Maslac: korist i šteta - 4 mita u koja treba prestati vjerovati

Maslac je kontroverzan proizvod: neki ga smatraju superhranom, drugi gotovo otrovom. Sakupili smo četiri najčešća mišljenja o maslacu i istraživanja naučnika kako bismo ta mišljenja potvrdili ili opovrgli.

Mit 1. U maslacu s manje od 82,5% masti nalaze se opasne transmasnoće
Maslac bi trebao imati 82,5% masti. Ako na pakovanju vidiš 72,5%, znači da je proizvođač dodao hidrogenizirane biljne masti… Jeste li znali za to?

Zapravo, u maslacu s manjim procentom masti ima samo više prirodne vlage. I on se pravi od mlijeka. A nepošten proizvođač može dodati hidrogenizirano sojino, palmino ili kokosovo ulje (zaista štetno za zdravlje) u proizvod bilo kojeg procenta masti.

Stručnjaci iz Ministarstva zdravlja i biolozi napominju da maslac s manjim procentom masti ima veću biološku vrijednost. U njemu je više mliječne plazme u kojoj su koncentrisani proteini, laktoza i mineralne soli.

Mit 2. Ako želiš smršati — zamijeni maslac biljnim uljem
Nije teško shvatiti odakle potiče ova zabluda. Biljna ulja jesu korisna za zdravlje, pa se smatraju dijetalnim. Međutim, njihova kaloričnost dostiže skoro 900 kcal na 100 g, dok maslac ne prelazi 748 kcal.

Mliječne masti same po sebi ne dovode do debljanja. Dugogodišnje istraživanje muškaraca u dobi 45–59 godina pokazalo je da konzumacija mlijeka, pavlake, sira i maslaca ne utiče na indeks tjelesne mase. On raste zbog prejedanja i nedostatka aktivnosti.

Ako želiš smršati — kontroliši dnevni unos kalorija i sve masne proizvode konzumiraj umjereno.

Mit 3. Maslac se ne smije izbaciti iz ishrane
Ovo je druga krajnost. U maslacu nema ničeg jedinstvenog što se ne bi moglo dobiti iz drugih namirnica.

Maslac sadrži vitamine topive u mastima A, D, E, K, malo vitamina B grupe, kalcij, kalij i fosfor. Ali sve to se može unijeti i jetrom, sirom, suncokretovim uljem, orašastim plodovima, integralnim žitaricama ili lisnatim povrćem.

Ponekad ne samo da je moguće, nego i potrebno zamijeniti maslac biljnim uljima, npr. maslinovim ili kokosovim. Istraživanje s muškarcima i ženama u dobi 50–75 godina pokazalo je da biljna ulja ne podižu nivo „lošeg“ holesterola (LDL) u krvi toliko kao maslac, a povećavaju nivo „dobrog“.

Ako se u okviru 5% dnevnog unosa kalorija mliječne masti zamijene polinezasićenim (nalaze se u lososu, haringi, skuši, sjemenkama lana), rizik od ishemijske bolesti srca smanjuje se za 26%, a od kardiovaskularnih bolesti uopće za 24%.

Mit 4. Maslac ne treba jesti zbog rizika od ateroskleroze
Maslac zaista povećava nivo „lošeg“ holesterola, zbog čega se na zidovima arterija stvaraju opasni aterosklerotski plakovi.

Ali moderna istraživanja pokazuju da genetika igra veliku ulogu u razvoju ateroskleroze. Varijacije u genima utiču na metabolizam lipida. Neki geni smanjuju nivo „lošeg“ holesterola, dok drugi otežavaju njegovo uklanjanje iz krvi.

Većina nas o tim osobinama svog organizma ništa ne zna. Zato je najbolje maslac konzumirati u malim količinama. Ljekari preporučuju od 10 do 30 g dnevno.

Najbolje ga je dodati u gotovo jelo, npr. u kašu. Kao i mnoga druga ulja, maslac ne voli zagrijavanje. Tačka dimljenja mu je prilično niska — 177 °C (kod masla do 250 °C), dok je kod maslinovog do 243 °C. Kada gori, stvaraju se supstance štetne za zdravlje.

​
REFERENCE:
1. Pimpin L, Wu JH, et al. Butter consumption and risk of cardiovascular disease, diabetes, and total mortality: systematic review and meta-analysis of cohort studies. Am J Clin Nutr. 2016 Aug;104(2): 748-56. PMID: [27355649](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27355649/)
2. German JB, Dillard CJ. Saturated fats: a perspective from lactation and milk composition. Lipids. 2010 Feb;45(2): 915-23. PMID: [19937466](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19937466/)

​©Copyright