Djecu danas "odgajaju" TikTok i ostale društvene mreže, roditelji pasivni

U svijetu u kojem tehnologija prožima svaki aspekt svakodnevnog života, postavlja se pitanje: ko zapravo odgaja našu djecu?

Nekada su roditelji, škole, zajednica i porodica imali centralnu ulogu u oblikovanju djetetove ličnosti, vrijednosti i pogleda na svijet. Danas, međutim, uloga roditelja sve više prelazi u ruke – ili bolje rečeno – u ekrane. YouTube, TikTok, Instagram i slične mreže postaju primarni izvor informacija, uzora i „obrazovanja“ za sve mlađe generacije. Roditelji, sa druge strane, postaju sve tiši, povučeniji, zauzetiji ili jednostavno – pasivni.

U ovom članku razmatramo kako društvene mreže oblikuju ponašanje, identitet i vrijednosti djece, te zašto roditelji prepuštaju svoju najvažniju ulogu digitalnim platformama.

Kako društvene mreže utiču na djecu i omladinu

1. Izgradnja identiteta kroz filtere i lajkove
Djeca više ne grade svoj identitet kroz porodične priče, stvarne interakcije i lična iskustva. Umjesto toga, ulogu ogledala zauzimaju „influenceri“, algoritmi i broj lajkova.
Djevojčice od 10 godina se upoređuju sa digitalno „ispeglanim“ modelima.
Dječaci dobijaju lažne uzore u „alfa muškarcima“ koji promoviraju nasilje, mizoginiju i kult moći.
Vrijednosti se mjere popularnošću, a ne karakterom.

2. Gubitak fokusa, empatije i djetinjstva

• Neprestano skrolanje, kratki video klipovi i neprekidni dopamin stimulišu mozak djece na način koji ga čini zavisnim.
• Pad koncentracije i teškoće u učenju.
• Površne emocije i manjak empatije.
• Gubitak igre u stvarnom svijetu, mašte i spontanosti.

3. Normalizacija toksičnog ponašanja
Na društvenim mrežama djeca sve češće gledaju:

• vrijeđanje kao humor,
• ponižavanje kao sadržaj za smijeh,
• objektivizaciju kao samopouzdanje,
• bahatost kao uspjeh.

Ove „vrijednosti“ se ne propituju jer roditeljski glas je – često – potpuno utišan

Zašto su roditelji postali pasivni

1. Zauzetost poslom i egzistencijalnim brigama
Roditelji današnjice često rade dva posla, bore se sa finansijama, emocionalnim iscrpljenjem i nedostatkom podrške. U toj trci za preživljavanjem, najlakše rješenje je:
„Evo ti telefon, zabavi se."

Nažalost, taj mali kompromis, ako se ponavlja svaki dan, prerasta u obrazac.

2. Tehnološka nepismenost i strah od konflikta

• Mnogi roditelji ne razumiju TikTok algoritme, ne znaju šta djeca gledaju, niti kako ih zaštititi. Uz to, neki se boje da će, zabranama i granicama, izgubiti ljubav djeteta.
• Popustljivost zamjenjuje autoritet.
• Tišina zamjenjuje razgovor.
• Digitalna tišina postaje oblik „mira u kući“.

3. Projekcija vlastitih frustracija na djecu
Neki roditelji pasivno posmatraju kako njihovo dijete gubi orijentaciju jer su i sami izgubljeni, neiscijeljeni, emocionalno odsutni ili zavisni od društvenih mreža. Kako će roditelj naučiti dijete da bude prisutno – ako i sam bježi u telefon?

4. Posljedice pasivnosti roditelja

1. Gubitak emocionalne povezanosti
Bez svakodnevne, iskrene komunikacije, dijete ne osjeća pripadnost i razumijevanje. Počne tražiti validaciju van kuće.

2. Raste broj djece sa mentalnim poteškoćama
Depresija, anksioznost, poremećaji ishrane i samopovređivanje više nisu rijetkost.
Djeca koja imaju 10 000 pratilaca nemaju nijednu osobu kojoj mogu zaplakati na rame.

3. Rušenje autoriteta roditelja
Kada roditelj izostane iz procesa odgoja, kasnije ne može povratiti povjerenje i poštovanje. Dijete tada vidi autoritet u nekom strancu s ekrana – i taj stranac postaje „glas razuma“.

Kako vratiti roditeljstvo iz ruku društvenih mreža

1. Roditelj mora biti prisutan – ne samo fizički, već emocionalno
20 minuta svakodnevnog razgovora bez telefona vrijedi više od 2 sata zajedničkog gledanja serije.
Roditelj ne mora biti savršen – ali mora biti tu, iskreno zainteresovan za svijet svog djeteta.

2. Postavljanje granica i digitalna higijena
Ne mora se sve zabranjivati – ali mora se regulisati.
Uvođenje "offline" vremena, zajedničke aktivnosti bez ekrana, dijeljenje znanja o opasnostima društvenih mreža.

3. Edukacija roditelja
Škole i zajednice trebaju nuditi radionice o digitalnoj pismenosti roditelja.
Ne moraš razumjeti svaki trend – ali moraš znati kako funkcionišu alati koje tvoje dijete koristi.

Vrijeme je da se roditelji probude
Djeca se ne rađaju sa sviješću šta je dobro, a šta loše. Ona uče posmatrajući. Ako roditelj prešuti, ekran progovori. Ako roditelj ne zagrli, algoritam će to „kompenzirati“ površnom pažnjom. Ako roditelj ne vodi, neko će drugo dijete – ili digitalni idol – povesti njegovo kroz lavirint iluzija.

Dijete koje "odgaja" telefon ne postaje slobodno – ono postaje zbunjeno, ovisno i prazno.

Roditeljstvo danas nije lakše ni jednostavnije. Naprotiv. Ali zato je važnije nego ikad. Vrijeme je da se vratimo svojoj djeci – ne kad „budemo imali vremena“, nego sada.
Jer svijet u kojem ih puštamo da rastu bez usmjerenja možda će im dati sadržaj, ali neće im dati smisao. A smisao je ono zbog čega djeca postaju ljudi.

​Praktični savjeti za roditelje – kako zaštititi djecu od negativnog uticaja društvenih mreža

​1. Postanite svjesni i informisani

• Ne možete kontrolisati ono što ne razumijete.
• Istražite platforme koje vaše dijete koristi (npr. TikTok, Instagram, Snapchat).
• Postavite sebi pitanje: Koje sadržaje moje dijete gleda? Kome vjeruje više nego meni?
• Instalirajte roditeljske kontrole, ali važnije od toga – razgovarajte o sadržaju koji dijete prati.​​

2. Uvedite digitalna pravila u kući

• Djeci su potrebne granice, ne da bi ih sputavale, već da bi ih zaštitile.
• Vrijeme bez ekrana: dogovorite "offline" zone – za vrijeme obroka, prije spavanja, tokom zajedničkih aktivnosti.
• Minimalna dob za društvene mreže – nemojte popustiti samo zato što "sva djeca imaju".
• Uvedite pravilo: ako dijete koristi društvene mreže, roditelj mora znati šifru i imati uvid u sadržaj.

3. Njegujte emocionalnu povezanost sa djetetom

• Dijete koje se osjeća viđeno, saslušano i prihvaćeno kod kuće, rjeđe traži potvrdu izvana.
• Pitajte ih kako se osjećaju – ne samo šta ima novo.
• Reagujte bez osuđivanja – čak i kad priznaju nešto pogrešno.
• Provedite kvalitetno vrijeme zajedno: šetnje, društvene igre, kuhanje, razgovori pred spavanje.

4. Postanite uzor u korištenju tehnologije

• Djeca ne slušaju šta im govorite – ona gledaju šta radite.
• Ako roditelj cijeli dan provodi na telefonu, zašto bi dijete bilo drugačije?
• Uvedite porodična pravila koja važe za sve – uključujući i vas.
• Pokažite primjerom kako se koriste društvene mreže s kritičkom sviješću i mjerom.

5. Razvijajte kod djece samopouzdanje i medijsku pismenost

• Ne možete ih zauvijek držati pod staklenim zvonom – ali ih možete osnažiti da razmišljaju svojom glavom.
• Naučite ih da ne vjeruju svemu što vide online.
• Pokažite razliku između stvarnosti i „instagramske“ iluzije.
• Podstičite ih da govore otvoreno o onome što im smeta ili ih zbunjuje.

6. Ne budite neprijatelj, budite saveznik

• Umjesto da društvene mreže budu izvor sukoba, neka budu povod za povezivanje.
• Pokažite interesovanje za sadržaj koji vole.
• Gledajte zajedno poneki video i razgovarajte o njemu.
• Ako primijetite opasan trend – ne napadajte dijete, nego ga educirajte.

Zaključak: Vratite svoj glas u djetetov život
Roditeljstvo u digitalnoj eri zahtijeva više prisustva, više pažnje i više ljubavi nego ikada prije. Ne borite se protiv tehnologije – borite se za emocionalnu povezanost sa svojim djetetom. Ako vas dijete doživljava kao sigurnu bazu, nijedna društvena mreža ga neće moći odvući u potpuno pogrešnom smjeru.

Zapamtite:

• Telefon djetetu može dati zabavu – ali ne i vrijednosti.
• Algoritmi mogu oblikovati navike – ali ne i karakter.
• Samo roditelj može dati ljubav, sigurnost i smjer.

I to je ono što će im – danas, sutra i zauvijek – najviše trebati.


REFERENCE/ STUDIJE:
1. Bozzola E, Spina G, Agostiniani R, Barni S, Russo R, Scarpato E, Di Mauro A, Di Stefano AV, Caruso C, Corsello G, Staiano A. The Use of Social Media in Children and Adolescents: Scoping Review on the Potential Risks. Int J Environ Res Public Health. 2022 Aug 12;19(16):9960. doi: 10.3390/ijerph19169960. PMID: 36011593; PMCID: PMC9407706.
2. Spina G., Bozzola E., Ferrara P., Zamperini N., Marino F., Caruso C., Antilici L., Villani A. Children and Adolescent’s Perception of Media Device Use Consequences. Int. J. Environ. Res. Public Health. 2021;18:3048. doi: 10.3390/ijerph18063048
3. Le Heuzey M.-F. Social media, children and pediatricians. Arch. Pediatr. 2012;19:92–95. doi: 10.1016/j.arcped.2011.10.016.

​©Copyright