Na vaše raspoloženje utiče ono čime hranite svoj mikrobiom

Mikrobiom je zajednica mikroorganizama koji žive u svim višećelijskim organizmima, uključujući i naš organizam, naš stomak. Urađene su mnoge studije koje su dokazale da mikrobiom može uticati na poboljšanje ili pogoršanje raspoloženja. 

Stanje i zdravlje vašeg mikrobioma zavisi od onoga što konzumirate.
​Depresija je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja današnjice. Vjerovatno svi znaju nekoga ko pati od simptoma depresije.  Osim toga, sve što nam se trenutno dešavalo prethodnih godina i što se trenutno dešava u svijetu učinilo je depresiju rasprostranjenijom. 

Uprkos njenoj prevalenciji, neurohemijski mehanizmi koji leže u osnovi depresije ostaju nepoznati. Ovo objašnjava zašto neke trenutne mogućnosti liječenja depresije nisu učinkovite za jedan broj pacijenata.

Nasljednost depresije procjenjuje se na oko 40 posto, ali nisu identifikovane specifične genetske varijante odgovorne za depresiju. Identifikovani su i neki faktori rizika iz okoline u kojoj pojedinac živi, uključujući nizak nivo obrazovanja, pušenje (kao oblik samoliječenja) i ishranu.

Dokazi da ishrana utiče na raspoloženje postali su ubjedljivi nakon urađenih nedavnih studija koje su ispitivale ulogu crijevnog mikrobioma. Dokazano je da sve što poboljšava zdravlje crijeva smanjuje rizik od depresije. Naš crijevni mikrobiom čini nas sretnima kada konzumiramo svježe voće, povrće, ribu, zdrave masti i hranu bogatu antioksidansima. Nasuprot tome, konzumacija prerađene hrane, slatkiša, vještačkih zaslađivača i hrane bogate ostalim vještačkim dodacima dovodi do povećanog rizika od depresije. Mnoga ozbiljna klinička ispitivanja su pokazala da zdrave prehrambene navike značajno smanjuju rizik od depresije, posebno kod žena.

Sada je izazov je razumjeti mehaničku vezu između onoga što jedemo i načina na koji mikrobiom reagira. Znamo da mikrobiom komunicira s mozgom kako bi uticao na raspoloženje i mentalno zdravlje i da je ta komunikacija dvosmjerna. Nažalost, potpuno razumijevanje prirode ove komunikacije ostaje nedostižno.

Neke studije sugerišu da je depresija povezana s povećanim nivoima glutamata, laktata i nekoliko drugih aminokiselina u plazmi koje se često dobivaju iz crvenog mesa. Druge studije su objavile da su smanjeni nivoi određenih aminokiselina, kinurenina (metabolita serotonina), hipurata i neurotransmitera GABA povezani s depresijom. Ono što ostaje da se sazna je da li je kompleksno mnoštvo promjenau mikrobiomu uzrok ili posljedica depresije.

Jedna nedavna studija ispitala je fluktuacije u preko 800 hemikalija u krvi na gotovo 14.000 ljudi. Autori su tražili uzročne veze i prehrambene izvore onih metabolita koji su u korelaciji sa depresijom. Da bi opisali uzročnost, autori su ispitali uticaj različitih tipova terapije antidepresivima na nivoe ovih metabolita u ishrani. Konačno, identifikovali su crijevnu mikrobiotu najvjerovatnije odgovornu za promjene u identifikovanim metabolitima.

Rezultati ovog velikog poduhvata bili su identifikacija nove povezanosti između depresije i pet metabolita mikrobioma, uključujući 4-hidroksikumarin, 2-amino oktanoat, 10-undecenoat (11:1n1), 1-palmitoil-2-palmitoleoil-GPC (16 :0/16:1), 1-linoleoil-GPA (18:2). Potvrdili su najjaču povezanost dva metabolita, hipurata i manitola, sa simptomima depresije.

Autori su zaključili da smanjeni nivoi hipurata uzrokuje depresiju. Smanjeni nivoi hipurata u urinu i plazmi povezani su sa unipolarnom i bipolarnom depresijom u nekoliko studija. Hipurat je izveden iz kombinacije benzoata i polifenola i marker je raznolikosti crijevnog mikrobioma, unosa voća i povrća i kvaliteta ishrane. Ovi rezultati su u skladu sa prethodnim izvještajima prema kojima je velika konzumacija voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki povezana sa smanjenim rizikom od depresije. Što je najvažnije, autori su potvrdili da se nivoi hipurata mogu povećati liječenjem antidepresivom escitalopramom.

Konzumacija dijetalnih izvora retinola (poznatog kao Vitamin A) i 1-palmitoil-2-palmitoleoilGPC (često znak masne jetre i izazivač ishemijskog moždanog udara) bila je značajno povezana sa jačim simptomima depresije i povišenim nivoima inflamatornih markera u krv. Veza s vitaminom A je zanimljiva jer je intoksikacija vitaminom A povezana sa simptomima depresije. Simptomi depresije su se povukli nakon prestanka uzimanja vitamina A, što implicira da depresija može biti nuspojava povećanog unosa vitamina A hranom. Mnogi vitamini imaju dvosmjerne, direktne ili indirektne efekte na mikrobiom crijeva.

Studija je takođe otkrila da su povećani nivoi manitola ili sorbitola (uobičajeni vještački zaslađivači) povezani s depresijom. Veći nivoi sorbitola u plazmi i urinu su ranije konzistentno prijavljivani kod pacijenata sa unipolarnom i bipolarnom depresijom i predloženi su kao dijagnostički biomarker depresije. Manitol uglavnom luči nekoliko vrsta Bacteroides, Lactobacillus, Fructobacillus, Alistipes i Bifidobacterium. Zanimljivo je da su svi rodovi, osim Fructobacillus, ranije bili povezani s depresijom.

Ukratko, ova studija je identifikovala mnoge nove povezanosti metabolita mikrobioma iz prehrane sa depresijom, uključujući vitamin A, hipurat, sorbitol, manitol i četiri uobičajena lipida. Ovi nalazi ukazuju na to da bi preventivne promjene u ishrani mogle smanjiti neke simptome depresije. Molekuli koji izazivaju napade potiču iz hrane i stoga se kod pacijenata mogu mijenjati promjenom njihove ishrane.


REFERENCE/ BIBLIOGRAFIJA:
1. Wenk GL, Your Brain on Food, 3rd Edition. Oxford University Press.
2. van der Spek A, et al., (2023) Circulating metabolites modulated by diet are associated with depression. Mol Psychiatry, 28:3874 – 3887
3. Firth J et al., (2020) Food and mood: how do diet and nutrition affect mental wellbeing? Br Med J, 369:m2382.