Nauka otkriva: zašto su glupost i primitivizam neuništivi

...i ostaju tako "slijepi" do kraja života, iako su im ruke slobodne da maknu povez...

Stari neprijatelj u novom ruhu
Glupost i primitivizam su poput korova: ma koliko ih pokušavali iskorijeniti, uvijek iznova izbijaju na površinu.

Čovječanstvo je napravilo spektakularne iskorake – od genetskog inženjeringa do istraživanja svemira – ali i dalje svjedočimo ljudima koji ponosno odbacuju nauku, podržavaju neprovjerene informacije, konzumiraju "smeće od informacija",  ili se hvale neznanjem - i ostaju tako "slijepi" do kraja života, iako su im ruke slobodne da maknu povez. Naučno pitanje koje se postavlja glasi: zašto su ove pojave toliko otporne i zašto ih ne možemo eliminisati?

Evolucijski korijeni
Bihevioralna psihologija i evoluciona biologija nude jedno objašnjenje. U prošlosti, jednostavno i instinktivno razmišljanje često je bilo prednost. Ljudi su morali brzo donositi odluke: bježati ili se boriti. U takvom okruženju, kompleksno kritičko mišljenje nije uvijek pomagalo. Glupost i primitivizam stoga nisu „greške sistema“, već nusprodukt evolucije koji se održava jer je nekad bio funkcionalan.

Neurološka perspektiva
Istraživanja neuroznanosti pokazuju da naš mozak preferira jednostavne narative. Kompleksne ideje zahtijevaju energiju, dok su stereotipi i primitivni obrasci mišljenja energetski jeftini. To znači da je glupost često samo „ušteda“ koju mozak pravi kada ne želi da se bavi zahtjevnim analizama.

Psihološki mehanizmi
1. Efekat Dunning-Kruger: Ljudi sa niskim sposobnostima precjenjuju svoje znanje i vještine, dok sposobniji često sumnjaju u sebe. Ovaj efekat održava glupost jer glupi ljudi vjeruju da su u pravu.
2. Kognitivna disonanca: Kada se suoče s dokazima koji ruše njihova uvjerenja, ljudi često radije odbacuju dokaze nego što mijenjaju mišljenje.
3. Grupni identitet: Primitivizam cvjeta u zajednicama gdje je “biti kao ostali” važnije od racionalnog zaključivanja. To jača osjećaj pripadnosti, čak i kada se temelji na neznanju.

Društveni i kulturni faktori
Društvene mreže su postale katalizator. Naučne analize pokazuju da lažne vijesti i primitivni sadržaji imaju do 70% veći domet od provjerenih informacija (Vosoughi et al., 2018). Razlog? Emocionalno nabijene i jednostavne poruke šire se brže nego kompleksna objašnjenja. Primitivizam tako pronalazi novi dom u digitalnom prostoru.

Zašto ih ne možemo iskorijeniti?
1. Biološki: Naš mozak ima sklonost prema jednostavnom.
2. Psihološki: Ljudi brane svoja uvjerenja čak i kad su pogrešna.
3. Socijalni: Glupost i primitivizam pružaju osjećaj zajedništva i sigurnosti.
4. Kulturološki: Tradicije i običaji često legitimiziraju primitivne obrasce ponašanja.

Možemo li se boriti protiv gluposti i primitivizma?
Nauka nudi strategije, iako nijedna nije konačna. Obrazovanje i kritičko mišljenje su temelj, ali ne garantuju uspjeh. Potrebno je razvijati medijsku pismenost i učiti ljude da prepoznaju manipulacije. Humor, ironija i kultura debate mogu biti efikasni alati za smanjenje uticaja gluposti, ali potpuno iskorjenjivanje – prema svim pokazateljima – nije moguće.

Zaključak: Realnost s kojom moramo živjeti
Glupost i primitivizam su duboko ukorijenjeni u ljudsku biologiju, psihologiju i društvene strukture. Oni su vječni saputnici čovječanstva. Umjesto da sanjamo o njihovom nestanku, nauka nas uči da razvijamo otpornost i mehanizme zaštite. Ako ništa drugo, možemo se tješiti time da upravo zahvaljujući njima – imamo beskrajan materijal za šale, satire i filozofske rasprave.


REFERENCE:
1. Dunning, D., & Kruger, J. (1999). Unskilled and unaware of it: How difficulties in recognizing one’s own incompetence lead to inflated self-assessments. Journal of Personality and Social Psychology, 77(6), 1121–1134.
2. Vosoughi, S., Roy, D., & Aral, S. (2018). The spread of true and false news online. Science, 359(6380), 1146–1151.
3. Kahneman, D. (2011). Thinking, Fast and Slow. New York: Farrar, Straus and Giroux.
4. Pinker, S. (2018). Enlightenment Now: The Case for Reason, Science, Humanism, and Progress. Penguin Books.
5. Haidt, J. (2012). The Righteous Mind: Why Good People Are Divided by Politics and Religion. Pantheon Books.

​©Copyright