3 namirnice koje ubrzavaju starenje vašeg tijela i mozga

Starenje je neizbježan dio života, ali brzina kojom starimo može biti pod uticajem različitih faktora, uključujući i prehrambene navike.

Nova istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu ubrzati proces starenja na ćelijskom nivou i doprinijeti lošijem zdravlju mozga. Ovaj članak istražuje nedavne studije koje ukazuju na namirnice koje mogu ubrzati starenje i oštetiti moždane funkcije.

1. Ultra-prerađena hrana: "Recept" za brzo starenje
Ultra-prerađena hrana obično se definiše kao hrana koja je znatno izmijenjena u odnosu na svoj izvorni oblik, a često je bogata dodanim šećerima, nezdravim mastima i vještačkim aditivima.

Uobičajeni primjeri uključuju pakovane grickalice, zaslađena pića, instant rezance i gotove obroke. Iako praktične, ove namirnice često nedostaju ključni nutrijenti i povezane su sa nizom zdravstvenih problema. Ovakva hrana je postala uobičajena širom svijeta i trenutno čine više od polovine kalorijskog unosa u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. Istraživanja sada pokazuju da što je prehrana prerađenija, to mozak i tijelo brže stare.

Već duže vrijeme znamo da veća konzumacija ultra-prerađene hrane dovodi do ranije smrti. Sada znamo da je to dijelom i zbog njenog uticaja na brzinu biološkog starenja. Dok je naša hronološka starost nepromjenjiva, efekat godina na tijelo - tzv. “biološka starost” se može mijenjati izborima koje pravimo, i bolji je pokazatelj zdravlja i rizika od smrti nego broj godina koje imamo. U jednoj studiji objavljenoj u The American Journal of Clinical Nutrition, istraživači su analizirali oko 22.500 ljudi i otkrili da oni koji jedu više prerađene hrane imaju znatno bržu stopu biološkog starenja.

Kada je u pitanju starenje mozga, studija objavljena u JAMA Neurology u decembru 2022.godine istraživala je uticaj konzumacije ultra-prrađene hrane na kognitivni pad. Istraživanje je obuhvatilo preko 10.000 osoba starosti 35 do 74 godine, praćenih tokom otprilike osam godina. Rezultati su pokazali da osobe sa većim unosom ultra-prerađene hrane imaju 28% brži kognitivni pad i 25% brže slabljenje izvršnih funkcija u poređenju sa onima koji su konzumirali minimalno ultra-prerađene namirnice—što sugeriše da takva hrana ubrzava starenje mozga.

2. Zaslađena pića i hrana: Slatkoća sa gorkim ishodom
Visoka konzumacija zaslađenih pića i hrane povezana je sa nizom zdravstvenih problema, uključujući gojaznost, dijabetes tipa 2 i bolesti srca. Zapravo, među svim namirnicama, za zaslađena pića postoji najviše dokaza koji potvrđuju njihov štetan uticaj na stanje poput Alchajmerove bolesti i depresije. Ova pića uključuju sportska pića, kafu s dodacima, gazirane sokove, voćne napitke i energetska pića (koja konzumira više od polovine svjetske populacije). 

U nedavnoj publikaciji iz 2025. godine u BMC Public Health, istraživači su ispitali vezu između konzumacije zaslađenih pića i brzine starenja mjerene biološkim satom kod otprilike 4.000 odraslih osoba. Otkriveno je da su osobe koje su konzumirale umjerene do velike količine zaslađenih napitaka starile brže od onih koje ih nisu konzumirale. Ovo je bilo posebno izraženo kod onih koji su takve napitke konzumirali u večernjim satima. Rezultati su u skladu sa ranijim istraživanjima koja pokazuju da konzumacija zaslađenih pića može ubrzati gubitak telomera (zaštitnih kapa na našoj DNK koje štite ćelije od starenja).

Kada je riječ o mozgu, konzumacija zaslađenih napitaka je nedavno povezana s višim stopama demencije u studiji koja je obuhvatila više od 200.000 učesnika. Kako su povezani? Glavni mehanizmi uključuju razvoj upala, oksidativnog stresa i metaboličke disfunkcije - sve što može prerano ostariti mozak.

3. Alkohol: Umjerenost je ključ
Iako se blaga do umjerena konzumacija alkohola povremeno povezuje sa određenim zdravstvenim koristima, pretjerani unos je jasno povezan sa raznim zdravstvenim problemima, uključujući ubrzano starenje i kognitivni pad.

Istraživanja starenja pokazuju zanimljive nalaze u vezi sa upotrebom alkohola. Generalno, podaci sugeriraju da češće konzumiranje alkohola može dovesti do bržeg starenja mozga, iako su neki detalji još nejasni. Kod poremećaja upotrebe alkohola, postoje i dokazi o bržem starenju kako mozga, tako i tijela, prema određenim biološkim testovima starenja.

Zaključak o alkoholu je jasan: previše je loš za bilo koji aspekat zdravlja, uključujući starenje. Niži nivoi konzumacije mogu donijeti određene koristi prema studijama, ali to vjerovatno nije dovoljno da se opravda početak konzumacije. ​

Visoka ili “pretjerana” konzumacija se definiše kao četiri ili više pića u jednoj prilici ili osam ili više sedmično za žene, te pet ili više u jednoj prilici ili 15 ili više sedmično za muškarce. Osim toga, bilo koja količina alkohola koja dovodi do gubitka svijesti ili mamurluka može se smatrati štetnom za mozak.

Zaključak
Nova istraživanja naglašavaju dubok uticaj prehrambenih izbora na proces starenja i zdravlje mozga. Ishrana bogata ultra-prerađenom hranom, zaslađenim pićima i pretjeranom količinom alkohola ne samo da doprinosi fizičkim zdravstvenim problemima, već i ubrzava starenje mozga i povećava rizik od kognitivnog pada. Nasuprot tome, usvajanje ishrane bogate cjelovitom, neprerađenom hranom - poput voća, povrća, integralnih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti - može podržati zdravlje mozga i podstaći zdravije starenje. Ipak, prehrana je samo jedan dio onoga što utiče na cjelokupno zdravlje, zdravlje mozga i dugovječnost, i čak ni najbolja ishrana ne može nadoknaditi posljedice nezdravog načina života.

​
STUDIJE/REFERENCE:
1. Cardoso BR, Liu J, Machado P, Kwon D, Belsky DW, Martinez Steele E. Association between ultra-processed food intake and biological ageing in US adults: findings from National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES) 2003-2010. Age Ageing. 2024 Nov 28;53(12):afae268. doi: 10.1093/ageing/afae268. PMID: 39657624; PMCID: PMC11631094.
2. Frequent consumption of sugar-sweetened beverages and sweets starts at early age, October 2017, Acta odontologica Scandinavica 2017(2), DOI:10.1080/00016357.2017.1387929
3. Alcohol and aging – An area of increasing concern, Aaron M. White, Andras Orosz, Patricia A. Powell, George F. Koob, https://doi.org/10.1016/j.alcohol.2022.07.005