Anksioznost čini da drugačije posmatramo svijet

Važno je pojasniti da postoje dvije vrste anksioznosti. Jedan od njih je prilagodljiva, a njena funkcija je da nas pripremi za suočavanje s opasnošću ili prijetećom situacijom.

Drugim riječima, to je instinktivan i razumljiv odgovor koji nas štiti od mogućeg rizika.
Druga vrsta anksioznosti je psihološka ili patološka. Ona se jednostavno pojavljuje, iako nema stvarnog rizika, niti razloga. Možda je preciznije reći da se pojavljuje kao posljedica imaginarnih i umišljenih prijetnji, koje su gotovo uvijek pretjerane. Osoba se osjeća kao da postoji opasnost, ali ne može utvrditi gdje je ta opasnost i šta je to čega se zaista plaši.
Ljudi izražavaju anksioznost na mnoge načine. Ono što ove manifestacije imaju zajedničko je osjećaj straha ili je strah pretjeran. Ponekad to dovodi do stalnog "rojenja" uznemirujućih misli. Takođe se može završiti napadima panike ili dovodi do izolacije.

"Strah izoštrava čula, dok ih anksioznost paralizira."
-Kurt Goldstein-

Anksioznost i kognitivna pristranost
Kada je patološka anksioznost u pitanju, postoji iskrivljena ili promijenjena percepcija svijeta. 

To znači da obraćate pažnju samo na one "djelove"  stvarnosti koji bi mogli objasniti vaš osjećaj ugroženosti. Isto tako, ove informacije se netačno tumače i pamte se duže od ostalih podataka.

Neko ko se, na primjer, osjeća uznemiren u svojim odnosima s drugima, nastojaće vidjeti samo neke aspekte u drugima. Takođe će obraćatai pažnju kako bi uočio postoji li ijedan gest odbijanja. Tišina se može tumačiti kao znak da nisu u pravu ili da neko ne želi razgovarati sa njima. Oni neće obratiti pažnju na znakove prihvatanja ili interesa, osim ako su baš uočljivi.
​
Neko ko pati od anksioznosti ima tendenciju da vidi "sudbonosne znakove" u bilo kojoj manifestaciji realnosti ili prirode.  

Stoga, određene boje pri izlasku sunca mogu se tumačiti kao da će se "nešto dogoditi". Mjesec koji je previše crven stvara strah, ali osoba ne zna zašto. Drugim riječima, kod ovih osoba je povećana sklonost praznovjerju.

Teorija četiri faktora
Psiholog Michael Eysenck  stvorio je konceptualni prijedlog pod nazivom "Teorija četiri faktora". Ona definiše glavne načine na koje neko s anksioznim poremećajem stvara nove percepcije. Svaki od ovih načina podrazumijeva kognitivnu pristranost. Četiri faktora su:

• Pristrasna percepcija nekog specifičnog podražaja. To se događa kada je anksioznost usmjerena specifično na neki objekat ili na vrlo precizan aspekat stvarnosti. To dovodi do takozvanih "fobija". Ako anksioznost uključuje samo ponašanje, naziva se "socijalna fobija".
• Pristrasna percepcija samog tijela i njegovih fizioloških reakcije. To se događa kada je samo tijelo žarište strahova. Smatra se da su njegove funkcije i odgovori znakovi opasnosti. To dovodi do "anksioznog poremećaja".
• Pristrasna percepcija vlastitog mišljenja i osobnih ideja. U ovom slučaju, ono što se percipira kao rizik ili prijetnja događa se u vlastitom umu. To dovodi do opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP).
• Globalna iskrivljena percepcija. To odgovara slučajevima kada je anksioznost usmjerena na sve navedene čimbenike: specifične elemente, samo ponašanje, tijelo i um. Kada se to dogodi, dolazi do generalizovanog anksioznig poremećaja (GAP).

​Svaka od ovih manifestacija anksioznosti čini da posmatramo realnost na potpuno pristrasan način. 

Liječenje pogrešnih tumačenja
Svi anksiozni poremećaji mogu se liječiti, čak i najteži slučajevi. ​

Terapija usmjerena na prevazilaženje tih simptoma pomaže osobi da usredotoči svoju pažnju na druge aspekte realnosti.
Moguće je naučiti kako da date šire značenja onome što posmatrate. Ponekad nam je potreban neko ko nam može pomoći da shvatimo da osjećaj snažnog lupanja srca ne znači da smo na granici srčanog udara. Takođe je normalno da nas ne vole svi, niti treba da nas svi prihvataju.

Bilo koji oblik anksioznosti je ozbiljan. Zapravo, kada zanemarimo simptome, oni imaju tendenciju da rastu, napadaju i mijenjaju našu ličnost. Zato je traženje stručne pomoći najbolji način da shvatite šta se dešava sa vama i da naučite da se suočite sa stanjem koje uzrokuje toliku patnju.

psychologytoday.com