Dug život često vodi do teže smrti

Da li si tip osobe koja želi doživjeti preko 100 godina? Ili poznaješ nekoga ko to želi? Mnogo je ljudi koje motiviše ideja o vrlo dugom životu – žele pomjeriti granice ljudske smrtnosti i živjeti što više dok su živi.

Iako je to plemenita želja, koja često dovodi do zdravijeg načina života, dug život nije uvijek onakav kakvim ga zamišljamo. Zapravo, nova istraživanja sugerišu da bi mogao biti daleko teži nego što smo mislili.

Iza naših godina
Želja za dugim životom je uobičajena. Ne samo da je želimo za sebe – da bismo iskusili sve što život nudi i vidjeli šta će biti sa našom djecom, unucima, prijateljima i porodicom – već je želimo i za druge.

Želimo da oni koje volimo uživaju u sreći što duže.
Ali, šta ako želja da neko dugo živi zapravo znači osuđivanje na život pun boli? Upravo to vjeruju neki istraživači nakon što su ispitali sve duži ljudski životni vijek.

Samo prednosti? Bez mana?
Od 1950. godine, prosječni životni vijek porastao je sa 47 na 73 godine – impresivnih 26 godina! Na to utiče više faktora: globalno smanjenje siromaštva, eliminacija određenih bolesti i slično. Ali, šta zaista postižemo time?
Da, živimo duže, ali šta znači produžiti smrt? Kakvo je to iskustvo za one koji žive u osamdesetim, devedesetim i dalje?

Njihova posljednja godina
Tim sa Karolinskog instituta u Švedskoj odlučio je da istraži upravo to pitanje. Svoja otkrića objavili su u časopisu American Journal of Public Health. Istraživanjem je rukovodio demograf Markus Ebeling, čiji je tim ispitao baze podataka koje su pratile smrti ljudi starijih od 70 godina u Švedskoj, u periodu od 2018. do 2020. godine.
Fokusirali su se na posljednjih 12 mjeseci života ovih ljudi i kako su oni preminuli. Željeli su da izmjere takozvani “kvalitet smrti.”

Šta čini dobru smrt?
“Kvalitet smrti” može se mjeriti na više načina:

• Da li je smrt bila brza ili dugotrajna?
• Da li su umrli kod kuće, u bolnici ili nekoj ustanovi za njegu?
• Kakve su im bile mentalne sposobnosti u trenutku smrti?

Svi ovi faktori (i drugi) utiču na to kako doživljavamo “kvalitet smrti”.
Zar ne bismo svi radije umrli kod kuće, okruženi voljenima, sa očuvanim fizičkim i mentalnim sposobnostima?
Nažalost, to često nije slučaj za one koji žive duže od prosjeka.
Nije baš tako često

"Dvije trećine svih smrti bile su praćene intenzivnim korištenjem njege za starije tokom posljednje godine života, a najmanje polovina je koristila i intenzivnu medicinsku njegu", navodi se u studiji.
"Većina smrti danas ne odgovara onome što se obično naziva 'dobrom smrću'."

Studija opisuje dobru smrt kao:
"Zadržavanje kontrole, odsustvo bola, mogućnost izbora mjesta smrti i izbjegavanje bespotrebnog produžavanja života."

Život naspram zdravlja
Istraživači su takođe otkrili da je dugotrajna njega na kraju života sve češća kod ljudi koji pređu 83 godine, što je prosječni životni vijek u Švedskoj.
To znači da oni koji žive duže imaju veću vjerovatnoću da će umrijeti sporije, teže, uz brojne medicinske komplikacije i tretmane.

Rezultati pokazuju jasnu razliku između:

• životnog vijeka (koliko dugo neko živi)
• i zdravstvenog vijeka (koliko dugo neko živi u dobrom zdravlju)

Naglo pogoršanje
U idealnom svijetu, ova dva pojma bila bi gotovo ista – ljudi ne bi proveli godine boreći se s teškim bolestima prije smrti. Ali, to nije slučaj.

Iako se životni vijek u svijetu povećao, zdravstveni vijek nije.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoji razlika od 10 do 15 godina između ta dva pojma – što znači da ljudi posljednju deceniju života provode boreći se sa brojnim zdravstvenim problemima koji dolaze sa starošću.

Njihovo zdravlje drastično opada u posljednjim godinama života.

Zdrav način života
Zar njega na kraju života ne bi trebalo da pomogne ljudima da bolje upravljaju zdravljem, pa čak i produže zdravstveni vijek?

Tako bismo pomislili – ali rezultati ne potvrđuju to.
Umjesto toga, čini se da njega na kraju života nema veliki uticaj na zdravstveni vijek.

Jedini način da se produži zdravstveni vijek – i da se razlika između njega i životnog vijeka smanji – jeste da usvojimo zdrave navike:

• pravilna ishrana
• redovna fizička aktivnost
• izbjegavanje pušenja
• umjerena konzumacija alkohola
• društvena aktivnost
• redovno mentalno angažovanje (npr. učenje, čitanje, igre za mozak)

Zdravlje prije svega
Prava potraga za dugim i sretnim životom nije u godinama, već u zdravlju koje imamo dok ih živimo.
Za one koji žele zdrav, dug i ispunjen život – to je pravi put.


REFERENCE:
1. Ebeling M, Modig K, Ahlbom A, Rau R. The effects of increasing longevity and changing incidence on lifetime risk differentials: A decomposition approach. PLoS One. 2018 Apr 19;13(4):e0195307. doi: 10.1371/journal.pone.0195307. Erratum in: PLoS One. 2018 Oct 10;13(10):e0205550. doi: 10.1371/journal.pone.0205550. PMID: 29672532; PMCID: PMC5909551.

©Copyright