Kada je lord Česterfild napisao pismo svom sinu 1747. godine, upozorio ga je na „neopreznu iskrenost” koja ljude njegovih godina čini „lakim plijenom”: „Oni (stariji ljudi) svakog lopova ili nitkova, koji im kaže da je on njihov prijatelj, smatraju prijateljem; i ta "profesija" simuliranog prijateljstva, sa neograničenim samopouzdanjem, uvijek ide na njihov gubitak, često na njihovu propast”.
Ima mnogo ljudi na ovom svijetu koji možda nemaju dobre prijatelje, ali postoji određeni tip osobe sa poremećajem ličnosti koja nije ničiji prijatelj. Ta osoba je psihopata, kako je opomenuo lord Česterfild.
„Simulirano prijateljstvo“ je taktika psihopate Ko su ovi ljudi sa svojim „simuliranim prijateljstvima“ koji nas mogu odvesti u propast?
Psihopate su nas zbunjivale još od biblijskih vremena. Sam naslov stručnjaka za psihopatiju, knjiga J. Rejda Meloja, "Kainov žig", upućuje na ovaj problem. U Postanju (prvoj knjizi Mojsijevoj), oznaka koju je Bog stavio na Kaina, prvog ubicu, služila je da ga imunizira od povrede, slično onome kako psihopate izbjegavaju razotkrivanje. Kako uopšte pravimo tu grešku i puštamo psihopate da nam se približe? To je zato što oni često manipulišu svojim žrtvama i stvaraju lažan osjećaj bliskosti. Poznati istraživač na polju psihopatije Robert Hare piše: “Ako ih ne možemo uočiti, osuđeni smo da budemo njihove žrtve.” Ali kako da uočimo ovakve ljude budući da se predstavljaju kao “savršeni nevidljivi predatori”?
Veze, a ne iskrena i prava prijateljstva, su cilj psihopate Veze, a ne iskrena i prava prijateljstva, su veoma važne za psihopatu. Psihopate imaju nezasit apetit za moći i kontrolom. Svaka osoba sa kojom se povezuju služi njihovim potrebama na različite načine i ostali ljudi služe da psihopata potvrdi sebi koliko je moćan. Psihopata ima tzv. „patološki fokus na sebe“. Psihopata vlada publikom ne samo svojim govorom već i svojim manirima. On može koristiti razne trikove kako bi privukao i zadržao vašu pažnju. Može djelovati blistavo, otvoreno, upadljivo ili igrati na kartu sažaljenja kako bi probudio empatiju kod vas. Ako koristi pristup žrtve, možda nikada nećete znati da je upravo on ili ona u potrazi za žrtvom. Kakvu god smicalicu psihopata koristio, tužna istina je da im nikada nije dosta i da nikada nisu zadovoljni. Psihopata vjeruje da ima pravo i stalno traži više. Ako psihopata ikada kaže "hvala", njegovo ili njeno srce je na sasvim drugom mjestu - zahvalnost ne dolazi iz srca. Alati za sklapanje “prijateljstva” Psihopata može tražiti prijateljstvo laskanjem, lažnom zabrinutošću, ljubaznošću i lažnim pričama kako bi izmanipulisao vama i sebe predstavio u najboljem svijetlu. Psihopata će vam laskati koliko ste divni. Sve što radi osmišljeno je kako bi unaprijedio svoj lični plan. Prema Karlu Gakonu, “interes psihopate za druge nije zasnovan na želji za većom intimnošću, već je motivisan potrebom da se bude u centru pažnje”. Uočavanje ovih “savršenih nevidljivih predatora” Kako prepoznati ove “savršene nevidljive predatore” koji pokušavaju da se maskiraju u prijatelje?
Meloj kaže sljedeće: „Iako su ove informacije samo intuitivne i anegdotske, moje je iskustvo potvrdilo kad čujem one opise - „hladne oči“, na primjer, ili „zurenje u prazno i bez osjećaja”. Ne postoji siguran način da se psihopata lako i odmah uoči. Najbolje je pažljivo posmatrati ljude i dopustiti svojoj intuiciji da vam bude vodič. Svoje šesto čulo nikako ne smijete zanemariti.
REFERENCE/ LITERATURA: 1. Earl of Chesterfield. (1747). Lord Chesterfield's Letters to His Son. Philadelphia: Lippincott (1881). 126. 2. Gacono, Carl (2013) Foreword. In Winifred Rule, Born to Destroy. Moscow: Ministry of Health of the Russian Federation. (2013). i. 3. Meloy, J. Reid. (2001). The Mark of Cain. Hillsdale: The Analytic Press.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
June 2025
March 2025
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017