Bipolarni poremećaj je možda jedan od najfascinantnijih poremećaja za proučavanje za one koji su zainteresovani za kliničku psihologiju.
Ideja da se osoba može kretati između dva ekstrema fascinira, a istovremeno i zastrašuje. Postoji popularna koncepcija bipolarnog poremećaja koja nas može navesti da vjerujemo da i mi lako možemo patiti od istog i da ne postoji osoba, ma koliko inteligentna bila, koji uživa apsolutnu emocionalnu stabilnost.
S druge strane, koliko puta ste čuli da osobe s bipolarnim poremećajem imaju dvostruku ličnost? Koja je prava priroda poremećaja koji uzrokuje da osoba ima "različite ličnosti"? Koje su razlike između bipolarnog poremećaja i graničnog poremećaja ličnosti? Pokušaćemo da odgovorimo ovdje. Bipolarni poremećaj - Šta je to? Bipolarni poremećaj je afektivni poremećaj kojeg karakteriziraju ekstremne promjene raspoloženja, faze manije (euforije), hipomanija (euforija manjeg trajanja) ili miješane faze, koje se općenito smjenjuju sa depresivnim epizodama. Prema kriterijumima Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-10) i Priručnika statističke dijagnoze mentalnih poremećaja (DSM-IV) postoje različite vrste bipolarnog poremećaja:
Ovo je relativno čest poremećaj koji se javlja u svim starosnim uzrastima i kod oba pola, a najčešće se prvi put manifestuje u dobi između 15 i 25 godina. Kada se pojavi kod nekoga ko je stariji od 60 godina, studije nam govore da je tada vjerovatno da je poremećaj organskog porijekla. Poput velikog broja poremećaja, i ovaj poremećaj utiče na funkcionisanje i dobrobit osobe. Stopa samoubistava je vrlo visoka kod ljudi sa bipolarnim poremećajem - čak 15% pacijenata. Usponi i padovi DSM-IV-TR utvrđuje kriterijume za različite tipove maničnih, hipomaničnih, depresivnih i mješovitih epizoda. Manična epizoda je promjena raspoloženja koja traje najmanje nedelju dana, tokom koje se pojavljuju tri ili više od sljedećih simptoma:
Velika depresivna epizoda pokazuje sljedeće simptome tokom 2 nedelje:
Mješovita epizoda kombinuje simptome manične epizode i velike depresivne epizode, gotovo svakiog dana, najmanje nedelju dana. Tokom svih ovih epizoda, simptomi nisu uzrokovani psihičkim učincima tvari ili ljekova. Ako su ovi simptomi posljedica uzimanja određenih supstanci ili lijeka, on se ne može dijagnosticirati kao bipolarni, čak i ako neko ispunjava sve gore navedene kriterijume „Liječenje osoba s psihopatološkim poremećajima trebalo bi da bude isti kao i kod drugih bolesti. Nikako ne bi trebalo stigmatizirati pacijenta ili ih kriviti za patnju kroz koju prolaze.
Razlike između bipolarnog poremećaja i graničnog poremećaja ličnosti
Granični poremećaj ličnosti ( Borderline, BPD) jedan je od najozbiljnijih poremećaja ličnosti. Nedostatak emocionalne regulacije kod BPD-a mora se razlikovati od neravnoteže koja se javlja kod bipolarnog poremećaja. BPD ima sljedeće karakteristike:
Bipolarni poremećaj ne stvara rascijep u ličnosti Kada se desi rascijep u ličnosti tada se radi o disocijativnom poremećaju identiteta (podijeljena ili višestruka ličnost). Ljudi sa višestrukim ličnostima imaju dva ili više različitih identiteta (čak i do stotinu), gdje barem dva od njih preuzimaju kontrolu nad ponašanjem više puta. Osim toga, osobe sa ovim poremećajem se osjećaju nesposobnim zapamtiti važne osobne podatke ovisno o ličnosti koja dominira u tom trenutku.
Velika većina ljudi koji rade u području mentalnog zdravlja vjeruju da su potrebne druge intervencije osim farmakoloških. Individualna ili grupna psihoterapija je vrlo korisna u tim slučajevima. Takođe je preporučljivo smanjiti farmakološko liječenje ako terapijski učinci nisu značajni.
Konačno, dijagnostičke oznake pomažu u personalizaciji liječenja, jer svaka osoba je različita, te ni njihovo zdravstveno stanje nije izuzetak. U tom smislu, dvije osobe sa istom dijagnozom mogu imati vrlo različito iskustvo poremećaja. Bibliografske reference: Belloch, A., Sandín, B., & Ramos, F. (2012). Priručnik za psihopatologiju. McGraw-Hill's Guide, GDT (2012). Klinička praksa o bipolarnom poremećaju.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017