Muški biološki sat: sperma starijeg muškarca izaziva pobačaje, autizam, shizofreniju, bipolarni poremećaj...

Mnogo godina unazad se konstantno govorilo o "ženskom biološkom satu". Čini se da svi znaju — i vole da podsjećaju žene određene dobi da zvono počinje da zvoni oko sredine tridesetih, postaje sve glasnije i hitnije u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim godinama, i potpuno utihne u menopauzi, oko pedesete godine.

Muški biološki sat, s druge strane, rijetko se pominje iz čistog razloga što nekada nije bio toliko proučavan kao ženski. Danas imamo nova istraživanja koja nimalo ne idu u korist muškarcima, i otkriveno je koliko sperma lošeg kvaliteta može uništiti trudnoću i izazvati probleme kasnije u životu djeteta.
Dakle - da, i muškarci imaju biološki sat, samo što se on donekle razlikuje od ženskog. “Najveća razlika je u tome što je sa ženske strane, žena rođena sa konačnim brojem jajnim ćelijama koje će "potrošiti" tokom života. A sa muške strane, postoji ova stalna proizvodnja spermija, jer testikularno tkivo pravi spermatozoide svakog dana,” kaže Brent Hanson, dr med., specijalista za plodnost u CCRM Fertility.

Dok žene na kraju dođu do kraja svog ograničenog zaliha jajnih ćelija, muškarci nastavljaju ovu svakodnevnu proizvodnju spermija tokom cijelog života. “Možete vidjeti devetdesetogodišnjeg čovjeka u invalidskim kolicima kako se kotrlja hodnikom, i on svakog dana proizvodi spermatozoide,” kaže Kian Asanad, dr med., budući docent urologije na USC Keck School of Medicine.
Ovo ipak ne znači da spermatozoidi devetdesetogodišnjaka izgledaju isto pod mikroskopom kao spermatozoidi dvadesetpetogodišnjaka, niti da stariji muškarci ne bi imali više problema da postignu zdravu trudnoću ili proizvode zdravu djecu nego mlađi muškarci. “Starenje i dalje ima značajne implikacije u smislu muške reproduktivne i seksualne zdravlje,” kaže dr Asanad. 

Efekti starenja na mušku plodnost
Za početak, spermatozoidi starijeg muškarca ne izgledaju isto pod mikroskopom kao oni mlađeg muškarca. “Analize sjemena pokazuju značajne promjene tokom vremena kako muškarci stare,” kaže dr Hanson. Prema meta-analizi na koju se poziva dr Asanad, volumen sperme se smanjuje za 3–22%, pokretljivost spermija (sposobnost kretanja) se pogoršava za 3–37%, a stopa abnormalne morfologije (veličina i oblik spermija) povećava se za 4–18% kako muškarci stare. Ovi su padovi “na molekularnom, genetskom nivou — i zato možemo vidjeti veće stope oštećenja DNK unutar pojedinačnih spermatozoida kako muškarci stare,” kaže dr Hanson.

Ove promjene utiču na plodnost na više načina. Smanjenje volumena sjemena može dovesti do smanjenja broja spermija, što rezultira smanjenim šansama za začeće. Pogoršana pokretljivost spermija takođe smanjuje šanse za začeće, jer to znači da spermatozoidi manje efikasno plivaju kroz ženski reproduktivni trakt — mogu plivati sporije, u krugovima ili se uopšte ne kretati naprijed.
BITNO: Povećane stope abnormalne morfologije znače da će biti više nepravilno oblikovanih spermija koji prilaze jajnoj ćeliji, a ti spermatozoidi obično imaju poteškoća sa prodiranjem u jajnu ćeliju kako bi je oplodili. S druge strane, oštećenje DNK spermija iznad određenog praga povezuje se sa ponovljenim pobačajima, ponovljenim neuspjehom IVF-a i lošim oplodnjavanjem jajnih ćelija.

Osim ovih promjena u kvalitetu spermija, druga relevantna promjena koju muškarci doživljavaju kako stare je u nivoima testosterona, koji su ključna komponenta plodnosti. “Endogena proizvodnja testosterona, što znači iz samog muškarčevog tijela unutar njihovih testisa, igra ogromnu ulogu u proizvodnji spermija,” kaže dr Asanad, koji dodaje da to dodatno može uticati na kvalitet i funkciju spermija, pored broja spermija. “Muškarci sa niskim testosteronom takođe imaju smanjen libido, smanjenu učestalost odnosa i mogu imati erektilnu disfunkciju — sve što igra ulogu u plodnosti,” kaže dr Asanad.

Što se tiče toga koliko se testosteron smanjuje kako muškarci stare, to je predmet rasprave. Dr Asanad ističe da je ranije istraživanje pokazalo da muškarci stariji od 60 godina imaju 20% niži nivo testosterona, muškarci stariji od 70 imaju 33% niži nivo, a muškarci stariji od 80 imaju 50% niži nivo testosterona. “Tokom godina, ova saznanja su postala kontroverzna,” kaže on. Bez obzira na direktan uzrok, bilo da je to starenje ili bolest, dr Asanad kaže da stariji muškarci generalno imaju niže nivoe testosterona nego mlađi muškarci. 

Vremenska linija pada plodnosti
Još jedna velika razlika između muške plodnosti i ženske plodnosti je taj što je mnogo teže odrediti starosnu dob u kojoj se ti uticaji javljaju kod muškaraca. Budući da žene imaju ograničen broj jajnih ćelija, a dobro je utvrđeno da kvalitet jajnih ćelija opada kod žena starijih od 35 godina, kaže dr Asanad, mnogo je lakše identificirati ženska plodna vremena i odrediti njihov biološki sat. Sa muškom plodnošću, to je teže učiniti, i ne samo zato što se promjene događaju postepeno.

“Kada pogledate studije koje procjenjuju [parametre plodnosti kod] starijih muškaraca, neke od tih studija koriste muškarce starije od 35 godina, a neke koriste muškarce starije od 40, 45 godina" kaže dr Hanson. “To stvara zamagljenu sliku kada pokušamo standardizovati nalaze, jer ne postoji tačna definicija [napredne očinske dobi].” Ako bi on morao dati broj za taj prag, kaže dr Hanson, pad muške plodnosti počinje da se ubrzava nakon 40. godine. 

Iako mnogi muškarci mogu začeti uprkos opadajućoj plodnosti, promjene povezane sa godinama rezultiraju neplodnošću kod nekih muškaraca. “Definišemo neplodnost kao nemogućnost da se postigne trudnoća u roku od 12 mjeseci, i istraživanja pokazuju da muškarci koji su nešto stariji imaju smanjenu šansu da ostvare trudnoću u tom periodu,” kaže dr Asanad. Na primjer, “postojalo je veliko istraživanje koje je usporedilo muškarce starije od 35 godina sa muškarcima mlađim od 25 godina, i utvrdilo je da muškarci stariji od 35 imaju 50% manju šansu da ostvare trudnoću u roku od 12 mjeseci.” 

S obzirom na ove podatke, nije iznenađenje da je muška neplodnost češća nego što biste mogli pomisliti. Prema Paul Turek, dr med., specijalisti za muško seksualno zdravlje i reproduktivnu urologiju, neplodnost se javlja kod oko 10% parova reproduktivne dobi i dr Hanson kaže da muška neplodnost predstavlja jedini uzrok nemogućnosti začeća kod para oko 30% vremena, ženska neplodnost je jedini uzrok oko 30% vremena, a ostatak vremena to je zbog kombinacije faktora sa obje strane. Drugim riječima, “podjednako je vjerovatno da ćete naići na muške probleme kao i na ženske probleme,” kaže on. 

Starija sprema znači veći rizik da dijete ima ozbiljne poremećaje i zdravstvene probleme tokom života
Sposobnost ili nesposobnost za začeće nije puna slika kada je u pitanju muška plodnost. Čak i kada muškarci mogu začeti u poodmakloj očinskoj dobi, određeni rizici po potomstvo se povećavaju. “Stanja koja postaju vjerovatnija kod djece rođene od očeva koji su u poodmakloj dobi uključuju shizofreniju, autizam, bipolarni poremećaj i druge vrste neuropsihijatrijskih poremećaja gdje mentalno funkcionisanje možda nije idealno (npr. ADHD ili disleksija),” kaže dr Hanson, napominjući da su određene pedijatrijske leukemije i drugi pedijatrijski karcinomi povezani sa naprednom očinskom dobi. 

Statistički podaci ovdje mogu biti zastrašujući. Na primjer, jedna studija, koja je proučavala preko 300,000 muškaraca, otkrila je da su muškarci stariji od 40 godina 5.75 puta vjerovatnije da će imati potomstvo sa poremećajem iz spektra autizma nego mlađi muškarci, čak i kada su kontrolisani drugi faktori, poput starosti ženske partnerke i socioekonomskog statusa. Druga istraživanja su pokazala da su muškarci u dobi od 45 do 49 godina dvostruko vjerovatnije nego oni mlađi od 25 godina da imaju djecu sa shizofrenijom, a da za muškarce starije od 50 godina taj rizik raste trostruko. 

Starost muškog partnera takođe može uticati na ishod trudnoće i porođaja. Jedna studija sa Columbia University pokazala je da su žene, bez obzira na to koliko su mlade i zdrave, sklonije spontanim pobačajima što je stariji njihov muški partner. Druga studija je pokazala da muškarci stariji od 45 godina, nezavisno od starosti njihove partnerke, imaju 14% veće šanse za prerani porođaj nego mlađi muškarci. Dodatna istraživanja iz 2005. godine zaključila su da stariji očevi imaju veći udio u neuspjehu trudnoće uz IVF nego što se ranije smatralo. 

Satrost muškarca takođe može povećati rizik od stanja kao što su preeklampsija i gestacijski dijabetes kod ženskih partnerki; međutim, dr Hanson upozorava da je istraživanje o uticaju očinske dobi na ova specifična stanja — za razliku od istraživanja o uticajima na potomstvo — rijetko i da nije jasno razjasnilo da li povećana učestalost potiče od majčine ili očinske dobi. 

Što se tiče dobi u kojoj bi muškarci trebali početi da se brinu o ovim povećanim rizicima, problem nedefinisanih standarda napredne očinske dobi ponovno otežava precizno odrediti tačke preokreta. Dr Asanad kaže da populacijske studije sugerišu da se rizik povećava nakon 40. godine.


STRUČNE REFERENCE/ STUDIJE/ BIBLIOGRAFIJA:
1. Pino V, et al. Effects of aging on semen parameters and sperm DNA fragmentation. JBRA Assisted Reproduction. 2020. 
2. Kidd SA, et al. Effects of male age on semen quality and fertility: a review. Hum Reprod. 2001. 
3. Castellini C, et al. Relationship between male aging and semen quality. Arch Gynecol Obstet. 2024. 
4. Hultman CM, et al. Advancing paternal age and risk of autism — epidemiological evidence. PubMed. 2011. 
5. Taylor JL, et al. Paternal-age-related de novo mutations and risk for psychiatric and developmental disorders. Nat Commun. 2019. 
6. Khachadourian V, et al. Advanced paternal age and risk of schizophrenia in offspring — epidemiology and mechanisms. PMC. 2021. 

​©Copyright