7 upozoravajućih znakova na nizak nivo serotonina

Odgovarajuće razine serotonina u mozgu pomažu nam da se osjećamo pozitivno, sretno, mirno i sigurno.

Niske razine ovog neurotransmitera mogu dovesti do negativnih ili zabrinjavajućih osjećanja i razdražljivosti. Nedostatak serotonina može učiniti da se osjećate pesimistično, tužno, nepovjerljivo, ili čak izazvati napade panike. To dalje može dovesti do depresije, anksioznosti i drugih zdravstvenih problema. Ovdje ćemo raspravljati o tome koji su simptomi niskog nivoa serotonina.

Serotonin djeluje kao neurotransmiter, vrsta hemikalije koja pomaže prenosu signala iz jednog područja mozga u drugi. Ovaj neurotransmiter je moćna hemikalija u mozgu, a njena prisutnost ili odsutnost ima veliki uticaj na naše raspoloženje. Utvrđivanje da li neuroni ne oslobađaju ili ne primaju dovoljno je prvi ključni korak u prevladavanju problema vezanih za kontrolu impulsa i raspoloženja.
​Uz odgovarajuće nivoe serotonina, mozak može ispravno funkcionirati.

Ovaj neurotransmiter ima mnoge funkcije u mozgu i tijelu. U mozgu reguliše raspoloženje, društveno ponašanje, libido, san, pamćenje i učenje.

Koje su funkcije serotonina?
Kao neurotransmiter, serotonin pomaže prenijeti poruke iz jednog područja mozga u drugi. Zbog široke raspodjele ćelija koje imaju receptore serotonina, vjeruje se da razine serotonina utiču na različite psihološke funkcije kao i na regulaciju fizioloških procesa.
To znači da je od približno 40 milijuna ćelija u mozgu većina pod direktnim uticajem serotonina. To uključuje moždane ćelije povezane s raspoloženjem, željom, seksualnom funkcijom, apetitom, snom , pamćenjem, učenjem, regulacijom temperature i nekim društvenim ponašanjem. U smislu tjelesne funkcije, ovaj neurotransmiter može uticati i na kardiovaskularni sistem, mišiće i različite elemente endokrinog sistema.

Veza između serotonina i depresije
Mnogi istraživači vjeruju da neravnoteža serotonina može uticati na raspoloženje do te mjere da može uzrokovati depresiju. Mogući problemi uključuju:

• Niska proizvodnja serotonina u moždanim ćelijama
• Nedostatak receptora koji primaju serotonin koji se proizvodi
• Nemogućnost  serotonina da stigne do receptora
• Nedostatak triptofana, esencijalne aminokiseline potrebne za sintezu serotonina.

Istraživači vjeruju da bilo koji od ovih biohemijskih procesa može uzrokovati depresiju,  opsesivno-kompulzivni poremećaj, anksioznost, napade panike ili čak pretjeranu ljutnju. Međutim, još uvijek treba sprovesti mnogo istraživanja o povezanosti serotonina i depresije.

Da li moji neuroni otpuštaju dovoljno serotonina?
Biti u mogućnosti identifikovati nedostatak serotonina može pomoći u mjerenju i preduzimanju mjera za povećanje nivoa serotonina.

​Čak i ako su depresija i nedostatak radosti najpoznatiji znakovi niskog serotonina, oni zasigurno nisu jedini. Prepoznavanje drugih znakova i simptoma može nam pomoći da spriječimo depresiju, anksioznost i ostale mentalne tegobe povezane sa serotoninom.
Simptomi nedostatka serotonina uključuju česte ljutnje, neobičnu osjetljivost na bol, želju za ugljikohidratima, zatvor, i probavne smetnje. Ostali znakovi i simptomi su: osjećaj boli zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, osjećaj pretjerane zavisnosti od drugih ljudi, nesanica, migrene, nisko samopoštovanje i loše kognitivne funkcije.
Sada ćemo analizirati neke od najvažnijih znakova koji ukazuju na niske nivoe serotonina. Ovi znakovi su važni jer ih je najlakše otkriti u ranoj fazi.

Žudnja za slatkišima i hranom bogatom ugljikohidratima
Poznato je da ugljikohidrati, osobito slatke i skrobaste namirnice poput kolača, čokolade, voćnih slatkiša, pomfrita, hamburgera i drugih grickalica, izravno utiču na nivo serotonina. Zato ljudi s niskim nivoima serotonina često žude za hranom bogatom ugljikohidratima i prinudno jedu. Ugljeni hidrati podižu nivo serotonina i čine da se osjećate bolje. 

Međutim, ubrzo nakon konzumacije, nivo serotonina drastično opada. Ovo dramatično smanjenje serotonina dovodi do pospanosti, animoziteta, anksioznosti i depresije.

Nesanica
Količina raspoloživog serotonina takođe direktno utiče na proizvodnju melatonina. Kada su razine serotonina niske, takođe je pogođena proizvodnja melatonina. Ovaj domino efekat mijenja cirkadijalni ritam.
Kada se to dogodi, osobi je iznimno teško pratiti prirodni ritam spavanja. Naime, negativno utiče na sposobnost spavanja i imanja kvalitetnog sna. Ne zaboravite, međutim, da nesanica može imati i druge uzroke, a ne samo nedostatak serotonina.
Serotonin mora biti dostupan kako bi pospješio proizvodnju melatonina, hormona odgovornog za upravljanje našim biološkim satom.

Anksioznost
Kroz promatranje slika mozga, istraživači su pokazali da anksiozni ljudi oslobađaju manju količinu ove hemijske tvari u područjima mozga odgovornim za impulse i emocionalnu kontrolu. 
Vrijedno je spomenuti da nedovoljno oslobađanje ovog važnog neurotransmitera nije jedini čimbenik u razvoju anksioznih poremećaja,  iako neki ljudi imaju genetsku predispoziciju za niske nivoe serotonina. U stvarnosti, postoje još tri neurotransmitera, gama-aminobutirna kiselina, dopamin i epinefrin, koji takođe igraju ulogu u anksioznim poremećajima.
Nizak nivo serotonin povezan je s generaliziranim anksioznim poremećajem, paničnim napadima i opsesivno-kompulzivnim poremećajem.

Kognitivno pogoršanje
Serotonin je važna hemikalija za normalno kognitivno funkcinisanje. Istraživanja su pokazala da dovoljna razina ovog neurotransmitera poboljšava kognitivne sposobnosti i može pomoći nadoknaditi ograničenu kognitivnu funkciju. Iako se vjeruje da serotonin igra ulogu u svim misaonim sposobnostima, njegov najznačajniji uticaj je na memoriju. Osobe s niskim razinama serotonina imaju veću vjerovatnoću da imaju problema s konsolidacijom memorije.

Problemi sa probavom
Serotonin je važna hemikalija u prenosu signala između mozga i probavnog sistema. Vrijedi naglasiti da, iako je ovaj neurotransmiter gotovo uvijek povezan sa funkcijom mozga, raspoloženjem i mentalnim blagostanjem, iznenađujuće je 95% serotonina nastaje u crijevima, a ne u mozgu. Međutim, serotonin koji koristi mozak mora biti proizveden u mozgu jer serotonin proizveden u crijevima ne putuje u mozak.
Ipak, iako su istraživanja o funkciji serotonina u crijevima relativno nova, znamo da on igra važnu ulogu u apetitu i probavi. Zapravo, razlog zbog kojeg je toliko aktivnosti serotonina u crijevima još uvijek je tajna. Osim toga, znanstvenici su otkrili vezu između sindroma iritabilnog crijeva i nedovoljnih nivoa serotonina. Pokazalo se da kada se ovaj nedostatak ispravi, probavna funkcija kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva često se vraća u normalu.

Umor ili iscrpljenost
Razine serotonina igraju važnu ulogu u proizvodnji energije. Neki ljudi koji pate od hroničnog umora pokazuju nedovoljnu razinu ove hemijske tvari. Kada se razina serotonina obnovi, osobe koje pate od umora često primjećuju značajno poboljšanje u nivou energije. Iako osjećaj umora ili iscrpljenosti može biti posljedica mnogih različitih stanja, nemojte eliminisati mogućnost da bi moglo doći do problema s otpuštanjem serotonina. Kod dugotrajnog hroničnog umora povećava se mogućnost smanjenja oslobađanja serotonina.

Promjene u libidu
Nivoi serotonima imaju veliki uticaj na libido (seksualnu želju). Niska razina ove hemijske tvari izravno je povezana s većom željom za seksom, ali i smanjenjem sposobnosti emocionalnog povezivanja s drugom osobom. To nije dobar recept za zadovoljavajući odnos. Osim toga, fluktuacije u razinama serotonina mogu uticati na stav, da ne spominjemo fizičke sposobnosti povezane s seksualnom aktivnošću.

Što učiniti ako imate nisku razinu serotonina
Ako je ikako moguće, pokušajte povećati nivoe serotonina na prirodan način, bez ljekova. Evo nekoliko načina za povećanje razine:

• Bavite se aktivnostima u kojima uživate. Radite vježbe koje vam omogućavaju da se zabavite.
• Jedite hranu bogatu proteinima koja sadrži triptofan.
• Jedite hranu bogatu ugljikohidratima kao što su povrće, sušeno voće, grah i cjelovite žitarice (mozak treba šećer za obradu triptofana). Ne treba vam previše ugljikohidrata. Dovoljno je konzumirati povrće, sušeno voće, rižu i mahunarke kako biste dobili ono što vam je potrebno.
• Izbjegavajte hranu bogatu zasićenim mastima i jednostavnim šećerom.
• Jedite hranu bogatu Omega-3 za optimalno funkcioniranje mozga.
• Ograničite potrošnju kofeina.
• Naspavaj se dovoljno.
• Jedite hranu bogatu vitaminima B, osobito vitamin B6 (ovaj vitamin je važan za razvoj i funkciju serotonina u mozgu).
• Provodite vrijeme vani i uživajte u suncu.
• Vježbajte meditaciju i svjesnost.

Kao što smo vidjeli u ovom članku, serotonin je neurotransmiter koji igra važnu ulogu u vašem zdravlju. Nedostatak serotonina može ozbiljno ometati vrlo važne procese kao što su emocionalna regulacija i spavanje. ​
​