Osobe u ovim profesijama su najsklonije preljubama i aferama

Istraživanja pokazuju da je medicinska oblast "dom" najvećem broju preljubnika. Niko ne želi da bude prevaren.

Strah od nevjere često nas tjera u paniku i potragu za odgovorima – ko vara, zašto to radi i kako to spriječiti – kako bismo izbjegli tu vrstu bola u vezi.

U toj potrazi za odgovorima i samoodbranom tražimo obrasce koji bi nam mogli otkriti kakva je osoba najsklonija varanju. Ali kada ti obrasci prerastu u neprovjerene generalizacije, to može postati opasno. Godine 2018, Ashley Madison, kontroverzni sajt za upoznavanje namijenjen onima koji su već u braku ili vezi, pitao je više od 1.000 korisnika čime se bave.

Među ženama koje su koristile stranicu za vanbračne avanture, najčešće zanimanje bilo je medicina – 23 posto korisnica radilo je kao doktorice ili medicinske sestre. Pet posto muških korisnika takođe je bilo zaposleno u medicini.

„Kombinacija dugih sati i mogućeg stresa u spoju sa prirodnim načinom reagovanja na stres mogla bi biti razlog što žene u medicinskoj profesiji traže aferu“, sugeriše Isabella Mise, direktorica komunikacija u Ashley Madisonu.

Nedavno, 2025. godine, još jedan britanski sajt za vanbračne veze, Illicit Encounters, potvrdio je ovo otkriće, navodeći da medicinske sestre čine najveći dio njihovih korisnica.

Mnogi ipak dovode u pitanje tačnost i značaj ovih tvrdnji, budući da se one temelje na korisnicima koji su se sami prijavili na takve sajtove i ne predstavljaju čitavu industriju zdravstvenih radnika. Da, neke medicinske sestre možda varaju. Ali znači li to da su sve sklone nevjeri?

Da ne bismo upali u zablude i stereotipe, važno je gledati na dokaze objektivno.

Jesu li medicinske sestre sklonije varanju?
Zdravstveni radnici često rade dugo i nepredvidivo, u stresnim situacijama i sa velikim emocionalnim teretom, što može izazvati tugu, iscrpljenost, anksioznost i ozbiljan fizički i mentalni burnout.

Studija iz 2017. godine objavljena u Journal of Clinical Nursing, sprovedena među njegovateljima u Francuskoj, pokazala je da se 40 posto ispitanih suočava sa burnoutom. Često se upravo stresan karakter posla dovodi u vezu sa nevjerom.

U studiji iz 2021. godine, objavljenoj u International Journal of Environmental Research and Public Health, na više od 360 doktora i medicinskih sestara, istraživači su otkrili da je 21 posto ispitanika ili tada bilo ili ranije bilo u "nedozvoljenoj" vezi, a više od 80 posto tih ispitanika bili su doktori.

Zanimljivo je da, suprotno stereotipu o nevjernim medicinskim sestrama, rezultati pokazuju da su muškarci gotovo pet puta češće varali nego žene, a češće su i imali intimne odnose u ordinacijama tokom smjene.

Radno vrijeme takođe je igralo ulogu – oni koji su radili noćne hitne smjene bili su gotovo 18 puta skloniji nevjeri nego oni koji su radili pola radnog vremena.

Ispitanici su za svoje ponašanje krivili zahtjeve posla – odsustva od kuće, potrebu da izbace stres, kao i činjenicu da im posao olakšava pravdanje odsustva i prikrivanje nevjere.

Ipak, važno je imati na umu da korelacija nije isto što i uzročnost. Profesija može stvoriti uslove koji testiraju ljude, ali odluka da budu nevjerni ostaje duboko lična.

Da li profesije poput zdravstva mogu stvoriti uslove koji olakšavaju nevjeru? Svakako. Ali znači li to da sama profesija neizbježno vodi do nevjere? Apsolutno ne.

Ko zapravo vara?
Evo nekih od najvažnijih razloga zbog kojih ljudi varaju, koji imaju mnogo više veze sa njima samima nego s profesijom kojom se bave:

• Nezadovoljstvo u vezi. Studija iz 2017. godine objavljena u The Journal of Sex Research pokazala je da ljudi varaju kada su nezadovoljni ili zanemareni, kada se zaljube u nekog drugog ili kada imaju nizak nivo posvećenosti partneru. Ipak, često je problem u tome što ne znaju ili ne žele otvoreno komunicirati o tim osjećajima ili raskinuti vezu. Umjesto toga, biraju drugu vezu da izbjegnu neugodne razgovore.
• Nezadovoljstvo samim sobom. Ista studija sugeriše da osobe sa niskim samopouzdanjem ili strahom od odbacivanja traže druge veze da bi povećale samopouzdanje ili popularnost. Nevjera može biti i čin samosabotaže, kada osoba vjeruje da ne zaslužuje ljubav ili da ljubav nije za nju, pa je gura od sebe.
• Tamne osobine ličnosti. Istraživanja objavljena u Journal of Sex and Marital Therapy pokazuju da osobe koje ispoljavaju „seksualni narcizam“ koriste intimni odnos za podizanje ega, bez empatije i obzira prema partneru. Takav stav ih često vodi u nevjeru, ne razmišljajući o posljedicama.

Bez obzira na okolnosti, nevjera se u konačnici čini više rezultatom unutrašnjih konflikata nego vanjskih iskušenja. Umjesto da se fokusiramo na profesiju osobe koja vara, trebamo obratiti pažnju na to da možda nije radila na sebi da bi unijela iskrenost, ranjivost i otvorenu komunikaciju u svoju vezu.

(Autor: Mark Travers, Ph.D., američki psiholog, diplomirao na Univerzitetu Cornell i Univerzitetu Colorado Boulder)
​
​©Copyright