Dom u kojem živimo utiče na našu psihu

U komunikaciji sa ljudima prilično često se susrećem sa tim da se osoba osjeća neugodno u vlastitom domu. Iako se čini da je dom mjesto za odmor i opuštanje, da bi trebalo da bude najugodnije i najudobnije mjesto, nažalost to ne važi za svakoga.

Razloga zbog kojih se čovjek kod kuće ne osjeća smireno i opušteno ima mnogo, a danas ćemo govoriti o tome kako se ta situacija može popraviti.

Zašto su važni uslovi u kojima živimo
Savremena psihologija obuhvata mnogo različitih pravaca i nije zanemarila okolinu i njen uticaj na psihičko stanje čovjeka. Taj pravac se naziva psihologija okoline. Više od 50 godina naučnici istražuju uticaj mjesta u kojima živimo i radimo na čovjeka i prikupili su veliki broj podataka o tome.

Zaključci naučnika su jasni – život u bučnim naseljima sa lošom ekologijom ili u zapuštenim stanovima sa starim uređenjem, gdje negdje curi česma, a negdje otpadaju vrata starog ormara, očigledno šteti psihi i zdravlju uopšte. U takvim uslovima neizbježan je stalan stres, kao i tijesnoća koja ne dozvoljava da se čovjek osami i bude u tišini.

Naravno, najbolje rješenje bi bilo preseliti se u mirniji dio grada s nižim zagađenjem zraka i u veći stan, po mogućnosti s pogledom na rijeku ili park. To je divna želja, ali na žalost,to ne može svako sebi priuštiti, te stoga i pokušajmo čak i u starom stanu stvoriti udobnost za našu psihu. U nastavku ovog članka vam dajemo nekoliko jednostavnih preporuka koje zahtijevaju trud, ali će vas rezultat sigurno obradovati.

Redovno uklanjajte svega suvišnog
Obično se smatra da ljudi žive u zapuštenim stanovima zbog lijenosti, ali razlozi su često sasvim drugačiji. Nekima je veoma teško dovesti stan u red zbog razmjera nereda. Ljudi shvataju da će čišćenje zahtijevati ogromnu količinu energije i obuzme ih strah pred veličinom zadatka. Kao rezultat toga, čišćenje se stalno odgađa.

Ponekad nemogućnost da se riješe viška stvari i uvede red ima veze s nevoljnošću da se čovjek rastane s predmetima koji mu trenutno nisu potrebni. Takve stvari mogu buditi lijepe uspomene, biti estetski drage ili se javlja misao da bi baš taj predmet jednog dana mogao zatrebati.

Bez obzira na razloge koji su doveli do života u pretrpanom stanu, važno je popraviti trenutnu situaciju.

Istraživanja jasno pokazuju da život u pretrpanom prostoru negativno utiče na unutrašnje stanje čovjeka u više pravaca:
1. Nered povećava nivo hormona kortizola, koji se luči tokom stresa. Zbog toga se teže opustiti i odmoriti.
2. Nered odvlači pažnju i ometa koncentraciju na koristan rad i druge obaveze.
3. Zapušten stan povećava rizik od odgađanja obaveza i može voditi impulsivnom ponašanju. Zbog toga osoba slabije kontroliše troškove, pa čak i ishranu. Istraživači su, na primjer, pronašli vezu između nevoljnosti da se čisti stan i sklonosti brzoj hrani.
4. Prljavština i pretrpanost snižavaju kvalitet života i zadovoljstvo njime. Ljudi koji žive u loše organizovanom prostoru prisiljeni su trošiti mnogo vremena tražeći svaku potrebnu stvar. Zbog toga ostaju bez energije i vremena za kvalitetno druženje s bližnjima, bavljenje hobijima, šetnje i odmor.

Ispod je nekoliko korisnih savjeta koji mogu učiniti čišćenje i raščišćavanje manje napornim.

Ne pokušavajte srediti nered koji se stvarao godinama odjednom. U tom slučaju će vas količina posla samo uplašiti i ponovo ćete odustati. Mnogo je produktivnije napraviti plan tako što ćete stan podijeliti na dijelove, na primjer: kuhinja, kupatilo, dnevna soba, spavaća soba, ormari, police s knjigama, balkon. Zatim napravite raspored čišćenja – jednom sedmično ili češće, zavisno od obaveza – i svaki put sređujte samo jedan dio stana. Tako će cijeli zadatak biti mnogo jednostavniji i manje zastrašujući. Zapamtite – veliki posao se radi korak po korak.

Raščišćavanje i oslobađanje od nepotrebnih stvari takođe treba raditi u fazama:
Prođite kroz stan i sakupite sve polomljene, poderane i sasvim stare stvari. Takvih predmeta ima u svakom domu – pokvaren budilnik, proizvodi s isteklim rokom trajanja u frižideru, lijekovi kojima je istekao rok, osušena maskara, stari školski bukvar, odjeća odrasle djece i slično. Slobodno sve to bacite. To je prvi i najlakši korak, koji će vas psihički pripremiti za sljedeću, težu fazu.

Pogledajte oko sebe i razmislite koje od preostalih, ispravnih stvari niste koristili najmanje godinu dana. Najvjerovatnije vam nisu potrebne, samo vam ih je žao baciti. Nemojte ih bacati – složite ih uredno u kutije ili vreće i pronađite humanitarnu organizaciju koja prikuplja stvari za ljude u teškim životnim okolnostima. Često ih čak ne morate ni nositi, jer volonteri dođu i odnesu sve. Svijest da niste bacili stvari, već ste pomogli drugima, učiniće ovaj proces mnogo lakšim.
Ako se dvoumite oko nekih stvari i mislite da bi vam ipak mogle zatrebati, jednostavno ih odložite sa strane. Recite sebi da ne morate sve odlučiti odmah. Tako ćete smanjiti nepotreban pritisak.
Sve ostale stvari, one koje redovno koristite i koje volite, slobodno ostavite, samo ih uredno rasporedite, jer sada imate više prostora.

Najvažnije je da tokom čišćenja i sortiranja stvari ne kritikujete i ne sramite sebe zbog nereda. Budite prema sebi pažljivi i blagi. Ne dajte unutrašnjem kritičaru da preuzme kontrolu, jer će negativne emocije oduzimati energiju potrebnu da stan učinite ugodnim za život.

Neka vam postane navika da svaku večer sagledate šta ste uradili i obavezno se pohvalite za obavljeni posao. Možete nagraditi sebe, nakon svake završene faze raščišćavanja. Kako ćete nagraditi sebe – sami birajte: 15 minuta na društvenim mrežama, čokoladica uz kafu ili kratka vožnja biciklom.

Kada završite s čišćenjem i sav višak nestane iz stana, počnite stvarati naviku održavanja reda. Postavite sebi pravilo da svaku stvar vraćate na njeno mjesto. To će biti lakše ako obratite pažnju na emocije koje u vama budi život u urednom i lijepom prostoru. Da li vam se sviđa novi ambijent? Prazne stolice bez hrpa odjeće? Prijatno je kada se na kuhinjskom stolu i u sudoperu više ne gomila prljavo suđe? Kada u uglu balkona nema kutija od pizze? Ako ste zadovoljni postignutim redom, biće vam lakše da ga održavate.

Koristite biofilni dizajn u domu
Biofilni dizajn je moderan pravac u arhitekturi i uređenju enterijera. Njegov glavni princip je da u svakom prostoru u kojem čovjek provodi mnogo vremena treba biti puno prirodnih elemenata ili elemenata koji imitiraju prirodu. To pomaže u borbi protiv stresa. Ovaj koncept se zasniva na ideji da kontakt s prirodom poboljšava raspoloženje i smiruje nervni sistem.

Najjednostavniji i najdostupniji način da unesete biofilnost u svoj dom jeste da uzgajate više sobnih biljaka. Naučna istraživanja su dokazala da biljke imaju antistresni efekat i efikasno smanjuju anksioznost. Takođe je utvrđeno da ljudi okruženi zelenilom bolje rješavaju kognitivne zadatke koji zahtijevaju koncentraciju. Posmatranje biljaka i drugih prirodnih objekata doprinosi opuštanju i obnavljanju mentalnih resursa.

Ako imate vremena i finansijskih mogućnosti, možete dodati još prirodnih elemenata u stan, na primjer povećati upotrebu prirodnog drveta. Umjesto laminata možete postaviti parket, zamijeniti namještaj masivnim drvenim komadima ili dodati dekorativne elemente od drveta ili bambusa.

Unesite više mekoće i zaobljenih linija u enterijer
Zaobljene linije i mekani oblici izazivaju više pozitivnih emocija nego prostori u kojima dominiraju ravne linije i oštri uglovi. Ovu činjenicu su potvrdili naučnici analizirajući moždanu aktivnost ispitanika koji su gledali fotografije različito uređenih stambenih prostora.
Jednostavno rečeno, ako ste okruženi mekim i talasastim oblicima, i ljudi u takvom okruženju postaju blaži, ljubazniji i srdačniji.

Najlakši način da to iskoristite jeste da se okružite što većim brojem predmeta mekih oblika. Na primjer, u kuhinji koristite okrugli sto, postavite okrugla rasvjetna tijela, rasporedite više mekanih jastuka na kauču. Pustite mašti na volju i stvarajte.

Koristite što više prirodne svjetlosti
Poznato je da što više boravimo pod uticajem prirodnog dnevnog svjetla, to je naše psihičko stanje bolje.
Dnevna svjetlost podstiče lučenje serotonina, hormona koji učestvuje u regulaciji raspoloženja. Serotonin smanjuje rizik od depresije i pomaže normalizaciji sna. Kao rezultat toga, čovjek se tokom dana osjeća energičnije, više postiže i manje se umara.

Zato je veoma važno da vaš stan bude dobro osvijetljen. Ako vam se desilo da vam prozori gledaju na sjever, ne brinite, postoje načini da i takve prostorije učinite svjetlijima.

Na primjer, postavite ogledala koja će reflektovati svjetlost iz prozora i time je pojačavati. Sličan efekat imaju i sjajni dekorativni predmeti.
Za zidove možete odabrati tapete ili boju toplih svijetlih tonova, što će dodatno povećati osvijetljenost prostora.

I na kraju – operite prozore.

Okružite se predmetima koji vam se sviđaju
Naučnici su dokazali da čovjek doživljava mnogo pozitivnih emocija kada gleda stvari koje smatra lijepim. Te pozitivne emocije povećavaju kvalitet života, popravljaju raspoloženje i pomažu da se na kraju napornog dana postigne unutrašnja ravnoteža. Zato nije dovoljno samo raščistiti stare i nepotrebne stvari, već treba paziti da vas okružuju predmeti koji vam se sviđaju i donose radost. Na primjer, neko voli ukrasne jastuke, a neko ne podnosi tepihe u bilo kojem obliku, dok drugi baš voli mekane prostirke na podu.

Posebno povoljno na nas djeluju predmeti povezani s lijepim uspomenama iz djetinjstva ili porodične uspomene. To je naročito važno ako živite daleko od svojih najbližih. Fotografije i sitnice koje su vam poklonili djedovi i bake ili koje su naslijeđene podsjećaju vas da niste sami i da imate na koga da se oslonite. To pomaže da lakše podnesete životne teškoće i da uvijek pronađete nešto dobro.


​(Pripremila: Slavica Dević
www.uniqorner.com)

©Copyright