|
Pakovanje keksa uz čaj, kobasice za večeru, zaslađeni jogurt za doručak, hrskavi čips uz film — ovi proizvodi toliko su ušli u našu svakodnevicu da ih više i ne primjećujemo.
Praktični su, ukusni i uvijek nadohvat ruke. Ali nutricionisti i naučnici širom svijeta sve glasnije upozoravaju, nazivajući ih "ultraobrađenim" i povezuju ih s epidemijom gojaznosti, dijabetesa i srčanih bolesti. Pa šta su oni zapravo i gdje je granica između koristi i štete?
Za početak, važno je shvatiti: nije svaka obrada loša. Pasterizirano mlijeko, zamrznuto povrće ili konzervirana tuna su jednostavno obrađeni proizvodi. Njihov sastav je minimalan i jasan.
Ultraobrađeni proizvodi su sasvim druga priča. To su industrijski artikli, stvoreni u laboratorijama od mnoštva sastojaka. Njihov glavni cilj je da budu maksimalno privlačni, da traju dugo i da izazovu želju da se pojedu ponovo.
Kako prepoznati ultraobrađeni proizvod: 5 crvenih zastavica Ovi proizvodi rijetko podsjećaju na svoj izvorni oblik. Možete ih prepoznati po ovim znakovima: 1. Dug spisak sastojaka. Ako ih ima više od 5–7, vjerovatno se radi o UOP. 2.Nepoznata imena na etiketi. Na svojoj kuhinji nećete naći maltodekstrin, mononatrijum-glutamat, guar gumu ili hidrogenizovane masti. To su oznake industrijske obrade. 3. Visok sadržaj šećera, soli i masti. Često su upravo ova tri sastojka među prvima na listi. 4. Upadljivo, agresivno pakovanje. Proizvođači ulažu ogromne sume da bi njihov proizvod „vrištao“ s police. 5. Dug rok trajanja. Prirodni proizvod ne može trajati toliko dugo. Primjeri ultraobrađenih proizvoda: zaslađeni gazirani napici, čips, grickalice, većina mesnih prerađevina, slatki suhi doručak, keksi, torte i kolači iz masovne proizvodnje, jogurti sa dodacima, instant tjestenina, smrznute pice, pileći medaljoni. U čemu je glavna šteta: tri udarca po organizmu 1. Prazne kalorije. UOP su prepuni šećera i masti, a siromašni vlaknima, vitaminima, mineralima i kvalitetnim proteinima. Daju kalorije, ali ne i hranljive materije. 2. Izazivaju zavisnost. Proizvođači ciljano kreiraju tzv. „tačku blaženstva“ — idealnu kombinaciju šećera, soli i masti koja pogađa centar zadovoljstva u mozgu, tjerajući vas da jedete još. Prirodni signali sitosti se gase, pa je lako pretjerati. 3. Uništavaju zdravlje iznutra. Redovna konzumacija UOP povezana je sa:
Postoji li ikakva korist? Iskreno, da ovih prednosti nema, niko ih ne bi kupovao. Ali korist se ne odnosi na zdravlje, već na praktičnost:
Zaključak: šteta ili korist? Odgovor je jasan: štetni su po zdravlje. Kratkoročna korist u vidu praktičnosti i uštede vremena ne može nadjačati dugoročnu štetu. Oni su jedan od glavnih razloga zašto moderni čovjek, i pored obilja hrane, pati od nedostatka hranljivih materija.
Šta učiniti? Ne paničiti, nego djelovati
Potpuno izbaciti UOP iz života danas je skoro nemoguće, ali ni ne mora. Bitna je svijest i ravnoteža.
Čitanje etiketa nije dosadno zanovijetanje, već briga o sebi i svom zdravlju. Kada izaberete jabuku umjesto šarenog čokoladnog štapića, ulažete u najvrjednije što imate — svoje zdravlje. (Pripremio: Drago Lončar za www.uniqorner.com) REFERENCE/ STUDIJE: 1. Ultra-Processed Foods and Human Health: A Systematic Review and Meta-Analysis of Prospective Cohort Studies, dostupno na: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2161831323013820 2. What we know about the health risks of ultraprocessed foods, dostupno na: https://www.npr.org/sections/health-shots/2023/05/25/1178163270/ultra-processed-foods-health-risk-weight-gain 3. Are Ultraprocessed Foods Bad for Your Health?, dostupno na: https://www.yalemedicine.org/news/ultraprocessed-foods-bad-for-you ©Copyright
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
