Mnogi ljudi vode računa da spavaju preporučenih sedam do devet sati po noći, vjerujući da će se probuditi odmorni, puni energije i spremni za novi dan.
Međutim, realnost je često drugačija – i nakon punih osam sati sna, mnogi se i dalje bude umorni, bezvoljni, teže se koncentrišu i osjećaju kao da nisu ni spavali. Ako vam se ovo dešava, znajte da niste sami – to je sve češći fenomen modernog doba.
U ovom članku istražujemo najčešće razloge zbog kojih se ljudi bude iscrpljeni iako su „formalno“ dovoljno spavali, kao i praktične savjete kako da se izboriš s tim problemom. 1. Nije važna samo količina – već i kvalitet sna Postoji velika razlika između spavanja i kvalitetnog sna. Možete provesti osam sati u krevetu, ali ako vaš san nije ušao u duboke i REM faze (koje su ključne za regeneraciju mozga i tijela), probudićete se iscrpljeni.
Razlozi lošeg kvaliteta sna mogu biti:
Rješenje: Pratite svoj san pomoću aplikacija ili pametnih satova i obrati pažnju na to koliko dubokog sna imaš, a ne samo na broj sati u krevetu. 2. Spavate u pogrešno vrijeme (loš cirkadijalni ritam) Tijelo funkcioniše po tzv. cirkadijalnom ritmu – biološkom satu koji određuje kada je prirodno vrijeme za budnost, a kada za san. Ako idete spavati jako kasno (npr. iza ponoći), čak i ako spavate osam sati, tvoje tijelo ne postiže isti nivo odmora kao kad zaspiš između 21h i 23h. Moderni stil života – rad na smjene, kasno korištenje telefona, gledanje serija – često remeti ovaj ritam. Rješenje: Pokušajte spavati svake večeri u isto vrijeme, i izbjegavaj ekrane sat vremena prije odlaska u krevet. Prirodno svjetlo ujutro takođe pomaže resetiranju ritma. 3. Mentalni i emocionalni stres ne prestaje noću Ako ste danima pod pritiskom, u stresu, u stalnoj brizi, vaše tijelo je i dalje u stanju tzv. visoke pripravnosti – čak i dok spavate. To znači da se vaš mozak nikada potpuno ne „isključi“ i da vaš san biva isprekidan, površan i manje obnavljajući. Često zaspimo s mislima u glavi, a budimo se s istim osjećajem težine. Rješenje: Uvedite večernju rutinu za smirenje – meditacija, topla kupka, tiha muzika, pisanje dnevnika ili molitva mogu pomoći umu da se opusti i pripremi za dublji san. 4. Nezdrave navike prije spavanja Postoji niz navika koje sabotiraju san, čak i ako nisi toga svjestan:
Sve to može dovesti do toga da tijelo fizički „spava“, ali se ne regeneriše. Rješenje: Posljednji obrok jedi najmanje tri sata prije spavanja. Izbjegavajte kafu i energetska pića poslijepodne. Isključite telefon najmanje pola sata prije sna – i umjesto toga pročitaj nekoliko stranica knjige. 5. Medicinski razlozi – možda vam treba dijagnoza Ako sve pokušavate i isprobavate, a i dalje ste hronično iscrpljeni, moguće je da iza svega stoji neka zdravstvena dijagnoza:
Ako sumnjate da nije riječ samo o lošim navikama, posjetite ljekara i uradite osnovne pretrage krvi i eventualno test za apneju. 6. Ne krećete se dovoljno tokom dana Zvuči paradoksalno, ali jedan od razloga zašto loše spavamo jeste nedostatak fizičke aktivnosti. Vaše tijelo ima potrebu da se kreće – da potroši energiju, da se aktivira cirkulacija, da se „umori“ zdravo. Ako sjedite po cijeli dan, vaše tijelo jednostavno nema osjećaj da treba da spava duboko.
Rješenje: Ubacite 30 minuta kretanja dnevno – šetnja, joga, biciklizam ili lagani trening mogu pomoći da se navečer tijelo brže i kvalitetnije opusti.
Zaključak: Rano ustajanje ne znači da ste odmorni Ako se budite iscrpljeni i poslije 8 sati sna, to nije vaša krivica – već signal da nešto u vašoj rutini, načinu života ili zdravlju nije u ravnoteži. San nije samo fizička radnja, nego i refleksija vaše svakodnevice. Kvalitetan san je rezultat niza faktora koji se događaju mnogo prije nego što legnete u krevet. Pravo pitanje nije koliko sati spavate – nego kako spavate, kada spavate, i sa kakvim mislima i emocijama idete na spavanje. Zato sljedeći put kada se probudite umorni, nemojte samo posegnuti za još jednom kafom. Zastanite i zapitajte se: Šta u mom životu sprečava moj um i tijelo da se zaista odmore? Jer odmor nije luksuz – to je osnovna ljudska potreba i vaše pravo. (Pripremila: Renata Bondarenko, psiholog i psihoterapeut www.uniqorner.com) ©Copyright
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|