Čeklista za provjeru psihopatije Roberta Hera

Robert Her (u daljem tekstu Robert Hare) je jedan od najvećih stručnjaka za utvrđivanje psihopatije i kriminalnog ponašanja. Njegova kontrolna lista za psihopatiju, poznata i kao PCL-R, najznačajniji je resurs ne samo za otkrivanje psihopate, već i za procjenu njihovih nasilnih sklonosti.

Kontrolna lista za psihopatiju ili PCL-R je međunarodni referentni instrument za identifikaciju prisustva psihopatije kod pojedinca. Iznad svega, istraživači je koriste za utvrđivanje psihopatije kod zatvorenika, ali je takođe korisna u kliničkom i forenzičkom polju.

Ovo je pouzdan i validan test koji može, između ostalog, pružiti zanimljive informacije o afektivnim i interpersonalnim aspektima i problemima u ponašanju.
Ovo je možda jedan od najzanimljivijih kliničkih resursa zahvaljujući osobi koja ga je osmislila. Njegov tvorac, Robert Hare, je doktor psihologije i profesor. Za sada je i dalje vrlo važna referenca u oblasti kriminalističkih studija. Njegovi radovi iz oblasti psihopatologije i psihofiziologije su izvanredni.
Prilikom kreiranja ovog instrumenta, Robert Hare je pokušao da osmisli resurs koji bi mogao ponuditi vrijedne informacije o osuđenima za počinjena nasilna djela. Nije trebalo dugo da ovaj instrument postane uspješan zbog dvije stvari. Prije svega, bio je vrlo jednostavan i lak za upravljanje. Postoji 20 stavki (pitanja) po kojima evaluator može uporediti profil pojedinca sa profilom prototipa psihopate. Drugi razlog zašto je test psihopatije Roberta Harea bio tako prihvaćen je taj što se mogao koristiti i mimo kriminalne populacije.
Dakle, u kliničkom okruženju, ljudi su ga počeli doživljavati kao jednostavan i valjan alat za procjenu mogućih nasilnih tendencija, kao i agresivnosti kod muškaraca, žena i adolescenata. Drugim riječima, mogao je procijeniti (sa razumnim pragom greške) kolika je vjerovatnoća da će određena osoba počiniti krivično djelo.

Kontrolna lista za utvrđivanje psihopatije: Svrha, primjena i pouzdanost
Jedna od najboljih knjiga o psihopatskoj ličnosti je knjiga "Bez savjesti: Zastrašujući unutrašnji svijet psihopata oko nas", koju je napisao Robert Hare i objavljena 2003. godine. U ovoj knjizi autor opisuje svoje veliko iskustvo u ovoj oblasti. Priča o ovoj knjizi počinje još od kada je bio student psihologije. Tada je svoju praksu obavljao u zatvorima, zbog čega je bio veoma zainteresovan za kriminalni svijet.
Hare na stranicama ove knjige navodi da se psihopate (za razliku od sociopata) ne stvaraju već rađaju. Možda je zato smatrao potrebnim razviti instrument za procjenu onih osnovnih faktora koji su, prema njegovim riječima, prisutni u otprilike 1% populacije. Kontrolna lista za psihopatiju je, dakle, nastala kao rezultat njegovog praktičnog iskustva, studija, intervjua i forenzičkih slučajeva.

“Psihopate su društveni predatori i kao i svi predatori traže hranilište. Naći ćete ih tamo gdje ima moći, prestiža i novca.”
-Robert D. Hare-

Šta procjenjuje kontrolna lista za psihopatiju?
Kontrolna lista za psihopatiju ili PCL-R se koristi za procjenu prisutnosti ili odsustva psihopatskih osobina kod pojedinca u kliničke, pravne ili istraživačke svrhe. Ovaj test je napravljen 1990-ih i u početku je bio efikasan u procjeni psihopatskih sklonosti osobe. Međutim, malo po malo, Hare i njegov tim istraživača odlučili su da istraže pobliže.
Razlog za to bila je sljedeća činjenica: većina psihopata ponavlja svoja ponašanja. Stoga je kreiranje sadašnjeg PCL-R-a došlo tako da istraživači mogu vidjeti potencijalni rizik od recidiva osuđenog subjekta i ponovljanja svojih prethodnih radnji.

Kako stručnjaci primjenjuju ovaj instrument
Na kontrolnoj listi psihopatije ima 20 stavki. U stvari, to je skala evaluacije. Drugim riječima, primjenjuje se kroz polustrukturirani intervju gdje profesionalac mora ocijeniti između 0 i 2 boda za svako postavljeno pitanje. S druge strane, moramo napomenuti da rezultat ove evaluacije ne počinje samo intervjuom. Postoje i drugi važni faktori koje bi istraživač trebao uzeti u obzir, kao što su krivični dosije osobe, izvještaji stručnjaka, radna i porodična istorija, zapisi sa suđenja i procjene drugih ljudi, između ostalog.

Pogledajmo dimenzije koje se procjenjuju na Herovoj kontrolnoj listi psihopatije:

• Pričljivost / Površni šarm.
• Egocentrizam / Pretjeran osjećaj vlastite vrijednosti.
• Potreba za stimulacijom / Sklonost dosadi.
• Patološko laganje.
• Lukavost / manipulativno ponašanje.
• Nedostatak kajanja i krivice.
• Emocionalna plitkost.
• Bezosjećajnost / nedostatak empatije .
• Parazitski način života.
• Nedostatak kontrole ponašanja.
• Često mijenjanje partnera.
• Problemi u ponašanju u ranoj mladosti.
• Nedostatak realnih dugoročnih ciljeva.
• Impulsivnost.
• Neodgovornost.
• Nemogućnost prihvatanja odgovornosti za sopstvene postupke.
• Više kratkih bračnih odnosa.
• Maloljetničke delinkvencije.
• Opoziv uslovnog otpusta.
• Kriminalna svestranost.​

Prema intervjuima i na osnovu nekoliko izvještaja, istraživači su došli do zaključka da je za završetak ovog testa potrebno oko sat i po. Dobiveni rezultati će odrediti da li postoje psihopatske sklonosti kod pojedinca ili ne. Osim toga, test određuje i mogućnost izvršenja nasilnih radnji (ili njihovog ponavljanja ako su to već učinili).

Pouzdanost i valjanost kontrolne liste psihopatije
Robert Hare ističe da je ovim testom moguće otkriti i vrstu psihopate s kojom se redovno suočavamo. Važno je istaći da neće sve psihopate počiniti teška krivična djela i da neće svi biti fizički nasilni. Mnoge psihopate definiše samo manipulativna i narcisoidna ličnost, koja ometa suživot sa drugim ljudima.

S druge strane, ako se sada zapitamo o pouzdanosti kontrolne liste psihopatije, moramo spomenuti istraživanja koje su rađena posljednjih godina. Podaci uvijek pokazuju visoku konzistentnost, valjanost i pouzdanost. Spomenimo, na primjer, studiju sprovedenu na Univerzitetu Carleton u Otavi, Kanada. U ovoj studiji, dr Kristopher J. Brazil je još jednom pokazao njegovu korisnost u forenzičkim, kliničkim i istraživačkim poljima.
Bez sumnje, ovo je veoma zanimljiv instrument. Robert Hare, u međuvremenu, danas ima 85 godina i još uvijek je jedan od velikih stručnjaka u oblasti psihopatije i kriminalnog ponašanja.

„Psihopate gledaju na svaku društvenu razmjenu kao na "priliku za hranjenje", takmičenje ili test volje u kojem može biti samo jedan pobjednik. Njihovi motivi su da manipulišu i grabe nemilosrdno i bez grižnje savjesti.”
-Robert D. Hare-


(Stručne reference/bibliografija:
​
1. Allport, G, W. (1961). The Hare Psychopathy Checklist – Revised. Toronto Multihealth Systems. Holt, Rinchart & Winst. https://doi.org/10.1037/t01167-000
2. Hare, R., Hart, S. y Harpur,T. (1991). Psychopathy and the DSM-IV Criteria
for Antisocial Personality Disorder. Journal of Abnormal Psychology. Vol.100(3), pp. 391-398
3.  Robert D Hare, Without Conscience: The Disturbing World of the Psychopaths Among Us)