Maske patološkog narcizma su mehanizmi manipulacije koje narcisoidne osobe koriste za prikrivanje svojih namjera kao i njihovog stvarnog stanja. Oni ne žele da ih drugi vide kao tašte ili arogantne.
Zato se kriju iza tih mehanizama. Ponekad to funkcioniše, i tako uspijevaju zbuniti one oko njih.
Narcizam je egoistično divljenje vlastitim atributima. Narcizam postaje patološki onda kada pojedinac precjenjuje svoje osobine i ima pretjeranu potrebu za divljenjem drugih. U srcu ove patologije je nesvjesno samozadovoljstvo.
1. Lažno unapređivanje sebe ("radići na sebi da bi mi se drugi divili")
Lažno samopoboljšanje je jedna od maski koju patološki narcisi koriste. Sastoji se od preduzimanja inicijative za sopstveno unaprjeđivanje i rast sa jednim ciljem: buđenja divljenja, ljubomore ili podređenosti drugih. Ovo nije iskren napor da postanu bolja osoba. Jedna od karakteristika patološkog narcizma je svojevrsno nezdravo samopouzdanje koje stručnjaci nazivaju "kontingentnim samopouzdanjem". To znači da osjećaji samopouzdanja ne proizlaze iz iskonske ljubavi prema sebi. Umjesto toga, oni zavise o vrjednovanju drugih, kako bi uopšte imali imalo samopouzadanja. Ova vrsta ljudi pokušava biti najbolja, jer im je cilj nametnuti svoju volju drugim ljudima. Oni žele da se drugi ljudi "uklope" u njihove planove ili da se osjete inferiornijima. Ono što odaje ovu masku je da se osoba javno hvali svojim uspjesima i postignućima. Takođe se žale kada ih ljudi ne primjećuju dovoljno.
2. Samožrtva ("žrtvovaću se za druge da bih stekao njihovo priznanje")
Ovo je jedna od najopasnijih maski patološke narcisoidnosti. Radi se o preuzimanju mnogih odgovornosti koje nisu njihove, kako bi naizgled "pomogli" nekome. Ljudi koji praktikuju ovo ponašanje mogu čak poći tako daleko da sebe lišavaju povlastica i prolaze kroz teške stvari - a sve za druge. Problem je u tome što njihova istinska namjera nije činiti dobro drugima. Njihov cilj je da učine da drugi zavise od njih i da steknu autoritet. Nezdravo samopouzdanje im omogućava da nose ovaj "natpis" dobrote i velikodušnosti. Međutim, oni prikrivaju veoma sebične ciljeve. Ono što oni zaista žele jest da se oni osjećaju dobro. Sve što narcisoidna osoba čini, čini za svoje dobro, interese i ciljeve. Baš kao i prva maska, i ova se takođe može lako prepoznati. Narcisoidna osoba koja nosi ovu masku neće čekati dugo prije nego vas "podsjeti" na sve što je učinila za vas. Pokušavaće učiniti da se oni kojima je "pomagala" osjete krivima i zahtijevaće poseban tretman. Djelovaće superiornije u odnosu na druge ljude i često će igrati žrtvu. 3. Grandiozne misli ("ja sam poseban i superioran u odnosu na druge") Patološki narcisi imaju fantazije o tome kako su oni "posebni" i "veliki". Isprva, oni doista vjeruju da su bolji od drugih. Oni se stalno upoređuju sa drugima i žele biti na vrhu. Vjeruju da su bolji, tolerantniji, sposobniji i šta sve ne! Jedna od najkarakterističnijih karakteristika ovih ljudi jeste osjećanje da imaju pravo da se ljute ukoliko im nešto ne ide po planu. Njihov bijes je "sveti bijes". Ako eksplodiraju, to je zato što su ih drugi ljudi natjerali na to. Ako viknu, to je zato što ne mogu podnijeti ljude koji su nepošteni prema nekome ko je dobar kao oni. Oni se lako "vrijeđaju" zbog "nepravde" koju trpe ili zbog neke druge "divne" svrhe. Ponekad uspijevaju uvjeriti druge ljude da je to istina. Jedan od klasičnih primjera su šefovi koji zlostavljaju svoje saradnike zbog "navodne želje i namjere" za poboljšanjem. Ponekad su cijele grupe ljudi žrtve ovakvih "fantastičnih" ideja - zapravo, suludih ideja poremećenih umova.
Maske patoloških narcisa su mehanizmi za skrivanje bolesnog ega. Narcisi ne žele djelovati narcisoidno. Zato koriste maske kako bi prikrili osobine sopstvene ličnosti. U dubini, ljudi koji se ovako ponašaju puno pate. Ono što im je potrebno prije svega je stručna pomoć.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017