Promijenite svoje misli, promijenićete svoju stvarnost

Image: Andrew Baines, Doorways to Potential

Svaka nova misao je poput munje u našem mozgu. Niko nikada nije vidio misao, ali u njenu snaga ne možete sumnjati: misli određuju kako vidimo svijet, one stvaraju  emocije i podstiču nas preobraziti naš svijet. Promijeniti naše živote možemo, ali samo ako promijenimo misli. 

Postoj bezbroj knjiga koje promovišu moć naših umova, da postanemo inteligentniji, koristeći različite definicije inteligencije.

Ove knjige ne uzimaju uvijek u obzir ono što nam neuroznanost već pruža, istićuči nove perspektive za razumijevanje mehanizama koji pokreće naše misli.

"Stvarnost je samo iluzija, ali vrlo uporna iluzija." (Albert Einstein)

Pojmovi poput neurogeneze i neuroplastičnosti povećali su svijest da se naš mozak razvija tokomcijelog života.
Bez sumnje, naše misli su stabilni "građevinski blokovi" koje pomažu izgradnji više "mostova" između naših nervnih ćelija. ​

​
Misli koje oblikuju vašu stvarnost
Zahvaljujući kontinuiranom razvoju medicinskih tehnika kao što su snimanje pomoću računara i magnetna rezonanca, ali i elektroencefalografija, postignut je veliki napredak u razumijevanju funkcija mozga.  Jedno od najzanimljivijih otkrića vrti se oko naših (pri)sjećanja i pamćenja. Pokažimo to primjerom: Kad promatramo crvenu kuglu i naša mrežnjača oka bilježi svako od njegovih svojstava, te se informacije prenose na višu strukturu mozga. Kada zatvorimo oči i neko nas pita da razmislimo o crvenoj kugli, te moždane strukture se aktiviraju kako bi odražavale pohranjenu memoriju.
To nas dovodi do gotovo filozofskog pitanja: ako mozak ne razlikuje ono što vidi i ono o čemu zamišlja, šta je onda stvarnost?
Naša stvarnost je oblikovana nečim jednostavnim, ali snažnim, poput emocija. One kataliziraju naše misli. Da bismo ovo bolje razumjeli, prvo ćemo pogledati neke osnovne aspekte.

Šta su misli i kako utiču na naša osjećanja?
Misao koja se stvara je praćena hemijom i električnim impulsom. To zvuči prilično fascinantno. Svaki put kada mislimo, naše nervne ćelije komuniciraju kroz sinaptički rascjep i tzv. neurotransmitere. Znamo da naše misli stvaraju osjećanja.

To je rezultat oslobađanja drugih neurotransmitera i hormona koji se luče u krvotok i djeluju na različite ciljne strukture. Budući da se naši mozgovi navikavaju na zamišljanje određenih misli, isti obrasci emocija iznova nastaju.
Kada govorimo o ponovnom razmišljanju, ponovnom redoslijedu naših emocija, promjenama naših života, nije riječ o pokušaju podizanja IQ-a preko noći. Radi se više o tome da možete stvoriti realnost koja odgovara vašim potrebama i omogućava vam da budemo sretni.

​
"Stvarnost je uvijek tu, ono što je važno je naša percepcija".
(Diego Dillenberg)

Da bismo to postigli, prvo treba osvijestiti jednu stva: stvarnost se percipira kroz filter emocija, pod težinom naših sjećanja, obojenih našim tumačenjima i mislima. Zato je stvarnost svake osobe jedinstvena.
Uvijek će biti ljudi koji prolaze kroz život sa suženom vizijom. Oni se nalaze u svijetu koji je zatvoren (misli se na njihov unutrašnji svijet), toliko da nisu u mogućnosti prepoznati prilike koje im se ukazuju. Zato naučimo gledati svijet kroz šarenu paradigmu. Pobrinimo se za raznovrsnost.

Naše misli, neurogeneza i neuroplastičnost
Pojam neurogeneze opisuje stvaranje nervnih ćelija, a takođe se odnosi na sposobnost mozga da generira nervne ćelije nakon završetka razvoja djeteta. Santiago Ramon y Cajal je 1928. godine izjavio: „Sve može umrijeti, i ništa se ne može regenerisati.”  Ova hipoteza u vezi sa mozgom je danas opovrgnuta, i danas takođe znamo da veze između postojećih neurona nisu nepromjenjive. ​

• Moramo usmjeriti naša osjećanja i zapamtiti da su naše misli generišu naša osjećanja. Jedan od načina da to postignete je da sebi postavite sljedeća pitanja: Kako se želim osjećati? Kako se osjećam sada? Što me brine? Što mogu učiniti da eliminišem ovakve misli?
• Hrabri i optimistični unutarnji dijalog može nam pomoći da naše negativne misli pretvorimo u pozitivne.
• Nadalje, važno je zapamtiti da je stres najveći neprijatelj mozgu. Toliko, da pri konstantnom stresu unutar mozga odvijaju razni škodljivi procesi, neuronske veze se kidaju, pa čak se i veličina hipokampusa smanjuje.
• Zapamtite takođe da sportovi nisu samo dobri za srce, već i za glavu. Mozak se ne opskrbljuje samo kiseonikom, nego se kroz sport ublažava stres.
• Ne bi trebalo zaboraviti odlične efekte koje meditacija ima na naš mozak. Ova praksa, koja usklađuje um i tijelo, ima veliki uticaj na naše svjetove emocija i misli.​

Postanimo arhitekti naše stvarnosti. Sjetimo se da ne postoji takvo neđto kao što su neutralne misli. Sve misli su dio naše stvarnosti. Na nama je kako je želimo oblikovati, želimo li promijeniti naše živote i napraviti pozitivan pomak ili ne.
​