Ponekad niste sigurni šta zaista osjećate. Međutim, u drugim trenucima, određeni događaji preusmjeravaju ravnotežu vaših emocija prema ljutnji, tugi, tjeskobi ili nekom drugom neugodnom osjećaju koji ne utiče dobro na vaše blagostanje.
Iz tog razloga, dobra je ideja da svoje emocije dovedete u red. To ne znači da ih potiskujete i ne obraćate pažnju na njih. To znači njihovo balansiranje.
Prečesto otkrijete da vaše emocije nisu baš usklađene. Na primjer, užurban i stresan dan često ostavlja osjećaj zbrkanosti i u umu i u srcu. Previše kompromisa ili preveliki pritisak imaju isti efekat. Stoga je dobra ideja osmisliti rutinu kako biste svoje emocije doveli u red.
Uobičajenoje da zaboravite uvesti prakse koje imaju za cilj održavanje vaše emocionalne ravnoteže. Međutim, one su izuzetno važne kako bi se spriječilo da te raspršene i neasimilirane emocije stvaraju nelagodu. U ovom članku govorimo o tri dnevne prakse koje vam mogu pomoći da dovedete svoje emocije u red. "Naša tijela su naše bašte - naša volja je naš baštovan." -Vilijam Šekspir- 1. Doručkujte u tišini Ako obično doručkujete sami, ova praksa može biti od velike pomoći da dovedete svoje emocije u red. To je zato što je početak dana jedan od najvažnijih za tok cijelog dana. Nažalost, jutro je često i period najvećeg stresa i žurbe. Međutim, započeti dan na ovaj način nije zgodno, jer vas odmah stavlja u nepovoljan položaj. Doručkovati u tišini znači isključiti mobilni telefon, odložiti novine (ako ih inače čitate), isključiti radio, televiziju i sve što vas povezuje sa vanjskim svijetom. Uživajte i u onome što jedete i u tišini. U stvari, ovaj kratki period je način da smirite svoje unutrašnje nemire. Konačni efekat je osjećaj većeg spokoja. Ako doručkujete kao par ili kao porodica, možete se u određenom stepenu distancirati. Na primjer, nemojte pričati o nečemu što izaziva zabrinutost, već o stimulativnim temama poput planova za vikend, anegdota ili sjećanja na ono što ste juče dobro uradili. Postepeno, vaš um će se naviknuti da se ne prepušta negativnim mislima u ovo doba dana. 2. Vježbajte svjesno disanje pet minuta Ako želite da dovedete u red svoje emocije, idealno je da svaki dan provedete pet minuta svog vremena vježbajući svjesno disanje. Dobro vrijeme za to je na kraju dana. Trebali biste biti na mjestu gdje vas niko ne može prekinuti. Još je bolje da nema vanjske buke i da je to neko lijepo mjesto za boravak. Morate samo da sedjnete u udoban položaj, zatvorite oči i počnete da udišete i izdišete veoma sporo. Ne morate ni o čemu razmišljati. Ovo nije vrijeme da vam se kroz glavu motaju brige, neriješeni problemi ili planovi za kasnije.
Cilj je da svojim mislima pratite svoj dah. Usredsredite se na to kako vazduh ulazi u vaše tijelo, a zatim ide u pluća. Zatim, usput napušta vaše tijelo i ponovo izlazi napolje. Zapamtite da ovo treba da radite samo pet minuta dnevno da bi to napravilo veliku razliku u vašem životu. Međutim, to morate raditi svaki dan.
3. Odredite sebi prioritet Vrijedi svakog dana uvesti čin ličnog određivanja prioriteta. Zaista, svaki dan je dobar dan za ispunjavanje vaših potreba, ukusa, preferencija ili snova. Za ovo zaslužujete trenutak u svakom danu i za to morate naći vremena. Možda nećete moći uživati u velikim nagradama svake sedmice, ali možete uživati u malim i uspješnim. Na primjer, ponekad je dovoljno samo uživati u toploj kupki, bez brige o bilo čemu drugom. Drugi put ćete dobiti iste rezultate radeći neku aktivnost u kojoj uživate. Možda mislite da dan nije dovoljno dug za ovakve aktivnosti. Međutim, ako ih samo isprobate, vidjećete da je to uvijek moguće. U stvari, mali čin ličnog određivanja prioriteta ima prekrasan učinak na vaše raspoloženje i uživanje u životu. Stoga, nemojte ga zanemariti. Dovođenje u red svojih emocija trebalo bi da bude nešto što radite na dnevnoj bazi. Jer, kao što emocionalni poremećaj ima kumulativno dejstvo, tako ima i red. Stoga, ako uvedete rutine koje vam pomažu u svakodnevnom stvaranju reda, vidjećete kako vam se za kratko vrijeme raspoloženje postaje stabilnije. Štaviše, to će se odraziti na sve aspekte vašeg života.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017