Ovih 7 namirnica treba obavezno jesti nakon 50. godine kako biste doživjeli starost u punom zdravlju

Svako jutro osjećate se kao pokvareni robot, noge vode "težak rat" protiv vaše svijesti, krećete se brzinom lijenog medvjeda u medu. Do prodavnice idete kao da osvajate Everest, a stepenice su za vas skoro nemoguća misija.

A sve zato što ignorišete ovih 7 namirnica koje će vaše noge od „želea“ ponovo pretvoriti u stabilnu potporu. Morate shvatiti da čovjek u zrelim godinama jednostavno mora konzumirati ove darove prirode koje zaista nije teško nabaviti. U zlatnim godinama života važe drugačija pravila univerzuma i ako zatvorite oči pred ovim namirnicama-spasiocima, snaga će vam nestati brže nego novac za režije.

Mnoga naučna istraživanja potvrđuju: ako osobe u godinama počnu jesti određene grupe namirnica (umjesto da se hrane samo makaronama i viršlama), mogu živjeti znatno duže.

Čak i ako s 60 godina počnete da jedete pravilno, možete sebi produžiti život za 4–7 godina. A to je ozbiljna dobit. Koji problemi muče ljude u određenim godinama, kada više nisu u cvjetu mladosti i pretvaraju njihove noge u težak teret koji moraju vući? Ima ih nekoliko. Prvi je sarkopenija (mišići se povlače bez najave). Drugi — osteoporoza (kosti postaju krhke poput novogodišnjih ukrasa). Treći — problemi sa krvnim sudovima (sistem radi lošije nego stari vodovod).

Zato slabost u nogama može imati mnogo uzroka i važno je posavjetovati se s porodičnim ljekarom.

Najvažnije što morate zapamtiti: ishrana osobe naon 50 godina mora biti savršeno uravnotežena i sadržavati dovoljno svega potrebnog protiv deficita — proteina, složenih ugljikohidrata, zdravih masti, minerala i vitamina. Nikakve apotekarske bočice vam neće pomoći — spasenje je samo u pravoj hrani, jer upravo u njoj se krije armija supstanci koje rade zajedno, pojačavajući učinak jedne druge. To se zove „fenomen okruženja“ — novo otkriće naučnika. Ako progutate sintetički vitamin C ili pojedete pravo jabuko, jabuka će biti višestruko korisnija od farmaceutske hemije.

1. Prva grupa heroja za starije ljude su proteini. Na pijedestal ide — jaje
Zašto su jaja toliko dobra? Da bi osoba od 50 godina i naviše zadržala snagu i spriječila da joj se noge pretvore u žele, mora unositi najmanje 1 gram proteina po kilogramu tjelesne mase. Ako imate 80 kg — 80 g proteina dnevno je vaša norma. Najbolji i najlakše probavljiv protein je onaj iz jaja, jer sadrže albumin — protein najviše kvalitete, savršeno izbalansiran po aminokiselinama i u potpunosti iskoristiv. Zato treba jesti 2–3 jaja dnevno. Nekad su nas plašili holesterolom, ali danas se zna da 80% holesterola proizvodi jetra, a samo 20% dolazi iz hrane. Dakle, slobodno jedite jaja.

Žumance je pravo bogatstvo vitamina topivih u mastima (posebno D vitamina za jake kosti) i holina — supstance koja jača nervni sistem i ima pomlađujući učinak.

2. Sljedeće namirnice: piletina, puretina i riba
Lako probavljivi proteini s malo zasićenih masti — idealno za organizam koji više nije mlad. Na primjer: omlet ujutro, 150 g piletine za ručak, 200 g ribe za večeru plus mliječni proizvodi u toku dana.

3. Biljni proteini su takođe potrebni — prvenstveno mahunarke i orašasti plodovi
Najbolje je kombinovati: 50% proteina iz životinjskih izvora, 50% iz biljnih.

4. Sljedeća važna grupa su mliječni proizvodi
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje njihovu konzumaciju u poznijim godinama. Oni su najbolji izvor kalcija koji je neophodan svaki dan. Ženama je potrebno oko 1200 mg kalcija dnevno — tri porcije mliječnih proizvoda (čaša mlijeka, jogurt ili kefir, 20 g sira). Ako mlijeko ne prija, birajte jogurt, sir ili svježi sir.

U mliječnim proizvodima ima i dosta proteina i vitamina D. Ali kupujte samo industrijski proizvedene proizvode, jer domaći mogu biti rizični po zdravlje.

5. Obavezna grupa su namirnice sa korisnim mastima: avokado, orašasti plodovi, sjemenke
One štite nervni sistem, djeluju protiv starenja i upala. Dnevna norma je šaka orašastih plodova (25–30 g).

6. Povrće, voće i bobičasto voće su ključni
Ona hrane našu korisnu mikrofloru, koja igra ogromnu ulogu u zdravlju.

7. Cjelovite žitarice — izvor složenih ugljikohidrata i vlakana
Trebalo bi da čine 50% dnevnog unosa kalorija. Heljda, zob, ječam, integralni hljeb — sve to je hrana koja štiti organizam.

Zaključak: ne postoji nikakva superhrana. Najvažnija je uravnotežena ishrana sa proteinima, složenim ugljikohidratima, zdravim mastima i umjerenim vlaknima.


REFERENCE: 
1. World Health Organization (WHO). (2020). Healthy diet. Retrieved from: [https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/healthy-diet](https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/healthy-diet)
2. Houston, D. K., Nicklas, B. J., & Ding, J. (2008). Dietary protein intake is associated with lean mass change in older, community-dwelling adults: the Health, Aging, and Body Composition (Health ABC) Study. The American Journal of Clinical Nutrition, 87(1), 150–155.
3. Rizzoli, R., Stevenson, J. C., Bauer, J. M., Van Loon, L. J. C., Walrand, S., Kanis, J. A., Cooper, C., & Brandi, M. L. (2014). The role of dietary protein and vitamin D in maintaining musculoskeletal health in postmenopausal women: A consensus statement from the European Society for Clinical and Economic Aspects of Osteoporosis and Osteoarthritis (ESCEO). Maturitas, 79(1), 122–132.
4. Micha, R., Peñalvo, J. L., Cudhea, F., Imamura, F., Rehm, C. D., & Mozaffarian, D. (2017). Association Between Dietary Factors and Mortality From Heart Disease, Stroke, and Type 2 Diabetes in the United States. JAMA, 317(9), 912–924.

​©Copyright