5 navika koje pogoršavaju anksioznost

U našem emocionalnom repertoaru, anksioznost je i neophodna i u isto vrijeme opasna. U ovom članku ćemo govoriti o nekim navikama koje pogoršavaju anksioznost.

Anksioznost je psihološka reakcija koja se javlja kada se situacija percipira kao prijeteća. Iako je to prirodan odgovor, ako se doživljava hronično, može se razviti anksiozni poremećaj. Stoga, da biste izbjegli veću nelagodu, važno je znati navike ili ponašanja koja pogoršavaju anksioznost.

Anksioznost je obično povezana sa svakodnevnim događajima i brigama. Na primjer: stres na poslu, bolest nekog člana porodice ili velike životne promjene. Stoga je dobra ideja voditi računa o nivou anksioznosti iz dana u dan, obraćajući pažnju na male detalje.

Faktori rizika od anksioznosti
Kao što smo već rekli, anksioznost je obično povezana sa događajima ili aspektima svakodnevnog života koji izazivaju strah i zabrinutost. Međutim, hoće li to postati poremećaj ovisi o nizu faktora. Ovi faktori rizika su, uglavnom, vezani za okolinu i navike pojedinca. Oni nam daju naznake o tome šta moramo spriječiti da se anksioznost ne bi pogoršala.
Neki ljudi razviju anksiozni poremećaj jer imaju veću biološku predispoziciju za ovakva stanja. To može biti zbog prisutnosti drugih poremećaja ili zato što su doživjeli neki traumatični događaj. Kod drugih ljudi rizik može biti povezan sa faktorima kao što su:

• Dugotrajan stres.
• Upotreba supstanci.
• Strah od patnje ili razvoja bolesti.
• Stresni životni događaji kao što su tuga ili preseljenje.
• Učenje kroz različite stilove roditeljstva.

Koje navike pogoršavaju anksioznost?
Mnogo je svakodnevnih faktora koji utiču na vaše emocije, a često toga niste ni svjesni. Anksioznost se može se pogoršati ako ne vodite računa o svom okruženju.
Dobra vijest je da se ovi faktori mogu kontrolisati. Stoga, ako treba da smanjite anksioznost ili spriječiti njenu eskalaciju, obratite pažnju na sljedeće:

1. Nedostatak sna
San je najvažniji dio vašeg odmora i igra zaista važnu ulogu u upravljanju stresom. Nedostatak sna može uzrokovati dodatnu napetost kako biste ostali budni. Drugim riječima, vaše tijelo reagira kao da je u opasnoj situaciji, oslobađajući više kortizola, povećavajući broj otkucaja srca i stvarajući stanje pripravnosti.
Ovo stanje budnosti povećava vaše osjećaje brige, straha i nemira. Ukratko, uzrokuje pogoršanje anksioznosti, posebno ako se nedostatak adekvatnog sna produžava s vremenom.

2. Loša ishrana
Vaša ishrana takođe utiče na vas na mnogo načina. Zapravo, naučni dokazi podržavaju hipotezu da neuravnotežena ili nepotpuna ishrana može povećati rizik od anksioznosti. Jedan od razloga je taj što nedostatak adekvatne hrane dovodi do pada šećera u krvi što uzrokuje pojavu simptoma anksioznosti.
Osim toga, postoje specifični nutrijenti povezani sa anksioznošću, tako da njihov nedostatak može pogoršati stanje. Na primjer, kalcijum, omega-3, magnezijum i vitamini B su nutrijenti koji pomažu vašem tijelu u borbi protiv anksioznosti.

3. Provodite dosta vremena kod kuće
Kada ste dugo kod kuće, kada se ne krećete, a da niste zauzeti, vaši strahovi i brige rastu.
Štaviše, ovaj efekat je štetniji kada ste sami i kada ne obavljate nikakvu fizičku aktivnost. Međutim, samo deset minuta svakodnevnog vježbanja može smanjiti mogućnost razvoja anksioznosti do 25 posto.
Stoga je važno održavati kontakt sa ljudima, izlaziti i družiti se, te održavati svoj um stimuliranim, a tijelo aktivnim.

4. Dezorganizacija
Iako može izgledati kao nevažan detalj, nedostatak organizacije ili rutine pojačava anksioznost. Nepostojanje redovnih dnevnih navika može uticati na elemente koje smo gore spomenuli. Na primjer, vaše navike spavanja ili ishrane.
Takođe, nepravilno organizovanje vašeg vremena, pa čak i vaših ideja, može uticati na vaše lične odnose, uzrokujući da zaboravite važne detalje ili sastanke. Nedostatak organizacije takođe je štetan ako je vaša lista zadataka ili ličnih ciljeva haotična. 

5. Previše kofeina ili alkohola
Konzumiranje puno kofeina i energetskih napitaka pogoršava vašu anksioznost. Ove stimulativne supstance djeluju tako što podižu nivo budnosti i povećavaju broj otkucaja srca. 

Štaviše, ako već patite od anksioznog poremećaja, konzumiranje previše kofeina može povećati rizik od napada panike. Slučaj sa alkoholom je nešto drugačiji. To je zato što njegova konzumacija izaziva povećanje nivoa serotonina i GABA, neurotransmitera sa opuštajućim efektom. Uz alkohol, vaš mozak se osjeća opušteno i 'srećno'. No, kada njegov efekat prestane, vaše tijelo prelazi u "režim borbe ili bjekstva", jer osjeća nedostatak tog prijatnog stanja.

Kako poboljšati svoje stanje
Uzimajući u obzir gore navedeno, ako želite da ostanete u ravnoteži i spriječite da se anksioznost pogorša, pokušajte voditi zdrav život, uz kvalitetan san i jasnu rutinu. Radite aktivnosti koje stimulišu vaše tijelo i um, ali koje ne uključuju kafu i alkohol! Zamislite listu aktivnosti koje treba obaviti svaki dan i odredite prioritete svojih zadataka. Okupite se sa prijateljima, idite u šetnju prirodom ili na plažu.
Ako ipak osjećate da ne možete kontrolisati svoju anksioznost, potražite pomoć stručnjaka koji će vam pomoći u ovom procesu. Oni će vam sigurno pomoći da se osjećate bolje.