7 navika koje mijenjaju mozak, na bolje ili na gore

​Zahvaljujući napretku u neuroimaging tehnikama (tehnike snimanja mozga), znamo da određene situacije mijenjaju naš mozak. Čitajte dalje kako biste saznali više!

Mnoge situacije mijenjaju naš mozak. Ne mislimo na čudne ili neobične situacije, već na one normalne, svakodnevne. One ponekad generiraju pozitivne promjene u vašoj strukturi mozga, a ponekad ne.

Mozak je fascinantan organ koji je u stanju hvatati i procesuirati nove podatke svaki dan. Zahvaljujući napretku neuroimaginga, znanstvenici znaju da mnoge stvari mogu promijeniti naš mozak. Te promjene mogu ili pomoći da dosegnete svoj puni potencijal ili ga pogoršati.

Zanimljivost izučavanja situacija koje vam mijenjaju mozak jest to što vam se tako omogućuje da prilagodite svoj životni stil. Neke navike vas čine pametnijima, dok vam druge čine štetu. U ovom članku ćemo vam pomoći da razlikujete to dvoje.

„Neuroznanost je daleko najuzbudljivija grana znanosti jer je mozak najfascinantniji organ u svemiru. Ljudski mozak je drugačiji kod svakoga - mozak čini svakog čovjeka jedinstvenim i određuje ko je on. "
-Stanley B. Prusiner-

1. Čitanje romana mijenja vaš mozak
Možda se ne čini vjerovatnim, ali čitanje romana može vam promijeniti mozak. Zapravo, istraživanje sa sveučilišta Emory utvrdilo je da čitanje romana mijenja konektivnost u mozgu!
U jednoj studiji objavljenoj u časopisu Psychological Science, istraživači su zatražili od grupe volontera da pročitaju djelo Franza Kafke . Nakon što su to učinili, njihovi su se moždani parametri promijenili. Drugim riječima, postali su inteligentniji.

2. Nedovoljno sna
Nedovoljno kvalitetnog sna je još jedna situacija koja vam mijenja mozak . Na Medicinskom fakultetu u Harvardu znanstvenici su uspjeli dokazati da spavanje samo četiri sata noću u samo tri dana uzrokuje smrt određenih neurona.
Nedostatak sna takođe utječe na amigdalu, bademastu strukturu koja služi kao centar za kontrolu emocija. Zato ljudi koji ne funkcioniraju dobro emocionalno ne mogu ni dobro spavati. U osnovi, postaju razdražljiviji, netolerantniji i pesimističniji.

3. Fizička bol
Fizička bol uzrokuje snažne promjene u vašem mozgu, čak i nakon što se ozljeda zacijeli. Studija sa Sveučilišta Northwestern dokazala je da svaka bol koja traje duže od šest mjeseci uzrokuje strukturne promjene u vašem mozgu .
Najznačajnije promjene se mogu uočiti u hipokampusu , strukturi mozga koja se odnosi na učenje i pamćenje. To ne samo da utječe na intelektualno funkcioniranje, već može spriječiti pravilnu emocionalnu kontrolu.

4. Učenje nečeg novog
Učenje nečeg novog generira promjene u neuronskim vezama. Kad steknete nova znanja, aktiviraju se različita područja mozga. Tijekom tog procesa, nazvanog mijelinizacija, živčani impulsi počinju brže putovati, što povećava neuronsku aktivnost.
Mijelinizacija je posebno važna tijekom djetinjstva. Kako godine prolaze, ona postaje rjeđa i sporija. Kada naučite nešto novo, mijelinizacija se ponovo aktivira i pojačava rad vaših neurona .

5. Žongliranje
Studija sprovedena na Sveučilištu u Oxfordu otkrila je da se bijela tvar u mozgu povećava za 5% kada žonglirate. Bijela tvar utiče na brzinu kojom vaš mozak može raditi.
U ovoj studiji 24 volontera žonglirala su lopticama 30 minuta dnevno. Nakon nekog vremena njihov mozak je pokazivao promjene. Osobito se povećao njihov periferni vid i sposobnost da brže uoče podražaje.

6. Prekomjerna težina
Gomilanje suvišnih kilograma je još jedna situacija koja vaš mozak mijenja na negativan način. Paul Thompson je istraživač sa Sveučilišta u Kaliforniji. Nakon nekoliko upita, zaključio je da pretilost smanjuje veličinu mozga kod starijih odraslih osoba .

Nakon određene dobi čini se da ljudi sa prekomjernom težinom imaju mozak koji je 16 godina stariji nego što bi trebalo biti (u skladu s njihovom hronološkom dobi). Masnoća ima tendenciju začepljenja arterija, što znači da manje kiseonika dopire do mozga .​

7. Meditacija
Mnoga istraživanja dokazuju odličan učinak koji meditacija ima na funkcioniranje mozga. Zapravo, istraživanje koje je sprovela Dr Sara Lazar iz Opće bolnice Massachusetts dokazalo je da pola sata meditacije tijekom osam tjedana proizvodi trajne učinke na mozak.
Klinička ispitivanja pokazala su da meditacija povećava gustoću sive tvari, hipokampusa i drugih područja . Uz to, to između ostalog dovodi i do većeg kapaciteta za učenje, manje stresa, više svijesti i sposobnosti za introspekciju.

Zaključno, važno je biti svjestan situacija koje vam mogu promijeniti mozak. Na osnovnoj razini, vaš mozak je oni ko ste vi i vaš život ovisi o njegovom dobrom funkcioniranju. Pazite ga!

(izvor: exploringyourmind.com)