Ko je bolji "krzneni terapeut" - pas ili mačka?

Koja životinja je bolji "krzneni terapeut", pas ili mačka? Da li planirate nabaviti kućnog ljubimca, ako ste sami, ili jednostavno volite društvo životinja, ali ne možete odlučiti kojeg kućnog ljubimca da odabarete? Postoji li dilema između psa i mačke?

Ukoliko se osjećate usamljeno i u dilemi ste, pogotovo ako pripadate starijoj populaciji, možda vam ovaj  članak, koji se bazira na nizu studija koje su odrađene poslednjih godina, može pomoći.
Podaci iz istraživanja su novi, a da bismo razumjeli značaj tih novih podataka, prvo moramo razumjeti ono što se često zanemaruje, a što utiče na ljudsko blagostanje, zdravlje i životni vijek.

Ljudi su društvena bića. Naša povezanost sa drugima je ono što nam omogućava da preživimo i napredujemo. Nažalost, kako starimo, mnogi od nas provode više vremena u sopstvenom društvu, naš društveni krug se značajno smanjuje, srijećemo i upoznajemo manje ljudi. Ovo posebno važi za stariju populacije. Stariji su često već izgubili brojne prijatelje, rođake, supružnike i članove porodice. Zdravstveni problemi su češći kako starimo, a oni mogu uticati na mobilnost osobe, a time i smanjiti društvene kontakte. Krajnji rezultat je da osoba s godinama postaje podložnija društvenoj izolaciji i usamljenosti. Proučavanjem podataka o starijim osobama iz brojnih zemalja pokazuje da je ukupna prevalencija velikog osjećaja usamljenosti skoro trideset posto, a prevalencija usamljenosti dostiže skoro svaki treći stanovnik kada uzmemo u obzir odrasle starije od sedamdeset pet godina.
Usamljenost je faktor rizika, a oni koji pate od nje podložni su raznim fizičkim i mentalnim problemima, uključujući visok krvni pritisak, bolesti srca, oslabljen imuni sistem, gojaznost, anksioznost, depresiju, narušene kognitivne sposobnosti, zbog čega može doći do raznih drugih bolesti koje za posljedicu imaju povećan rizik od smrti.

Neki ljudi su skloni da budu pomalo skeptični jer će vjerovatno misliti da usamljenost može biti samo neugodno psihološko stanje, i vjeruju da usamljenost ne može imati negativne fizičke posljedice, odnosno uticati na fizičko zdravlje. Ali zapravo postoji jaka neurofiziološka veza između ovog mentalnog stanja i fizičkog stanja osobe.
Biti društveno izoliran ili usamljen može se smatrati oblikom stresa. Kao i većina oblika stresa, ovo aktivira sistem odgovora koji uključuje hipotalamus, hipofizu i nadbubrežne žlijezde. Krajnji rezultat ovoga je oslobađanje hormona stresa, posebno kortikosteroida poput kortizola. Dugotrajna izloženost ovim hormonima stresa može uzrokovati oštećenje imunološkog sistema, kardiovaskularnog sistema i ometati druge normalne funkcije, a to je ono što na kraju povećava vjerovatnoću komplikacija koje mogu dovesti do smrti.
Dobra vijest je što možemo učiniti dosta da uklonimo temeljni uzrok stresa - u ovom slučaju usamljenost, čime poboljšavamo kvalitet života, i ako ste starija osoba, možete produžiti svoj životni vijek.

Cilj ovih najnovijih studija bio je ispitati postoji li povezanost između različitih tipova posjedovanja kućnih ljubimaca i psihosocijalnih ishoda (kao što je usamljenost). Koristio je podatke iz studije "Starost u Njemačkoj" koja uključuje podatke iz velikog reprezentativnog uzorka pojedinaca starijih od 80 godina, koji svi borave u Njemačkoj.
Sudionici su podijeljeni u pet grupa na osnovu posjedovanja kućnih ljubimaca: 

• nemaju kućnog ljubimca,
• imaju najmanje jednog psa, ali nemaju drugih kućnih ljubimaca,
• imaju barem jednu mačku, ali nemaju drugih kućnih ljubimaca,
• imaju najmanje jednog kućnog ljubimca, ali ne psa ili mačku,
• imaju najmanje dvije različite vrste kućnih ljubimaca, u bilo kojoj kombinaciji.

Iako ovaj izvještaj sadrži opsežne statističke analize, krajnji rezultate je prilično lako opisati: „Ključni nalaz je da je uočena čvrsta povezanost između posjedovanja najmanje jednog psa (u poređenju sa neposjedovanjem kućnih ljubimaca) i nižeg nivoa usamljenosti, dok druge životinje kao kućni ljubimci nisu postigli neki značajniji statistički rezultat".

Drugim riječima, posjedovanje psa značajno je smanjilo nivo usamljenosti kod starijih osoba, dok posjedovanje mačke ili drugih kućnih ljubimaca i ne baš. Budući da se usamljenost povezuje sa skraćenim životnim vijekom, implikacije su jasne: kućni ljubimac može znatno produžiti vijek.

Dakle, odgovor na pitanje - pas ili mačka? Prema nalazima studija pas može više pomoći - makar kada se radi o ublažavanju usamljenosti kod starijih ljudi. No, zašto bi pas mogao biti korisniji kada je u pitanju ublažavanje usamljenosti od mačke? Istraživači ističu da se to može objasniti nivoom društvene interakcije koje imamo sa ove dvije vrste. Psi imaju tendenciju da traže mnogo više društvene pažnje od mačaka i osjetljiviji na društvene interakcije. Oni takođe obično podstiču svoje vlasnike da izađu i prošetaju sa njima, a takve šetnje mogu uključivati ​​druženje sa susjedima, prolaznicima, djecom i drugima.

Briga o psu može starijim ljudima dati osjećaj svrhe i odgovornosti, što dalje može dovesti do manje usamljenosti. Dalje, postoji mnogo podataka koji govore da ljudi razgovaraju sa svojim psima na način na koji bi mogli razgovarati sa malim djetetom, i iako su ti razgovori jednostrani, oni pružaju osjećaj značajne društvene interakcije.
Osim toga, psi mogu pružiti emocionalnu podršku, nudeći društvo i naklonost bez ikakve osude ili negativne reakcije. Upravo ovakvo ponašanje dovodi do toga da se ljudi osjećaju ugodno, manje izolovani i sami kada su sa psom. To može biti razlog zašto postoji više terapijskih pasa nego terapijskih mačaka.

U zaključku, rezulati i nalazi koji su navedeni u ovom članku se baziraju na studijama koje su rađene na starijim ljudima. Svi smo različiti i svi volimo ili tražimo različitim stvarima, odnosno svi biramo različite stvari. Ukoliko ste od onih koji više vole mačke, to je sasvim OK. Generalno gledamo, ima puno mačkoljubaca među starijom populacijom, ima i onih koji rado drže obje životinje. Izaberite onako kako vama odgovara.


STRUČNE REFERENCE/ STUDIJE/ BIBLIOGRAFIJA:
1. Gaertner B, Scheidt-Nave C, Koschollek C, Fuchs J. Health status of the old and very old people in Germany: results of the Gesundheit 65+ study. J Health Monit. 2023 Sep 20;8(3):7-29. doi: 10.25646/11663. PMID: 37829119; PMCID: PMC10565703.
2. Statistisches Bundesamt (Destatis) (2023) Die Bevölkerungsgruppe der älteren Menschen ab 65 Jahren. https://www.destatis.de/DE/Themen/Querschnitt/Demografi-scher-Wandel/Aeltere-Menschen/bevoelkerung-ab-65-j.htm (As at 23.02.2023)
3. Ferrell, J., & Crowley, S. L. (2023). Emotional support animal partnerships: Behavior, welfare, and clinical involvement
4. Beetz A, Uvnäs-Moberg K, Julius H, Kotrschal K. Psychosocial and psychophysiological effects of human-animal interactions: The possible role of oxytocin
5. Nagasawa T, Ohta M, Uchiyama H. Effects of the characteristic temperament of cats on the emotions and hemodynamic responses of humans. PLoS One. 2020 Jun 25;15(6):e0235188. doi: 10.1371/journal.pone.0235188. PMID: 32584860; PMCID: PMC7316254.