10 razlika između psihologije Sigmunda Frojda i Karla G. Junga

Postoje bezbrojne kontroverze  oko Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga. Možete pronaći stručnjake koji podržavaju njihove ideje i druge koji im se protive, svaki sa svojim vlastitim objašnjenjima i razlozima. 

Rasprave  postaju još zanimljivije kada ih pogledamo zajedno umjesto pojedinačno. 
Razlike između Freuda i Junga su zanimljive jer su, paradoksalno, kada su započinjali svoje karijere, njihove misli i teorije imale mnogo toga zajedničkog.
Zapravo, bili su toliko slični da su zbunjivali jedan drugog, nešto što se kasnije prestalo događati. Njihove su razlike postale jasnije i njihove psihologije su se odvojile. 

Freud i Jung
Sigmund Freud je bio austrijski neurolog koji je bio jedan od osnivača najstarijih i najmoćnijih područja psihologije: psihoanalize.

Osim toga, mnogi ga smatraju - i zagovornici i kritičari - jednim od najvažnijih intelektualaca 20. stoljeća. Budući da je bio neurolog, njegovo početno zanimanje je bila  neurologija. Njegove ideje počele su u toj oblasti, a zatim počele sve više dobijati psihološku prirodu. Freud je revnosno analizirao uzroke, kao i vrste poremećaja koje je proučavao.

Carl Gustav Jung je bio švajcarski psihijatar, psiholog i pisac. Bio je još jedna ključna osoba u osnivanju psihoanalize. ​

Kasnije je bio utemeljitelj svoje vlastite škole analitičke psihologije, poznate kao Jungovska psihologija. Jung se zanimao za Freudov rad. Freud je čak javno objavio da će Jung biti njegov "nasljednik". Međutim, nije prošlo mnogo vremena prije nego što su krenuli odvojenim putevima zbog osobnih i teoretskih nesuglasica. Tako je Jung izbačen iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja, kojim je u jednom trenutku (1910. godine) predsjedavao.

Razlike između Freuda i Junga
Iako Freud i Jung imaju mnogo razlika, u ovom ćemo članku ćemo navesti one najvažnije.

1. Psihoanalitičar protiv psihoanalitičara
Iako se može čuti izraz "Jungova psihoanaliza" za upućivanje na Jungove teorije, to je nominativna pogreška. Jung se ne smatra psihoanalitičarem.  Zapravo, on sam je odlučio potpuno se odvojiti od te škole i stvoriti vlastitu.

2. Izraz "kompleks"
Freud je prepoznao Junga kao autora tog pojma. Freud je u svojim teorijama koristio » kompleks «, poput »Edipov kompleksa« ili »kastracijski kompleks«.  Ali za Junga, izraz »kompleks« značio je emocionalno nabijene slike ili koncepti koji se ponašaju kao vlastita podijeljena ličnost. Svaki je kompleks imao svoj arhetip u središtu i bio je povezan sa konceptom traume.

3. Parapsihologija i psihički fenomeni
Jung je smatrao da su  parapsihologija  i "psihički fenomeni" vrlo važni.  No, Freud je bio protiv proučavanja takvih ideja i povezivanja sa psihoanalizom; vjerovao je da bi to moglo narušiti postojeće teorije.  

​4. Koncept "arhaičnih ostataka"
Za Freuda su "arhaični ostaci" imali veze s određenim nesvjesnim mentalnim formama. Povezao ih je sa svojim konceptom koji se naziva "mnemički trag". Međutim , za Junga su arhaični ostaci bili više od toga.

Zapravo, upotrijebio je taj izraz kako bi stvorio kartu nesvjesnog koja se razlikovala od one koje je predložila psihoanaliza. Jung je govorio o kolektivnom nesvjesnom.
Psihoanalizirao bi snove svog pacijenta, interpretirao mitove iz različitih kultura i uključio ih u svoja istraživanja o  alhemijskim simbolima. 

On kaže da odatle potiče naš prastari strah od mraka i naše ideje o Bogu, dobru i zlu.

"Um je poput ledenog brijega, lebdi iznad vode samo jednom sedminom." ​
- Sigmund Freud - 

5. Faktori prošlosti i važnost sadašnjosti
Za Freuda se i neuroza i psihoza razvijaju zbog faktora iz prošlosti svakog pojedinca, a ne zbog trenutnih čimbenika ili okolnosti. To jest, prošlost pojedinca određuju sadašnje i buduće akcije.
Međutim, Jung je govorio da je obrnuto. Za njega su faktori iz prošlosti osobe relativni. Iako se Freud nije posebno slagao sa ovim pitanjem, nikako se nije slagao sa Jungovim fokusom na sadašnjost.

"Nisam ono što mi se dogodilo, već ono što odlučim da postanem".
-Carl Jung-

6. Vitalna snaga u odnosu na libido
Jung je definisao pojam libida kao opštu životnu energiju ili životnu silu koja se mijenja zavisno od toga što je najvažnije u to vrijeme za biološku evoluciju našeg tijela: hrana, smrt, seks. No Freudov koncept libida bio je drugačiji. Govorio je da je to  pretežno seksualna energija koncentrirana u različitim dijelovima tijela tokom psihoseksualnog razvoja pojedinca.

7. Psiho-topologije
Za Freuda psihička struktura ima tri nivoa: predsvjesno, svjesno i nesvjesno. S druge strane, Jung se slagao u vezi sa "svjesnim", ali je govorio o dva tipa nesvjesnog: ličnom i kolektivnom.

8. Prenos
Još jedna razlika između Freuda i Junga je kako oni shvataju fenomen "prenosa". Freud je smatrao da to zahtijeva asimetrični odnos. Terapeut je poput prazne ploče na kojoj pacijent može staviti - prenijeti - fantazije, uzore, itd., koji će se kasnije koristiti za analizu. To je jednosmjeran proces.
Dok je Jung smatrao da je prenos središnji problem za analizu, on nije dijelio Freudove tradicionalne ideje. Jung definiše terapijski odnos u smislu svog alhemijskog znanja. On koristi metaforu dvaju različitih hemijskih tijela koja se mijenjaju pri kontaktu. Drugim riječima, odnos između pacijenta i psihoterapeuta je saradnički i dvosmjeran.

9. Kauč
Freud je  koristio kauč kao nezamjenjiv alat za analizu, a cilj je bio držati analitičara van vidokruga. Jung je sjedio licem u lice ispred pacijenta, bez kauča.

10. Učestalost sesije
Još jedna bitna razlika između njih bila je učestalost sesije. Carl Gustav Jung gledao je svoje pacijente najmanje dva puta nedeljno u početku, oko sat i po, po sesiji. Kasnije je uveo jednu sesiju nedeljno, i tako oko tri godine. Freud je, međutim, gledao svoje pacijente šest puta nedeljno, oko 45 do 50 po svakoj sesiji.

Ovdje smo spomenuli samo 10 razlika između Freudovih i Jungovih metoda, misli i teorija, ali ih ima mnogo više. Vrlo je zanimljivo pogledati njihov odnos i kako je svaki od njih ostavio trag na psihologiju. ​