Emocije su glavne pokretačke snage u ljudskoj psihi. Svako od nas u svom svakodnevnom životu doživljava razdoblja bijesa, radosti, zabrinutosti, tuge i straha.
Te su emocije obično opravdane. Prirodno je biti bijesan kad vam neko ili nešto stane na put (kada vas ometa), biti sretan kad se nešto lijepo dogodilo, i zamišljen, ako vam je pažnja okrenuta prema unutra, uzrujati se zbog gubitka i zabrinutosti zbog opasnosti. Međutim, kada bilo koje od ovih stanja prevladava u našem unutarnjem svijetu ili vanjskom ponašanju, ono intervenišu u našem svakodnevnom životu i remete nesmetan protok Ki-a (životne energije).
5 emocija koje mogu uzrokovati bolest
Pet emocija je povezano sa pet faza. Prenaglašene emocije stvaraju neravnotežu. Ljutnja uzrokuje nalet energije, koja brzo raste i naglo se izliva. Radost rasipa energiju, ona se raspršuje i gubi. Kada je osoba opsjednuta radošću, doživljava slabost i iscrpljenost, kao po vrućem ljetnjem danu. Zamišljenost inhibira energiju, pokreti postaju spori, što dovodi do stagnacije. Osoba postaje lijena i inertna. Tuga blokira energiju. Ona nas onesposobljava i usporava. Osoba koja je tužna udaljava se od svijeta, njeni osjećaji se suše i motivacija umire, poput jesenjeg lišća. Strah čini da energija potpuno pada. Kada je život u opasnosti, osoba se ukoči od straha i gubi kontrolu nad sobom. Ljudi se "zamrzavaju" u strahu, kao zimi po žestokom mrazu.
Emocije su nematerijalne, ali opipljive. S obzirom na to da ih iskušavamo duboko u sebi, teško ih je klasificirati. U kineskoj medicini emocije se smatraju najvažnijim čimbenicima koji utječu na zdravlje i bolesti. Bijes je posebno štetan za jetru, pretjerana radost za srce, pretjerano razmišljanje za slezinu, tuga za pluća, strah za bubrege.
Bijes i srdžba Ako prevlada bijes, osoba se lako iznervira zbog neuspjeha i nije u stanju pravilno obuzdati svoje emocije. Njeno je ponašanje pogrešno i impulsivno. Ona juri iz jedne krajnosti u drugu, iz jake zainteresovanosti do dosadne ravnodušnost. Takva nestabilnost emocija i nepredvidivost radnji dovode do neravnomjerne cirkulacije i protoka energije i krvi, stvarajući opće stanje napetosti.
Ljudi opsjednuti gnjevom često vode dvostruki život. Obično pokazuju veliku samodisciplinu kako bi održali suzdržanost i kontrolu nad sobom. Ali kad stres eskalira, iz osobe izbijaju napadi bijesa, popraćeni nepromišljenim, impulsivnim ponašanjem.
Na poslu, osoba može biti marljiva, pedantna i inventivna, ali za vikend, pogotovo nakon nekoliko čaša alkohola, pokazuje potpuno suprotno. Takvi ljudi često imaju čireve, hemoroide i migrene. Radost Kad načelo užitaka dominira u čovjekovom životu, on gubi sposobnost održavanja rezervi energije, počinje tražiti zadovoljstvo na svakom koraku života i iscrpljuje se neprestanom potragom za sve jačom stimulacijom. Djeluje poput zaljubljenika u zabavu i romantičara, ali doista nije u stanju održavati pažnju i ugodno uzbuđenje bez vanjskih „rekvizita“ i pažnje drugih ljudi. Takva osoba ne voli usamljenost. Tada se osjeća beživotno, a u društvu je oživljena. Sklona je nekontroliranoj tjeskobi, nesanici, očaju. Pojačana razdražljivost očitava se u kikotama, razgovorljivosti i vrtoglavici. Ljudi ovog tipa lako troše energiju, "paleći svijeću života" na oba kraja. Ako nisu ispunjeni uzbuđenjem, devastirani su i osjećaju beznađe. Visoka razina aktivnosti uzrokuje ubrzanje metabolizma što može dovesti do hipoglikemije, anoreksije ili šizofrenije. To su manifestacije topline. Međutim, prisutnost topline u ovom slučaju nije praćena svjetlošću i jasnoćom. U životu je takva osoba često zbunjena, sklona oklijevanju i tjeskobi. Razmišljanje i sanjarenje Ako je osoba previše sklona razmišljanju i sanjareju, često upada u vrtlog uznemirujućih misli i ideja. Možda je muči pretjerana pažnja prema detaljima, a njene misli mogu kružiti u začaranom krugu iz kojeg se ne može izvući. Takva opsesija odvaja je od svježih i novih misli i osjećanja. Ali istodobno će život takve osobe biti dosadan i monoton, a odsutnost tjeskobe neće donijeti radost. Takvi su ljudi skloni apatiji i dosadi. U isto vrijeme, oni imaju svojstva "čarobnog štapića". Drugi se mogu osloniti na takvu osobu, jer je vjerna, brižna, sklona saosjećanju. Ako posao ili briga za druge ne iziskuju napor od nje, može postati inertna, vrtjeći u glavi jedne te iste misli i krećući se utabanim stazama. U tom stanju njena energija stagnira, uzrokujući lošu probavu, težinu i letargiju. Tuga Kada je osoba tužna, ograđuje se od svijeta i štiti se od vezanosti, boli i gubitka. Svoj život sređuje tako što izbjegava rizik i nesklad strasti. Možda je sklona posesivnosti i moći, pokušava kontrolirati svoju okolinu. Iz razloga samoodbrane takva osoba postaje nedostupna za istinsku intimnost. Ona može biti prijatna, ali i hladna, lako počinje prezirati ljude koji joj se čine labavim i nediscipliniranim. Neugodan je kad pokazuju emocije prema njima. Život takve osobe organiziran je tako da ne odaje svoja osjećanja. Izgleda da je dobro organizovana, sve je kod nje precizno prilagođeno. Ako izgubi red u svom životu, postaje ranjiva i osjeća se u opasnosti. Njena glavna briga je kontrola, koja postaje prevelika. Takvi ljudi imaju astmu, zatvor i frigidnost. Oni se čuvaju od uzbuđenja i osjećanja.
Strah
Strah se aktivira kada je u pitanju preživljavanje. Čovjek u strahu samo traži izlaz. U njegovom životu prevladava očekivanje opasnosti, stoga je samoizoliran i skriva se od svijeta. Preplavljena je lukavstvom i sumnjom, ne vjeruje nikome i preferira usamljenost. Ovo je pustinjak, usamljenik, skitnica. Očekuje najgore, vjerujući da ga ta opasnost čeka iza svakog ugla. Oblaci tame i neugodne misli vise nad njim. Kritičan je, ciničan, uvjeren da je svijet sam po sebi neprijateljski, opasan i neprijateljski raspoložen. Među ljudima se drži odvojeno. Izolacija ga u konačnici može odsjeći od života, što ga čini hladnim, tvrdim poput kamena i bezdušnim. U svojoj strogosti, on može patiti od artritisa, gluhoće i senilne demencije. (obrada sa: econet.ru)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017