Apatija: kada nemate motivacije i iscrpljeni ste

Kažu da je apatija poput prokletstva. Kažu da kad te jednom uhvati, neće te pustiti. Pokvariće vam život, ugasiti svaki plamen koji imate unutra i u potpunosti utrnuti vaša osjećanje. ​

Apatija je stanje uma u kojem ste obeshrabreni, nada nestaje, pa čak i vaše tijelo boli.  Nedostaje vam energije i želje, kao da ste zarobljenik i fizičke i mentalne ravni.
Većina nas ju je barem jednom doživjela. Ali, je li apatija stvarno stanje uma? Ili je to osjećaj? Je li ona možda stav prema životu? Apatija je zapravo višestruka. To znamo jer imamo iskustva iz prve ruke. Njen utjicaj seže u praktički svaki dio našeg bića. Apatija je nedostatak motivacije, iscrpljenost, razočaranje, tuga ...

"Ponekad imam grozan osjećaj da vrijeme prolazi i ne radim ništa, a ništa se ne događa i ništa me ne dotiče."
-Mario Benedetti-

Ovaj kaleidoskop mentalnih, emocionalnih i fizičkih procesa često se opisuje kao jedna od najneugodnijih situacija koju čovjek može doživjeti. To je poput pritiska na dugme "pauza" na život i zaustavljanje u neobičnoj dimenziji u kojoj vlada nedostatak inicijative i nade. Niko ne bi trebao biti tamo duže nego što je potrebno. Pa pogledajmo uzroke apatije i kako sa njom upravljati.

Što je to apatija?
Apatija doslovno znači "nedostatak osjećaja". Iako to može zvučati malo pretjerano, sjetite se posljednjeg puta kad je apatija preuzela i misli poput ovih su se vrtjele u vašem umu:  "Ništa ne pobuđuje moj interes. Sve je besmisleno. Baš me briga što će se dalje dogoditi. Ništa nije važno…"
Ta nepodnošljiva letargija uvelike utiče na čovjekovu spoznaju. Iskrivljava vam fokus. Ne možete se usredotočiti ili zadržati informacije. Međutim, sjena apatije još više utječe na vaše emocije. Toliko da se možete zapitati osjećate li simptome depresije.
Ovdje se moraju razjasniti dvije stvari. Iako je istina da depresija ponekad dolazi sa apatijom, to ne mora uvijek biti tako. Apatija nije uvijek posljedica ili uzrok depresije. Nekim je ljudima dijagnosticiran depresivni poremećaj bez apatije i obrnuto.

Odnosno, apatija sama po sebi nije izravan pokazatelj depresije. Stoga, kad god osjetite prisutnost ovog neugodnog pratioca, morate ga nagovoriti da ode što prije. Prvo, morate znati odakle dolazi i zašto.

Što je izvor apatije?
Ne postoji jedno jedinstveno porijeklo apatije. Ona može biti posljedica više faktora i svakako biste ih trebali uzeti u obzir. Oni su:

Organski čimbenici

• Anemija.
• Određene infekcije.
• Slab imunološki sustav.
• Hranjivi nedostaci.
• Nedostatak sna.
• Nedostatak fizičke aktivnosti.
• Problemi sa štitnjačom.
• Mogući napad demencije. Zapravo, treba imati na umu da je apatija jedan od najčešćih neuropsihijatrijskih simptoma u dijagnozi Alzheimerove bolesti.
• Isto tako, ozljede mozga uslijed traumatičnih nesreća mogu biti uzrok apatije.
• Nepravilno funkcioniranje limbičkog sistema ili veza između frontalnog korteksa i bazalnih ganglija.
• Zlouporaba supstanci.

Psihološki čimbenici

• Bipolarni poremećaj.
• Velika depresija.
• Distimija.
• Visoka razina anksioznosti.

Okolišni čimbenici
Ponekad se nađete u određenim sredinama u kojima ne možete pronaći nijedan pozitivan podsticaj. Ne nalazite ništa osim negativnih, stresnih ili nezanimljivih podražaja. Život u ovakvim okruženjima može vas prirodno odvesti do depresivnih misli i stanja duha obilježenog apatijom.

Život ili rad u okolnostima u kojima vam se ništa ne čini privlačnim i osjećate se zarobljeni u rutini ili stresu često dovodi do frustracije i apatije.

Kako se nositi s apatijom
Nakon što su svi organski problemi isključeni, došlo je vrijeme da u praksi primijenite određene vježbe, strategije i pristupe kako biste iskorijenili apatiju iz tijela i uma. Ipak, postoji jedna činjenica koju ne možete zanemariti. Nijedan savjet vam neće pomoći ako prvo ne promijenite svoj način razmišljanja.

Bez obzira na to što je pokrenulo ovo stanje letargije i gubitak motivacije, morate shvatiti da ono što vas drži zarobljeno u tome je vaša perspektiva. Zato kažemo da je korisnije prvo pokušati popraviti ono što vam je u mislima.

Zapamtite da je vanjski svijet, u pravilu, izvan vaše kontrole.

• Psihološka terapija usredotočena je na kognitivno restrukturiranje .
• Razbijanje rutine, isprobavanje novih aktivnosti, promjena okruženja, upoznavanje novih ljudi, pronalaženje novih interesa.
• Tjelesna vježba i uravnotežena prehrana.
• Kontakt sa prirodom .
• Vježbanje disciplina kao što su joga ili pažnja.

Zaključno, dobar način protjerivanja apatije iz vašeg uma i srca je predanost životu na kreativniji način.  Upoznavanje sebe i postavljanje novih ciljeva može vam pružiti svjež pogled na svijet. 

(izvor: exploringyourmind.com)