13 različitih tipova narcizma

Postoji mnogo različitih vrsta i podvrsta narcizma. Može biti zbunjujuće ukoliko pokušavate pravilno razdvojiti i kategorizovati njihove osobine i ponašanja.

Osim toga, ono što ponekad može učiniti još nejasnijim je da se narcizam često tretira samo kao negativna kvaliteta.
Međutim, harvardski psiholog Craig Malkin (2015) ukazuje da je narcizam osobina i ponašanje koje se javlja na spektru. Na jednom kraju se nalazi zdravi narcizam, a na drugom nezdravi ili patološki narcizam. 
Spektar nam može puno reći o tome kako ljudi daju prioritet vlastitim emocijama i potrebama. Osoba bez zdravog narcizma ima poteškoća da se izbori za sebe i uvek stavlja druge ljude na prvo mesto.

Međutim, ljudi koji se nalaze dalje na spektru i na kraju spektra nezdravog narcizma ispunjavaju kriterijume za narcistički poremećaj ličnosti (NPD). 
Takvi ljudi ne mogu uzeti u obzir potrebe, želje i emocije drugih ljudi i vidjeti ih jednako važnima i vrijednima kao i njihove vlastite.
Međutim, čak i među onima sa narcističkim osobinama i poremećajem ličnosti, narcizam se razlikuje. Dakle, postoje različiti narcisi. Jedna osoba s NPD-om može razmišljati i reagirati drugačije od druge osobe s istim poremećajem. Ili, neke osobine su kod jedne osobe izraženije nego kod druge.

Ko je narcis?
Kriterijumi za narcistilki poremećaj ličnosti prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za psihijatrijske poremećaje (2013), uključuju:

• Naduvan osjećaj sopstvene važnosti, koji narcisima daje uvjerenje da su superiorni, i očekivanje da bi ih drugi trebali tretirati kao važne i bitne ličnosti; 
• Nerealne i sveprisutne fantazije o tome da postanu bogati, slavni, moćni ili da su pretjerano lijepi, i da su ljudi kojima se drugi dive i kojima zavide;
• Vjerovanje da su izvanredni i da se mogu povezati samo na drugim “posebnim” osobama ili ljudima visokog statusa;
• Očajnička potreba za pretjeranom pažnjom i divljenjem;
• Osjećaj prava i uvjerenja da bi drugi trebali automatski ispoštovati njihova očekivanja; 
• Spremnost da iskoriste druge u svojim međuljudskim odnosima kako bi dobili ono što žele; 
• Nedostatak empatije i osjećaja za druge; 
• Patološka zavist prema drugim ljudima ili uvjerenje da im drugi ljudi zavide; 
• Arogantan stav.​

​Prepoznavanje 13 različitih tipova narcizma
Uprkos devet kriterijuma postavljenih u DSM-u, mnogi izvori koji opisuju narcizam koriste nazive za različite vrste narcizma na načine, tako da se osobine preklapaju. Ovo preklapanje osobina ponekad otežava da se utvrdi koliko različitih tipova narcizma zaista postoji. 
U ovom članku ćemo: 

1. Identifikovati i nabrojati vrste narcizma iz zvaničnih medicinski i drugih izvora; 
2. Opisati i objasniti karakteristike svakog od tipova, uključujući preklapanje između njih; i 
3. Organizovati ih u glavne tipove i njihove podtipove (ili dimenzije). 

Postoje tri glavna tipa narcizma i 4 podtipa, kao i nekoliko posebnih vrsta narcizma. Kada sve se ukpuno sabere, to izlazi na trinaest tipova narcizma.
Narcisi mogu pripadati jednom od tri glavna tipa: klasični, ranjivi ili maligni. Oni se tada mogu dalje kvalifikovati kao jedan ili više podtipova.
Glavni tip određuje podtipove u koje se narcis može klasificirati. Neke karakteristike podtipova nisu kompatibilne sa načinom na koji se glavni tip prikazuje.

• Podtip 1 (otvoreni ili prikriveni)
• Podtip 2 (agensni ili komunalni)
• Podtip 3 (somatski ili cerebralni)
• Podtip 4 (individualni ili kolektivni)

Sadistički i invertirani narcis su posebne oznake podtipova drugih glavnih tipova.

Tri glavne vrste narcizma​

1. KLASIČNI NARCIZAM
​Klasični narcizam poznat je i kao visokofunkcionalni narcizam, egzibicionistički narcizam ili grandiozni narcizam. Ovo su tipični narcisi na koje većina ljudi pomisli kada čuje izraz "narcis". Ovo su narcisi koji traže pažnju i hvale se svojim dostignućima, koja mogu, ali ne moraju biti stvarna (Bressert, 2017; Ettonsohn, 2016; Greenberg, 2016).
Klasični narcisi takođe očekuju da im drugi laskaju i osjećaju da imaju pravo na poseban tretman. Dosadno im je se kada nisu u fokusu razgovora i ne vole da dijele pažnju sa drugima.

Ironija je u tome što očajnički žele da se osjećaju važnima, a u isto vrijeme često sebe doživljavaju kao superiorne u odnosu na većinu ljudi koje srijeću.

2. RANJIVI (VULNERABILNI) NARCIZAM
Ranjivi narcizam je takođe poznat kao krhki narcizam, kompenzatorni narcizam, narcizam žrtve ili prikriveni narcizam. Među ovim narcisima postoje neke sličnosti sa klasičnim narcisom (Bressert, 2017; Ettonsohn, 2016; Greenberg, 2016).
Takođe imaju poteškoća da se fokusiraju na potrebe i emocije drugih i osećaju se kao da su superiorniji u odnosu na većinu ljudi koje srijeću. Ipak, oni preziru pretjeranu pažnju i pokušavaju se držati podalje, umjesto da traže divljenje.
Klasični narcisi traže grandioznost, dok ranjivi narcisi samo maštaju o njoj. Izbjegavanje pažnje ranjivih narcisa je posljedica njihove preosjetljivosti.
Iako smatraju da zaslužuju posebno priznanje, ranjivi narcisi ne osjećaju da će ga dobiti ako se previše izlože. Ne žele da se dovedu u poziciju da budu kritikovani. 
Često se pokušavaju vezati za posebne ljude umjesto da sami traže poseban tretman. Ovo im pruža priliku da dobiju dio pažnje za kojom žude, a da sami ne budu u njenom centru.

Nivoi osjećaja sreće i zadovoljstva se razlikuju između klasičnih i ranjivih narcisa; ranjivi narcisi nisu tako sretni kao klasični narcisi.
Čini se da klasični narcisi uglavnom ostaju slijepi za tuđa mišljenja jer uvijek djeluju u skladu sa svojim pravom. Ranjivi narcisi se, međutim, uvijek osjećaju kao da ne dobijaju ono što zaslužuju (Rose 2002). 

3. MALIGNI NARCIZAM
Poznat i kao toksični narcizam, maligni narcisi su veoma manipulativni i eksploatativni.
Iz perspektive NPL-a, njihove osobine mogu podjećati ili na klasičnog narcisa ili na ranjivog narcisa. Ono što ih čini malignim narcisima je to što ispunjavaju i neke kriterijume antisocijalnog poremećaja ličnosti (DSM-V, 2013).
Oni su antagonistički i neprijateljski raspoloženi. Primarni cilj malignog narcisa često je dominacija i kontrola kako bi bio siguran da može dobiti ono što želi. Koristiće prevaru i agresiju da to postignu, a nedostaje im kajanje za svoje postupke.
​Maligni narcisi takođe mogu zanemariti i kršiti zakone i moralne standarde koji bi spriječili većinu ljudi da rade stvari za koje znaju da bi povrijedili druge. 
Možda čak i uživaju u patnji drugih.

Narcisoidni podtipovi
Narcisoidni podtipovi nisu samostalni tipovi narcisa, već se svrstavaju u jedan od tri glavna tipa narcisa (koje smo gore opisali), i daju informacije o različitim dimenzijama ponašanja narcisa. Podtipovi pokazuju kako se narcis predstavlja, kako razmišlja i koji su njegovi ciljeve.

PODTIP 1
Otvoreni i prikriveni narcis
Ovaj podtip opisuje da li su narcisoidne radnje otvorene i vidljive ili su skrivene i teže ih je otkriti. 
I otvoreni i prikriveni narcisi mogu omalovažavati ljude i tražiti prilike da iskoriste ljude. Otvoreni narcisi, međutim, to čine na nepogrešive i uočljive načine.
Prikriveni narcisi to rade iza scene ili su pasivno-agresivniji. Ljudi često nisu svjesni kako prikriveni narcis manipuliše njima.
Ponekad je teže uočiti taktiku prikrivenog narcisa. Ovo skriveno zlostavljanje može mu ili njoj omogućiti da negira ono što se dogodilo.
Klasični narcisi će uvijek biti otvoreni narcisi, a ranjivi narcisi uvijek će biti prikriveni narcisi. Međutim, maligni narcisi mogu biti i jedno i drugo.
Čini se da mnogi istraživači ne prave razliku između prikrivenih narcisa i ranjivih narcisa. Drugi istraživači, međutim, zagovaraju razliku između to dvoje jer maligni narcisi mogu djelovati prikriveno.

​Na primjer, maligni narcis može davati izjave da napadne nečije samopoštovanje, može govoriti nešto poput „To je dobar smjer za tebe s obzirom na tvoje sposobnosti“ ili „Ta odjeća zaista ide uz tebe, ali ja nikada ne bih mogao obući tako nešto“.

PODTIP 2
Agensni i komunalni narcis
Neki narcisi dobijaju narcisoidnu zalihu radeći stvari u korist drugih. Ovaj narcisoidni podtip naziva se komunalni narcis ( poznat i kao altruistički narcis ).
Kao i svi narcisi, vole se osjećati važnima. Ipak, uživaju u pažnji i pohvalama koje dobijaju za dobre stvari koje čine u ime svojih prijatelja, porodice ili zajednice. 
Suprotno stereotipu o narcisoidnosti, ove vrste narcisa mogu biti jedni od najvećih donatora u dobrotvorne svrhe ili obavljaju mnogo volonterskog rada (sve dok svi znaju za to). 
U vašem privatnom životu, komunalni narcis uvijek je spreman pružiti pomoć – čak i kada je ne tražite. Žele da budu u centru svega, sprovodeći svoje mikromanipulacije. Po njihovom mišljenju, bez njih niko ništa ne zna, ne bi znao. Ako ne želite njihovu pomoć, ako odbijete njihovu pomoć, oni to doživljavaju kao narcističku povredu – jer se nikada nije radilo o vama. Dakle, to su oni ljudi koji pomažu drugima, kako bi ih drugi hvalili i širili dobar glas o njima. 
Nasuprot tome, agensni narcis je tipičan narcis čije neposredno ponašanje koristi njemu direktno i otvoreno (Nehrlich, AD, et al., 2019). Komunalni narcizam povezan je sa grandioznošću i podvrsta je klasičnog narcisa . 

PODTIP 3
Somatski i cerebralni narcis
Ovaj podtip definira ono što narcis prvenstveno cijeni u sebi i drugima. Nijedan podtip ne želi da bude zasjenjen od strane svog partnera.
​Ipak, žele da neko u blizini poboljša njihov ugled. Za narcise, njihovi partneri su statusni simboli koje mogu pokazivati kao objekte (Vaknin 2015).
Somatski narcisi su opsjednuti svojim tijelima, mladošću i vanjskim izgledom. Često provode dosta vremena u teretani i ispred ogledala.
Cerebralni narcisi su sveznalice. Za sebe misle da su najinteligentniji u društvu, pokušavajući da impresioniraju ljude svojim dostignućima i pozicijama moći.
Bilo koja od tri glavna tipa narcisa – klasični, ranjivi ili maligni – može sadržavati bilo koji od ova dva podtipa.
Neki autori klasifikuju cerebralne narcise samo kao ranjive narcise, a somatske narciste samo kao klasične narcise.
Drugi tvrde da je ovo stereotip zbog veza koje ljudi imaju tendenciju da uspostave između tijela koje je "fizičko" i vidljivo javnosti, dok je um, budući da je "mentalan", više skriven.
Ovo, međutim, ne uzima u obzir druge scenarije. Ranjivi narcisi mogu koristiti svoja tijela da ispune svoje ciljeve, kao kroz fizičku bolest, na primjer.
Klasični narcisi mogu biti cerebralni narcisi i tražiti pažnju zbog svog obrazovnog statusa ili postignuća, na primjer.

PODTIP 4
Individualni i kolektivni narcis
Kolektivni narcizam je narcizam koji osoba razvija na osnovu članstva u nekoj grupi (Agnieszka i Lantos 2020). Kolektivni narcis vjeruje da grupa kojoj pripadaju ima neke izuzetne kvalitete koji grupu (i po difoltu, njega ili nju) čine superiornijom u odnosu na druge.
Kolektivni narcis takođe vjeruje da se grupa ne tretira kao superiorna od strane drugih, što druge grupe čini prijetnjom. 
Kolektivni narcizam se može uočiti među članovima „nacionalnih, etničkih, ideoloških i vjerskih grupa; profesionalne organizacije; fudbalski timovi; studenata istog univerziteta; pol (muškarci); i fiktivne grupe”, prema Agnieszki i Lantosu. 
Kolektivni narcis je podtip ranjivog narcisa. Ovi ranjivi narcisi vezali su se za svoj grupni identitet kako bi se osjećali posebno.

​Kolektivni narcisi su preosjetljivi i imaju nisko samopoštovanje. Nakon preokreta u društvu, oni mogu koristiti svoj grupni identitet da ojačaju svoju sliku o sebi.
Kolektivni narcis je u suprotnosti sa individualnim narcisom. Individualni narcisi daje sebi za pravo da radi mnoge stvari u bilo kojoj društvenoj grupi zbog toga što misli da posjeduje neke posebne kvalitete. 
Dok je kolektivni narcis podtip ranjivog narcisa, individualni narcis može biti podtip bilo kojeg od tri glavna tipa narcizma.

Posebne podvrste
Invertirani narcis
Neki istraživači su identifikovali posebnu vrstu prikrivenog, ranjivog narcisa koji se zove invertirani narcis. Ovi narcisi su kozavisni.
Vežu se za druge narcise kako bi se osjećali posebno. Osjećaju se zadovoljni sretni jedino kada se povezuju sa drugim narcisima. Oni su žrtve-narcisi koji pate od traume napuštanja koju su doživjeli u djetinjstvu.

Sadistički narcis
Ovaj poseban tip malignog narcisa sličan je sociopatama i psihopatama.
Kao i kod sociopata i psihopata, i oni uživaju u povrjeđivanju ljudi. Osim toga, njihova svrha u interakciji sa drugima je uvijek kontrola. 


REFERENCE I IZVORI:
1. Agnieszka, Golec de Zavala and Lantos, Dorottya. (2020). Collective Narcissism and Its Social Consequences: The Bad and the Ugly. Current Directions in Psychological Science. 29(3): 273-8.
2. American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Ed. (Arlington, VA: American Psychiatric Association).
3. Bressert, S. (2017). Narcissistic Personality Disorder. Psych Central. Retrieved on March 7, 2018, from https://psychcentral.com/disorders/narcissistic-personality-disorder/
4. Ettensohn, Mark. (2016). Unmasking Narcissism: A Guide to Understanding the Narcissist in Your Life. Berkeley, CA: Althea Press.
5. Greenberg, Elinor. (2016). Borderline, Narcissistic, and Schizoid Adaptations: The Pursuit of Love, Admiration, and Safety. CreateSpace Independent Publishing Platform.
6. Malkin, Craig. (2015). Rethinking Narcissism. New York: Harper Wave.
7. Nehrlich, A.D., Gebauer, J. E., Sedikides, C., & Schoel, C. (2019). Agentic narcissism, communal narcissism, and prosociality. Journal of Personality and Social Psychology, 117(1), 142–165.
8. Raskin, Robert N., Hall, Calvin S. (October 1979). “A narcissistic personality inventory.” Psychological Reports. 45 (2): 590.
9. Raskin, Robert and Terry, Howard (1988). “A principal-components analysis of the Narcissistic Personality Inventory and further evidence of its construct validity.” Journal of Personality and Social Psychology. 54(5): 890-902.
10. Rose, Paul. (2002). “The happy and unhappy faces of narcissism.” Personality and Individual Differences. 33(3): 379-391.