kod pojedinca u 50-im i 60-im godinama, izvještava nova studija.
Nalazi studije objavljeni su u Journal of the American Heart Association. Rezultati studije pokazali su da su ljudi koji su bili izloženi velikim nedaćama i problemima u porodičnom okruženja u djetinjstvu imali više od 50 posto veću vjerovatnoću da će imati neku kardiovaskularne bolesti poput srčanog ili moždanog udara nakon 30-godina.
"Nedaće u djetinjstvu mogu dovesti do doživotnog stresa, bolesti zavisnosti poput pušenja, anksioznosti, depresije, sjedilačkog načina života u odrasloj dobi."
Longitudinalna studija na više od 3.600 učesnika među prvima je koja opisuje tok kardiovaskularnih bolesti i smrti na osnovu ocjena porodičnog okruženja kod mlađe odrasle dobi do starije srednje dobi. Djeca koja žive u disfunkcionalnom porodičnom okruženju su predisponirana na veće stope doživotnog stresa, pušenja, anksioznosti, depresije i sjedilačkog načina života u odrasloj dobi. To može dovesti do povećanja indeksa tjelesne mase (BMI), dijabetesa, povišenog krvnog pritiska, vaskularne disfunkcije i raznih upala. "Ova populacija odraslih će prije sudjelovati u rizičnom ponašanju - na primjer, koristiće hranu kao mehanizam za suočavanje sa stresom, što može dovesti do problema s težinom i gojaznošću", rekao je prvi autor studije Jacob Pierce, student četvrte godine medicine na Northwestern, Medicinski fakultet Univerziteta Feinberg. "Oni takođe češće razvijaju naviku pušenja, što je direktno povezano sa kardiovaskularnim bolestima." Odrasli koji su kao djeca bili izloženi ovim faktorima rizika mogu imati koristi od savjetovanja o vezi između suočavanja sa stresom i kontrole pušenja i gojaznosti, ali je potrebno više istraživanja, rekao je Pierce. "Iskustva iz ranog djetinjstva imaju trajni učinak na mentalno i fizičko blagostanje odraslih, a veliki broj djece i dalje trpi zlostavljanje u disfunkcionalnoj porodici, što će im stvoriti zdravstvene i društvene probleme tokom kasnijeg života", rekao je stariji autor Joseph Feinglass, istraživač i profesor preventivne medicine u Feinbergu. Studija je koristila drugu studiju o razvoju rizika od koronarnih arterija kod mladih odraslih (CARDIA), koja je pratila učesnike od regrutovanja u periodu 1985-1986 do 2018. godine, kako bi se utvrdilo kako je psihosocijalno okruženje u djetinjstvu povezano sa pojavom kardiovaskularnih bolesti i smrtnošću u srednjim godinama.
Da bi stekli širu predstavu o tome kakvo je porodično okruženje učesnika studije bilo tokom njihovog djetinjstva, učesnici su odgovarali na pitanja ankete kao što su: „Koliko često je roditelj ili druga odrasla osoba u domaćinstvu učinila da se osjećate voljeno, podržano, i zbrinuto?" ili "Koliko često vas je roditelj ili druga odrasla osoba u domaćinstvu psovala, vrijeđala, ponižavala ili se ponašala na način da se osjećate ugroženo?"
Predviđanja kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu takođe su se dobijala pomoću pitanja: "Da li je vaša porodica znala šta ste radili kao dete?" Pierce je rekao. "Iako se studija nije posebno bavila pažnjom roditelja, nalazi ukazuju na to da bi uključenost roditelja u živote njihove djece mogla uticati na njihovo zdravlje kasnije u životu." STRUČNE REFERENCE/ STUDIJE: 1. Pierce, J. B., et. al. (2020). Association of Childhood Psychosocial Environment With 30‐Year Cardiovascular Disease Incidence and Mortality in Middle Age. Journal of the American Heart Association; DOI: 10.1161/JAHA.119.015326 2. Nelson CA, Scott RD, Bhutta ZA, Harris NB, Danese A, Samara M. Adversity in childhood is linked to mental and physical health throughout life. BMJ. 2020 Oct 28;371:m3048. doi: 10.1136/bmj.m3048. PMID: 33115717; PMCID: PMC7592151. 3. Northwestern University. (2020, April 28). Heart disease more likely for adults with dysfunctional childhoods: Trauma, neglect, family dysfunction in childhood leads to health issues in 50s, 60s. ScienceDaily.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
June 2025
March 2025
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017