Podsticaj okrutnosti: kada osoba obezvređuje druge da bi izgledala inteligentno

Da li ste ikada naišli na nekoga ko je kritikovao vaš način rada, kako bi pokazao da je kompetentniji od vas? Neki ljudi osjećaju potrebu da posjeduju viši intelektualni status od drugih. Da bi to postigli, napadaju druge.

Neizbježna činjenica u današnjem svijetu je da su mnoga radna okruženja poput džungle. To su složeni scenariji u kojima kao da žive "najčudnije životinje". Iako možete upoznati i neke fantastične kolege i inspirativne vođe, naići ćete i na konkurentne i varljive ljude, povremenog narcisa, a možda čak i neobične nekompetentne osobe koje daju sve od sebe da izgledaju drugačije od drugih.

Fokusiraćemo se na ovu poslednju kategoriju, ljude koji znaju da nisu vješti kao drugi, ali žele da se dokažu po svaku cijenu, pa čak i da dođu do uticajnih pozicija. Međutim, što manje vještina posjeduju, to su agresivniji. Ovo je odbrambeni mehanizam, prilično podla strategija koja teži da privuče našu pažnju. Društvena istraživanja tvrde da često, kada neko praktikuje kritičko ili uvredljivo ponašanje, traži moć ili želi da izgleda inteligentnije. Zaista, 'agresivna izvršna vlast' nastavlja da živi u mnogim radnim okruženjima. Oni su poput starih dinosaurusa kojih se teško riješiti. Oni koji vrše verbalno nasilje na poslu pokušavaju da steknu moć nad drugima. To su vrste ponašanja koje nikako ne bi trebalo dozvoliti.

Podsticaj okrutnosti
Možda ste iskusili sljedeću vrstu situacije. Vi ste dio radnog tima u kojem morate osmisliti inovativne ideje i originalne pristupe kako biste postigli ciljeve vašeg tima/kompanije. Date prijedlog i ubrzo nakon toga neko ga oštro kritikuje. Zatim nastavljaju da odbijaju sve vaše ideje. Iako tuđe kritičke perspektive mogu biti od koristi, ovakva ponašanja vas obezvrijeđuju. Kao da ste komad papira na podu koji neko zgnječi nogom. Okrutni su i prezrivi. Oni pokušavaju da učvrste, pred drugima, svoju sliku autoriteta. Oni takođe žele djelovati kompetentno, iako to nisu. Nije važno koliko je vaša ideja dobra. Ovakve osobe je mogu poništiti najčudnijim argumentima. Oni jednostavno žele ostaviti utisak da znaju više od vas i da su vaši prijedlozi smiješni. Podsticaj okrutnosti definira ovo agresivno i obezvrijeđujuće ponašanje koje jedna osoba nanosi drugoj, kako bi izgledala briljantnije. Podsticaj okrutnosti je fenomen koji se često pojavljuje na društvenim mrežama.

Makijavelisti u potrazi za priznanjem
Doktorka sa Univerziteta Stanford, Teresa Amabile, prva je skovala termin podsticaj okrutnosti prije više od četrdeset godina. Zahvaljujući svojim različitim istraživanjima, pokazala je da nesigurni ljudi u radnom okruženju često pokušavaju "rastrgnuti" druge da bi stekli viši intelektualni status. U stvari, ove osobe negativno osuđuju svakoga ko pokaže bolje vještine ili sposobnosti, kako bi ih poništili. Žele da steknu određenu reputaciju u okruženju. Štaviše, žele da budu viđeni kao harizmatični. Dr Amabile tvrdi da povremeno ovaj oblik makijavelizma daje sliku lažnog sjaja. Ovo su nesumnjivo izuzetno iskrivljene situacije. Ali, nažalost, nastavljaju da se javljaju. Oni su primjer direktora kompanije koji kritikuje učinak zaposlenika kako bi ojačao vlastitu moć. To može izgledati kao senzacionalističko ponašanje, ali ono ima cijenu, kako dugoročno, tako i kratkoročno.

Čest fenomen na društvenim mrežama
Ovaj fenomen izgleda kao da podsjeća na neko drugo doba, na vremena kada su rukovodioci i menadžeri koristili autoritarno vođstvo. Međutim, ako postoji "idealna teritorija" za manifestiranje podsticaja okrutnosti, to su društvene mreže. Zaista, gotovo svakog dana na društvenim platformama viđamo ljude koji osuđuju, nipodaštavaju i kritikuju komentare i doprinose drugih. Zapravo, kad god neko od nadležnih u bilo kojoj oblasti znanja objavi neku vijest ili pruži neke nove podatke, ubrzo se pojavi čitava horda agresivnih komentara. Iako moramo ponoviti da je dobro utemeljena i s poštovanjem upućena kritika korisna, ovi ljudi često nastoje omalovažiti i ocrniti stručnjake kako bi sami stekli autoritet.

Ovakvo ponašanje se dešava sa svakim aktuelnim društvenim događajem. Bilo da se radi o ekonomskim događajima, prirodnim ili društvenim katastrofama, broj ljudi spremnih da napadnu svojim mišljenjem druge nastavlja da raste. Podsticaj okrutnosti prevladava u scenarijima u kojima dominiraju fiksni načini razmišljanja koji blokiraju mentalni rast i razvoj osobe. Agresivnim ponašanjem svi gubimo. Pobuda za okrutnost krije se iza glasa autoritarnog oca koji svoju djecu vaspitava sa strahom. To su ljudi koji žele da ostvare kontrolu i potkopaju samopoštovanje drugih kako bi postali vidljivi. Nažalost, ovo ima tendenciju da se uzima zdravo za gotovo, da onaj ko najviše viče i kritikuje druge, postiže više uspjeha u radnom okruženju. Međutim, realnost je drugačija. 

Zapravo, ovo je opasnije ponašanje od Daning-Krugerovog efekta (ljudi s malo vještina koji se ponašaju kao da su stručnjaci). To je zato što, u ovom slučaju, ove osobe, osim što djeluju nasilno, ometaju rast i razvoj kompanije. Kreativnost ne može doći do izražaja kada dođe do napada i omalovažavanja. Napredak i ciljevi se ne postižu kada pojedinci krenu u napad za svoju ličnu korist. Oni su 'loše jabuke' u organizacijama koje se moraju odbaciti.

Zaključak
Opstrukcionisti, pojedinci koji znaju za svoj nedostatak vještina i nastoje da umanje druge kako bi se istakli, uvijek su bili tu. Njihovo ponašanje je problem u okruženjima koji to dozvoljavaju ili čak mogu cijeniti takvo ponašanje. Ovo su okruženja krutog mentaliteta koja su osuđena na propast. Štaviše, one iscrpljuju radno okruženje. Ovakvo ponašanje nije ni logično ni etičko. Organizacije postižu uspjeh samo ako favoriziraju dobru radnu klimu zasnovanu na poštovanju, koegzistenciji, inovativnosti i dobrim dozama emocionalne inteligencije.


REFERENCE/ BIBLIOGRAFIJA/ STUDIJE:
1. Adolphs R. (2013). The biology of fear. Current biology : CB, 23(2), R79–R93. https://doi.org/10.1016/j.cub.2012.11.055
2. Amabile, T. M., and A. H. Glazebrook. (1982) A Negativity Bias in Interpersonal Evaluation. Journal of Experimental Social Psychology 18(1),22. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0022103182900786
3. Cao, W., Li, P., C. van der Wal, R. et al. Leadership and Workplace Aggression: A Meta-analysis. J Bus Ethics (2022). https://doi.org/10.1007/s10551-022-05184-0
4. Duffy, M. K., Ganster, D. C., Shaw, J. D., Johnson, J. L., & Pagon, M. (2006). The social context of undermining behavior at work. Organizational Behavior and Human Decision Processes, 101(1), 105–126. https://doi.org/10.1016/j.obhdp.2006.04.005