7 stvari koje možemo naučiti od introvertnih osoba

Većinu svog djetinjstva, mnogi naučnici i veliki umovi poput Albert Einsteina nisu bili baš briljantni učenici, nisu se mnogo isticali. Bili su više zatvoreni u sebe, tj.  introvertni. Međutim, ono što su nam mnogi naučnici i umjetnici ostavili je impozantno. Primjera je jako puno:  Isaac Newton, Albert Einstein, Frederic Chopin...

Kao i Einstein, mnogi ljudi poznati po svojoj kreativnosti i inteligenciji takođe su izjavili da imaju introvertnu ličnost, npr.: Bill Gates ili Gandhi.

"Ja sam introvert... volim biti sama, volim biti na otvorenom, volim šetati sa svojim psima i posmatrati drveće, cvijeće i nebo."
-Audrey Hepburn-

Ali introverzija i ekstraverzija se međusobno ne isključuju. Često se preklapaju, budući da postoje ekstrovertni ljudi koji se mogu ponašati sramežljivo u određenim situacijama i introvertni ljudi koji su prilično "živahni", i pokazuju društvenost i druge osobine tipične za ekstroverte.

Studije o introverziji i ekstroverziji
Prva osoba koja je radila sa konceptima introverzije i ekstraverzije bio je Carl Jung. U svojoj knjizi "Psychologische Typen (Psihološki tipovi)", Jung govori o dva načina djelovanja koja definišu svaku osobu: ona ponašanja koja su usmjerena prema van, prema drugima i društvu, te ona usmjerena prema privatnoj sferi, ka unutra. Ova dva načina djelovanja definišu dva psihološka tipa: ekstroverziju i introverziju. ​
Osim toga, on ove dvije psihološke vrste povezuje s dva arhetipa. Jung povezuje introverziju s arhetipom Apolona (karakteriše ga introspekcija, racionalnost i umjerenost), a ekstroverziju povezuje s arhetipom Dionizija (karakteriše ga pretjeran entuzijazam,  potraga za novim stvarima i zanimanje za senzacije).
​
Kasnije je njemački psiholog Hans Eysenck takođe proučavao ovu temu, ali se pridržavao naučne metode. Eysenck se usredotočio na biološke i genetske osnove ljudskog bića, što znači da je proučavao ono što nije naučeno kroz iskustvo, već se izražava načinom prilagođavanja našoj sredini.
Iz tog razloga, Eysenck postavlja odnos između introverzije i ekstraverzije kao dimenziju temperamenta koja je prisutna u svakome i koju definiše fiziologija, nivo uzbuđenja ili inhibicija kada se suočimo s vanjskih nadražajima.

Ono što možemo naučiti od introverta
Sveučilište Harvard sprovelo je studiju analize mogućih karakterističnih obrazaca u mozgu ljudi koji su identifikovani kao introverti. Tokom proučavanja utvrđeno je da introvertni ljudi imaju veću količinu sive mase i da su u nekim područjima prefrontalnog korteksa povezani sa apstraktnim mislima i donošenjem odluka .
To bi mogao biti razlog zašto introverti posvećuju više vremena apstraktnim mislima i zašto su opisani kao manje impulsivni, pažljiviji za detalje i zašto se osjećaju neugodnije u situacijama u kojima nemaju mogućnost bijega od društvene interakcije ili kada nemaju drugu opciju nego da rade u timu. U nastavku ćemo analizirati neke od stvari koje možemo naučiti od introvertnih ljudi.

Znati uživati ​​u samoći
Introvert umije biti sam i iskoristiti to vrijeme za čitanje, odlazak u bioskop, pisanje, trgovinu, putovanja, itd. Uživaju u svom vremenu. Ne treba neko drugi da bude oko njih da bi se zabavili. Ta izolacija takođe ima svoj razlog, jer introvertni ljudi "pune baterije" dok su sami.

"Zašto ljudi nastoje izbjeći samoću? Jer ne mogu svi uživati ​​u njoj."
-Karlos Dossi-

Znati kako slušati
Kada introvert govori, to čini nakon što je saslušao i promislio. Introvert preferira ostati tih i biti pažljiv prema onome što drugi govore. Oni misle podrobno prije nego odreaguju ili se odluče na nešto. Njihovo ponašanje nije pod uticajem straha, već ne žele intervenisati dok nisu sigurni da mogu dodati nešto vrijedno razgovoru.

​Analitičko razmišljanje i promišljanje
Introverti donose odluke na temelju prethodnih iskustava kroz istraživanje, promatranje i interpretaciju. Oni vole testirati, analizirati, razmišljati, i imaju tendenciju da budu prilično oprezni, a ne impulsivni(nagli, brzopleti).

Biti pedantan
Studija koju je sprovelo Sveučilište Cornell (New York) došla je do zaključka da introvertni ljudi pokazuju veću stimulaciju mozga kada obrađuju vizualne informacije, što im pomaže u otkrivanju detalja koje drugi ljudi ne opažaju.

Uživljavanje u društvenim odnosima na drugačiji način
Introverti takođe uživaju u odnosima sa drugim ljudima, ali na drugačiji način od ekstrovertnih ljudi. Introvert preferira biti s ljudima u situacijama jedan-na-jedan i izbjegava velike skupine u kojima postoji tendencija igranja sekundarne uloge i previše stimulacije od spolja.

Biti osjećajan
Introverti, iako ponekad izgledaju hladno, rezervisano i udaljeno, obično su vrlo osjetljivi po prirodi. Zapravo, neka od najdubljih književnih djela koja na najbolji i najbogatiji način opisuju osjećanja  napisali su vrlo introvertni ljudi.

​Biti kreativan
Razmišljanje i introspekcija karakteristična za introverte ih čini kreativnijima. Oni koriste svoju samoću da se posvete refleksiji. Na taj način mogu postići veću koncentraciju, što im omogućava stvaranje novih stvari ili pronalaženje novih rješenja za probleme.

"Kreativnost je inteligencija koja se zabavlja."
 - Albert Einstein - ​