Iznenadna smrt kod naizgled zdravih ljudi: evo šta kaže kardiologija

Postoje smrti koje sa strane izgledaju kao iznenadne i slučajne. Čovjek se može osjećati normalno, nemati očigledne tegobe – a ipak se u nekom trenutku dogodi iznenadan i fatalan kardiovaskularni događaj. ​

Upravo se takvi slučajevi najčešće komentarišu, jer djeluju nepredvidivo.
Sa stanovišta kardiologije, pojava koronarne bolesti srca koja se prvi put manifestuje iznenadnom smrću nije nimalo rijetka. To je jedan od tipičnih oblika toka koronarne bolesti srca. Kod većine ljudi proces počinje mnogo prije fatalnog događaja: u krvnim sudovima godinama nastaju aterosklerotske promjene koje se mogu ni na koji način ne ispoljavati.
Čovjek se osjeća normalno, živi uobičajenim životom i ne doživljava sebe kao bolesnu osobu. Međutim, u jednom trenutku dolazi do naglog preokreta: plak u krvnom sudu se ošteti, na njegovoj površini nastaje tromb, protok krvi prestaje. A dalje sve zavisi ne samo od stepena oštećenja srčanog mišića, već i od toga kako reaguje električni sistem srca.

Uzroci iznenadne srčane smrti
Upravo se ovdje krije razlog munjevitog razvoja događaja. Kod akutne ishemije može doći do fibrilacije komora – stanja u kojem srce prestaje efikasno da se kontrahuje.
​
Cirkulacija krvi može stati za nekoliko sekundi, pa osoba gotovo odmah gubi svijest. U takvim situacijama vrijeme se ne mjeri satima nego minutama, a za potpunu medicinsku pomoć tog vremena često jednostavno nema.
Da bi se kod infarkta u razvoju izvršila revaskularizacija miokarda – odnosno obnovio protok krvi pomoću stenta – pacijenta je potrebno povesti u bolnicu, u angiografsku salu. Kod scenarija iznenadne fatalne aritmije taj vremenski prozor često ne postoji.

Posebno neugodna činjenica o kojoj se rijetko govori jeste da kod dijela ljudi infarkt postaje prva i jedina manifestacija bolesti. Bez prethodnih „upozoravajućih znakova“, bez očiglednih simptoma. To ne znači da bolesti nije bilo. To znači da se razvijala skriveno. Ateroskleroza je spor proces koji traje godinama i vrlo često ne daje kliničke simptome sve do trenutka katastrofe.
Ako pogledamo širu sliku, postaje jasnije zašto ovakvi slučajevi redovno dospijevaju u vijesti. Prosječni očekivani životni vijek ljudi na Balkanu dalje je značajno niži nego u većini razvijenih zemalja, a važnu ulogu u tome imaju upravo kardiovaskularne bolesti. I ne radi se samo o starijoj životnoj dobi. Sa stanovišta kardiologa, osoba starija od 50–55 godina već se nalazi u zoni veoma visokog rizika, čak i ako se subjektivno osjeća zdravim.

Savremena medicina odavno je napustila ideju traženja jednog jedinog uzroka i danas funkcioniše kroz procjenu ukupnog rizika.
U tu svrhu koristi se, između ostalog, SCORE2 skala, prilagođena zemljama s različitim nivoima smrtnosti. Ona uzima u obzir starost, spol, nivo holesterola, krvni pritisak i niz drugih faktora te omogućava procjenu vjerovatnoće ozbiljnog kardiovaskularnog događaja u narednim godinama.
Važno je da, pri određenoj kombinaciji faktora, osoba može biti svrstana u kategoriju visokog rizika čak i bez očiglednih simptoma. Upravo se u toj grupi najčešće i događaju ti takozvani „iznenadni“ infarkti.
Takve priče stvaraju osjećaj slučajnosti, pa čak i fatalizma – kao da se „ništa nije moglo učiniti“. Međutim, to uopšte nije tako. Da, konkretan događaj može se razviti veoma brzo i ne ostaviti vremena za intervenciju. Ali proces koji do njega dovodi traje godinama. I na njega se može uticati.

Kontrola nivoa holesterola, krvnog pritiska, prestanak pušenja, korekcija metaboličkih poremećaja – sve ono o čemu redovno pišemo na našem vebsajtu i što izaziva snažno protivljenje zagovarača alternativnih pravaca – nisu apstraktne preporuke, već stvarni alati za smanjenje rizika. Da, uključujući i primjenu ljekova. 

Zato glavni zaključak iz vijesti o iznenadnim smrtima nije pokušaj da se shvati zašto se to dogodilo baš sada, već jedno drugo, manje očigledno pitanje: u kojoj se rizičnoj grupi osoba nalazila mnogo prije događaja i šta se moglo učiniti po pitanju tog rizika. Jer u kardiologiji je važnije ne objasniti ono što se već dogodilo, nego učiniti sve da se to ne dogodi.


STRUČNE REFERENCE:
1. Visseren FLJ, Mach F, Smulders YM, et al. 2021 ESC Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice. European Heart Journal. 2021;42(34):3227–3337. doi:10.1093/eurheartj/ehab484
​2. Arnett DK, Blumenthal RS, Albert MA, et al. 2019 ACC/AHA Guideline on the Primary Prevention of Cardiovascular Disease. Circulation. 2019;140(11):e596–e646. doi:10.1161/CIR.0000000000000678
3. Virani SS, Alonso A, Aparicio HJ, et al. Heart Disease and Stroke Statistics—2021 Update: A Report From the American Heart Association. Circulation. 2021;143(8):e254–e743. doi:10.1161/CIR.0000000000000950
4. Knuuti J, Wijns W, Saraste A, et al. 2019 ESC Guidelines for the diagnosis and management of chronic coronary syndromes. European Heart Journal. 2020;41(3):407–477. doi:10.1093/eurheartj/ehz425
5. Myerburg RJ, Junttila MJ. Sudden Cardiac Death Caused by Coronary Heart Disease. Circulation. 2012;125(8):1043–1052. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.111.023846
​6. Al-Khatib SM, Stevenson WG, Ackerman MJ, et al. 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death. Circulation. 2018;138(13):e272–e391. doi:10.1161/CIR.0000000000000549​


​(Pripremila: Slavica Dević
www.uniqorner.com)

©Copyright