Tajne duge mladosti profesora Nikitina - dočekao je 97 godina

Profesor Konstantin Filipovič Nikitin

Jeste li ikada posmatrali starije ljude i zapitali se šta ih zapravo odaje? Naravno, bore mogu odmah upasti u oči, ali starost ne otkriva to. Ono što zaista govori o starosti jesu ukočenost pokreta, pogrbljeno držanje i hod.

Profesor Konstantin Filipovič Nikitin, doktor medicinskih nauka, neurolog, sportista, strastveni zagovornik očuvanja mladosti i životne snage, jednom je tačno rekao: “Starost nije broj, to je stanje.”

Stručnjaci u oblasti gerontologije ustanovili su da genetika – u suštini rezultat povoljnog spleta okolnosti i nasljeđa vaših roditelja – određuje samo 20% ukupnog stanja vašeg zdravlja. Još 20% zavisi od okruženja u kojem živite, a samo 10% zavisi od dostignuća medicine. Preostalih 50% je u potpunosti u vašim rukama – zavisi od vašeg izbora i načina života koji vodite.

Iako dugovječni roditelji i snažna genetska osnova mogu dati prednost, sami po sebi nisu dovoljni. Bez aktivnog truda čak ni najbolja genetika ne garantuje dobro zdravlje, a spoljašnji resursi uvijek će biti nedovoljni ako ne budete ništa činili.

Formula dugovječnosti
Profesor Nikitin pridržavao se jednostavne filozofije: redovna fizička aktivnost je kamen temeljac zdravlja i dugovječnosti. Iako je vodio računa o uravnoteženoj ishrani i izbjegavao loše navike, smatrao je da su one sporedne u poređenju s preobražavajućom snagom kretanja.

Sam profesor je doživio 97 godina.
“Kada predlažem fizičke vježbe, ljudi često pitaju: ‘Kakve garancije imam da ću živjeti duže?’ – kaže Nikitin. ‘Garancije? Nema ih. Ali kada se bavite sportom, osjećate se bolje, radite efikasnije i osjećate priliv životne snage. Zar to nije dovoljan razlog?’”

Njegov režim bio je zasnovan na održavanju funkcionalnosti organizma i radosti života. Evo osnovnih sastavnica njegovog pristupa:

1. Jutarnji rituali
Svako jutro Nikitin je započinjao dan vježbama usmjerenim na razvijanje pokretljivosti i snage zglobova. Vježbe nisu bile iscrpljujuće, već umjerene i ciljane. Takve vježbe, poput kruženja zglobovima, laganog istezanja i rada s bučicama male težine, pomagale su njegovom tijelu da ostane pokretljivo i čvrsto.

Na slici su prikazani primjeri vježbi Konstantina Nikitina. Svaku vježbu profesor je radio 8–15 puta.
​
U intervjuu datom početkom 1970-ih, sedamdesetogodišnji profesor govorio je o principima koji su mu pomagali da ostane vitalan i pun života. Njegova priča inspiriše ne samo da živimo do duboke starosti, već da živimo bolje i ostanemo aktivni.

2. Zadivljujuća trka
Priča koja je profesoru Nikitinu donijela reputaciju šampiona dugovječnosti vezana je za jedan veoma zanimljiv događaj.

Jednom je Konstantinu Nikitinu intervju davao četrdesetogodišnji novinar koji je, saslušavši profesorovo izlaganje o tome šta pomaže njemu i mnogima da ostanu zdravi i aktivni, ponudio profesoru prijateljsko nadmetanje.

Novinar, iskusan trkač, predložio je trku – test izdržljivosti. Ko će pobijediti: samouvjereni sportista srednjih godina ili sedamdesetogodišnji profesor? Na opšte iznenađenje, upravo profesor ne samo da nije zaostajao, nego je mladog čovjeka doveo do krajnjih granica. To nije bila slučajnost, već rezultat decenija posvećene brige o tijelu i umu.

“Atletski trening prije svega jača mišićno-koštani sistem – tvrdio je on. – U kombinaciji s dobrom fleksibilnošću to je pouzdana prevencija mnogih starosnih povreda. Osim toga, razvijeni mišići su snažna podrška kardiovaskularnom sistemu – kardiolozi ih s pravom nazivaju drugim srcem čovjeka. Konačno, za starije osobe ili one s viškom kilograma, mišići nježno i bezopasno potiču usporen metabolizam, što doprinosi i gubitku težine.”

3. Snaga jednostavnosti
Još 70-ih godina Nikitin je shvatao vrijednost treninga snage. Rad s bučicama i girjama nije imao za cilj povećanje mišićne mase, već održavanje tonusa, ravnoteže i izdržljivosti. Početnicima je savjetovao da počnu s malo – svega nekoliko minuta dnevno s laganim opterećenjima, postepeno povećavajući ih s vremenom.
“Mišićna snaga nije taština, ona je dugovječnost. To je sposobnost da stojite uspravno, hodate daleko i čvrsto držite život u svojim rukama” – govorio je.

4. Trčanje
Trčanje je bilo još jedan element Nikitinovog sistema zdravlja, ali on nije bio sprinter. Njegova metoda bila je promišljena: spor, stabilan tempo od oko 6 kilometara na sat, uz pažljivu kontrolu pulsa.
Koristio je jednostavnu formulu za određivanje broja otkucaja srca tokom treninga: 190 minus vaše godine. Cilj je bio raditi u rasponu koji donosi svježinu, a ne naprezanje, omogućavajući srcu da se oporavi za 3–5 minuta nakon trčanja.
Trčanje umjerenog intenziteta danas se smatra idealnim za zdravlje srca i krvnih sudova, produžava životni vijek i smanjuje rizik od preopterećenja.

5. Snaga vode: plivanje i hladne kupke
Za Nikitina plivanje nije bilo samo sport, već utočište. Od ranog proljeća do kasne jeseni uranjao je u hladnu vodu, veličajući prednosti ove prakse.
“Hladna voda je čudo. Ona razbuđuje tijelo, jača duh i izoštrava um” – govorio je.

Izlaganje hladnoći, koje je danas široko proučavano, povezano je s poboljšanjem cirkulacije, smanjenjem upalnih procesa i jačanjem otpornosti organizma. Za Nikitina je to bio još jedan način da sačuva mladost tijela i duha.

6. Način razmišljanja
Iako je fizička priprema zauzimala centralno mjesto u Nikitinovoj filozofiji, smatrao je da mladost ne zavisi samo od mišića, već i od načina razmišljanja.

“Biti zdrav ne znači samo produžiti život, to znači osjećati radost u njemu” – primijetio je.

I možda je to najvažnija lekcija: stariti dostojanstveno ne znači prkositi vremenu, već ga prihvatiti. Nikitin nam je pokazao da, brinući o svom tijelu, njegujući disciplinu i radost, možemo živjeti ne samo dugo, već i ispunjeno.

“Nijedno prolazno zadovoljstvo ne može se porediti sa najvećim zadovoljstvom – živjeti aktivan život do kraja, stvarajući i gradeći” – govorio je Konstantin Nikitin.

I sa tim se morate složiti.

​Hvala što ste pročitali članak. Podijelite na društvenim mrežama.


(Pripremio: Drago Lončar za www.uniqorner.com)
©Copyright