Za Karla Gustava Junga, snovi mogu biti izraz arhetipova kolektivnog nesvjesnog, kao i individualne simbolike.
Oni takođe mogu ukazivati ne samo na trenutne probleme ili neravnoteže, već i proročki pratiti buduće smjerove s kojima se nesvjesna psihička aktivnost može suočiti. Jungovo tumačenje snova se u ovim aspektima razlikuje od Frojdovog.
„San je pozorište u kojem je sanjar istovremeno i scena, i glumac, i sufler, i scenski menadžer, i autor, i publika i kritičar.” (Karl Gustav Jung)
Tumačenje snova u jungovskoj perspektivi uzima u obzir simboliku snova i prema evolutivnoj i prema prospektivnoj viziji. Ono, dakle, ne upućuje samo na sukobe generisane problemima prošlosti.
Međutim, treba napomenuti da je za tumačenje snova - prema bilo kojoj teorijskoj orijentaciji - bitno biti u terapijskom odnosu. Iako simbolika snova može izgledati vrlo sugestivno i postoje slike iz snova koje se odnose na univerzalne dimenzije ljudskog postojanja. Zasto je to tako? Zašto nije moguće, i zašto je pogrešno, uzeti jedan od brojnih "priručnika" za snove i protumačiti svoje ili tuđe snove? Jednostavno zato što svaka slika iz snova, svaki simbol, čak i ako je univerzalne prirode, poprima apsolutno posebna značenja u svačijoj subjektivnoj psihi. Razmislimo o velikim jungovskim arhetipovima kao što je, na primjer, Velika Majka. Nema sumnje da u nesvjesnom svakog od nas postoji psihička ideja o majčinskom naslijeđena iz kolektivnog psihizma (tu dimenziju dijele svi narodi i nacije). Ali kako se ta ideja kreće i predstavlja u individualnoj psihi je sasvim druga stvar. Ove apsolutno subjektivne komponente snova - one koje čine razliku - mogu se preispitivati, istraživati i razumjeti samo putem analize ili psihoterapije. „Tumačenje snova je po pravilu težak zadatak. Pretpostavlja prodiranje u psihu, sposobnost kombinovanja različitih stvari zajedno, intuiciju, poznavanje svijeta i ljudi i prije svega specifično znanje koje podrazumijeva i vrlo opsežne pojmove i određenu 'inteligence du coeur'.” (Karl Gustav Jung) Snovi i individualna i kolektivna psiha Govorili smo da je prva razlika između Jungove i Frojdove koncepcije snova to što se slike iz snova, za Junga, takođe tumače u svjetlu natosobnih dimenzija koje pripadaju kolektivnom nesvjesnom. U te dimenzije Jung smješta sve one arhetipove koji su oduvijek bili dio čovječanstva kroz istorijska vremena i kulture. U analitičkoj psihologiji Karla Gustava Junga, arhetipovi su psihološke dispozicije, modeli ponašanja i mišljenja/osjećaja koji su transverzalni na pojedine ljude, kulture ili ljudske grupe. Arhetipovi izražavaju elemente kolektivnog nesvjesnog, potencijal psihe zajednički cijelom čovječanstvu koji na različite načine može naći izraz u individualnim stavovima i ličnosti. Pomislimo upravo o već pomenutom arhetipu Velike Majke, koji je često prisutan u snovima. Ovo je ideja majke, shvaćena ne u specifičnosti određene osobe, već kao psihološki koncept. To je nešto što pripada kolektivnom nesvjesnom i što nalazimo u svakoj kulturi i osobi. Kao i svi arhetipovi, i majčinski se odlikuje ambivalentnošću. Može se odnositi na Majku shvaćenu kao potpuno dobronamjerno i blagotvornu hrana , ili Majku koja "proždire", koja može stvoriti smrtonosnu fuziju koja sprečava autonomiju i rast drugog. Za Junga, u snovima možemo pratiti izraze ovog arhetipa koji su zasnovani na slikama i simbolima koji pripadaju istoriji čovečanstva, a često su prisutni u mitovima i bajkama. “Snovi su skrivena vrata u najdublje i najintimnije utočište duše.” (Carl Gustav Jung) Jung i snovi koji gledaju u budućnost U Jungovoj koncepciji snova postoji jedan apsolutno neobičan element perspektive koji možemo pratiti na dva načina. Kao što je spomenuto, slike iz snova mogu ukazivati ne samo na neriješene probleme ili komplekse iz prošlosti, već i na pravac kojim se nesvjesno kreće. Smjer koji još nije uočljiv u svjesnom životu, ali koji već predstavlja potencijal koji klija u psihi čekajući da procvjeta. To mogu biti promjene, sposobnosti ili smjerovi za koje osoba još ne zna da želi ili može prihvatiti i koja su prorečena u individualnoj simbolici sna. Jungovska koncepcija tumačenja snova uglavnom ne smatra interpretaciju jednog sna iscrpnom, već ga zamišlja unutar šireg niza povezujući ga sa snovima koji mu prethode i slijede.
Na ovaj način moguće je pratiti evoluciju elemenata psihe u uzastopnim slikama iz snova, otkrivajući stepen progresije ili staze nesvjesnog osobe.
Nijedan san se stoga ne tumači kao potpun, već može otkriti mnogo više umetnutog u dinamički okvir koji ga, kao u nizu kadrova, konfigurira kao djelimični element priče koja se stalno razvija. Rezultat je dinamična i prospektivna vizija psihe i nesvjesnog koje nikada ne zaboravlja nadosobne matrice iz kojih dolazi i ciljeve realizacije kojima teži. Svako ko želi da se bavi jungovskim tumačenjem snova daće sebi priliku da duboko raste kroz kontakt sa ovim elementima nesvesnog. „Vaša vizija postaje jasna tek kada pogledate u svoje srce. Ko god gleda van, sanja. Ko god pogleda unutra, taj se budi. ” (Karl Gustav Jung) REFERENCE: 1. Jung C.G. On the Nature of Dreams, 1945/1948. In: Read H., Fordham M., Adler G., McGuire W., editors; Hull R.F.C., translator. The Collected Works of C.G. Jung. Volume 8 Princeton University Press; Princeton, NJ, USA: 1960. 2. Zhu C. Jung on the nature and interpretation of dreams: a developmental delineation with cognitive neuroscientific responses. Behav Sci (Basel). 2013 Nov 22;3(4):662-675. doi: 10.3390/bs3040662. PMID: 25379263; PMCID: PMC4217604. 3. Jung C.G. General Aspects of Dream Psychology, 1916/1948. In: Read H., Fordham M., Adler G., McGuire W., editors; Hull R.F.C., translator. The Collected Works of C.G. Jung. Volume 8 Princeton University Press; Princeton, NJ, USA: 1960. 4. Jung C.G. Sigmund Freud: On Dreams, 1901. In: Read H., Fordham M., Adler G., McGuire W., editors; Hull R.F.C., translator. The Collected Works of C.G. Jung. Volume 2 Princeton University Press; Princeton, NJ, USA: 1973. 5. Jung C.G. In: Memories, Dreams, Reflections. Jaffé A., editor; Winston R., Winston C., translators. Vintage Books; New York, NY, USA: 1989.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2025
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017