Naučnici su dokazali da je sreća ipak u novcu

Može li se sreća kupiti novcem? Vječno pitanje na koje još uvijek ne postoji jednoznačan odgovor.

Drevni filozofi ga nisu mogli pronaći, kao ni savremeni ekonomisti sa svojim elektronskim tabelama i algoritmima. Istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Happiness and Development proučavalo je složenu povezanost između prihoda i sreće i dalo neke nove uvide u ovu raspravu.

Ling Zhang sa Kineskog poljoprivrednog univerziteta u Pekingu, Kina, i Sajal Lahiri sa Univerziteta Južni Ilinois u Karbondaleu, savezna država Ilinois, SAD, koristili su podatke panelnog istraživanja dinamike prihoda, sveobuhvatnog skupa podataka koji prati ljude kroz vrijeme, i otkrili da se viši prihodi, čini se, povezuju s većim zadovoljstvom životom.

Važno je naglasiti da su podaci longitudinalni, što znači da prate iste ljude tokom više godina, omogućavajući istraživačima da uzmu u obzir nepromjenjive faktore kao što su osobine ličnosti ili porodično porijeklo.

Istraživanje je takođe pokazalo da kod ljudi čiji prihodi rastu, nivo sreće uglavnom takođe raste. Tradicionalno, Esterlinov paradoks je pretpostavljao da, iako su bogatiji ljudi u prosjeku sretniji u bilo kojem trenutku, nivo sreće ne mora nužno rasti kako ljudi tokom života postaju bogatiji. Ovo novo istraživanje djelimično pobija to shvatanje.

Naravno, od svakog pravila postoje izuzeci. Među siromašnim ljudima mogu se naći oni koji, uprkos svojim teškoćama, znaju pronaći razlog za osmijeh. Oni prihvataju svoju sudbinu i uživaju u životu uprkos svim preprekama. S druge strane, postoje veoma bogati ljudi koji se nikada ne smiju i čini se da stalno osjećaju pritisak zbog svog bogatstva.

U istraživanju su korištene skale subjektivnog blagostanja (SWB), prema kojima ljudi ocjenjuju svoje zadovoljstvo životom na skali od 1 do 10, kako bi se izmjerila sreća. Rezultati su bili impresivni: prihod je bio pozitivno povezan sa zadovoljstvom životom, a uticaj prihoda na sreću posljednjih godina postao je izraženiji. Istraživanje je takođe pokazalo da su ljudi čiji se prihod smanjio u realnim iznosima, često zbog faktora kao što su tehnološki napredak ili globalizacija, prijavljivali niži nivo zadovoljstva životom. To ukazuje na to da pad prihoda, posebno među ljudima s niskim primanjima, može negativno odraziti na blagostanje.

Iako veza između novca i sreće ostaje složena tema, rezultati ovog istraživanja potvrđuju činjenicu da ekonomsko blagostanje igra važnu ulogu u određivanju ukupnog zadovoljstva životom. Ovi rezultati naglašavaju važnost rješavanja problema nejednakosti prihoda i podrške politikama koje pomažu ljudima da povećaju svoje prihode. Kako istraživanje pokazuje, povećanje ekonomske pravednosti i širenje mogućnosti mogu ne samo doprinijeti prosperitetu pojedinaca, već i povećati nivo kolektivne sreće.
​

​(Pripremio: Vanja Radivojević za www.uniqorner.com)

©Copyright