U vremenu kada se vrijednost pojedinca često mjeri brojem pratilaca na društvenim mrežama, skupom garderobom, putovanjima ili luksuznim automobilima, sve češće nailazimo na ljude koji žive kroz – i za – fasadu.
To su osobe koje više brinu o spoljašnjosti, "fasadi", izgledu, o dojmu koji ostavljaju nego o suštini i vrijednostima koje nose i treba da razvijaju. Površni ljudi su svuda oko nas – u prijateljstvima, romantičnim vezama, poslovnim krugovima – a prepoznati ih i zaštititi sebe od emocionalne štete koju mogu izazvati, postaje nužna životna vještina.
U ovom članku istražujemo šta znači biti površan, kako prepoznati takve ljude i kako ostati vjeran sebi u svijetu koji sve više njeguje privid umjesto istine. 1. Šta znači biti površan? Površnost se može definisati kao nedostatak dubine u mišljenju, osjećanjima i ponašanju. Površni ljudi ne ulaze u suštinu stvari – bilo da se radi o međuljudskim odnosima, vlastitim emocijama ili pogledima na život.
Karakteristike površnih osoba uključuju:
U suštini, površni ljudi više su okupirani time kako ih drugi vide, nego time ko su oni zapravo. 2. Zašto ljudi postaju površni? Razlozi zbog kojih ljudi razvijaju površnost kao životni stil su složeni i često nesvjesni. Neki od njih uključuju: a) Strah od ranjivosti Pokazati osjećaje i slabosti znači otvoriti srce. Površni ljudi često su emocionalno zatvoreni jer vjeruju da je ranjivost znak slabosti, a ne hrabrosti. b) Nesigurnost Potreba da se stalno bude u centru pažnje, da se nosi „ispravno“ ili govori „po društvenim pravilima“ često je znak unutrašnje nesigurnosti. c) Društveni pritisak U društvu koje nagrađuje privid (brendove, fizičku ljepotu, materijalni uspjeh), mnogi se prilagođavaju kako bi „uspjeli“, pa se gubi autentičnost. d) Površna kultura Društvene mreže, "rijaliti programi", reklamiranje trendova – sve nas uče da spoljašnja pojava vrijedi više od suštine. Dugoročno, to oblikuje ponašanje ljudi koji traže validaciju spolja umjesto iznutra. 3. Kako prepoznati površne ljude? Površnost se ne ogleda samo na fokusiranost na trendovima, brendovima, imidžu ili lažnom osmijehu. Evo nekoliko znakova: a) Prekomjerna potreba za pažnjom Površni ljudi često govore o sebi, traže komplimente, i rijetko iskreno slušaju druge. b) Nedostatak empatije Oni mogu biti ljubazni kad im to koristi, ali u teškim trenucima nestaju. Nisu spremni da slušaju, podrže ili uđu u tuđu bol. c) Promjenjivo ponašanje Zavisnost od publike, oni mijenjaju stavove, interese ili čak vrijednosti, samo da bi bili prihvaćeni. d) Opsjednutost imidžom Previše pažnje poklanjaju onome kako izgledaju, gdje su bili, s kim se druže, a premalo onome kako se ponašaju ili kako osjećaju. e) Odbijanje dubljih i smislenijih razgovora Kada pokušate otvoriti neku kompleksniju i težu temu, emocionalnu dilemu ili duhovnu potragu – površni ljudi brzo mijenjaju temu, šale se ili se povlače. 4. Posljedice povezivanja s površnim ljudima Naizgled šarmantni i zabavni, površni ljudi dugoročno mogu biti izvor:
Površne veze često nisu iskrene. One su poput ogledala koje reflektuje ono što želite vidjeti, ali ne i ono što stvarno jeste. 5. Kako se zaštititi? a) Razvijajte emocionalnu inteligenciju Što bolje poznajete sebe, to ćete lakše prepoznati manipulaciju, lažno ponašanje i neiskrenost kod drugih. b) Okružite se autentičnim ljudima Potražite prijatelje koji vas prihvataju kakvi jeste, koji vas podržavaju i izazivaju da rastete – ne one koji vas stalno ocjenjuju. c) Birajte dubinu, ne širinu Bolje je imati dva iskrena prijatelja, nego deset osoba koje vas vole samo kada ste „zanimljivi“. d) Njegujte vlastitu autentičnost Budite ono što jeste – sa svojim slabostima, vrijednostima, emocijama. To je najbolja odbrana protiv površnosti – jer autentičnost se ne može glumiti. 6. Kako graditi smislen život u svijetu fasada? U svijetu u kojem svi žele „biti neko“, pravo pitanje je: ko si ti i ko su drugi onda kada niko ne gleda?
Smislen život ne gradi se na fasadi. On se gradi:
Biti "dublji" znači biti stvaran. A stvarnost, ma koliko ponekad bila teška, uvijek donosi više mira nego bilo koja lažna slika savršenstva. (Pripremila: Renata Bondarenko, psiholog i psihoterapeut www.uniqorner.com) ©Copyright
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|