Čitanje prije spavanja je više od navike, to je užitak. To je način da se opustite nakon napornog dana, posla i briga. Ako čitate prije spavanja, imaćete privatni trenutak da uronite u more riječi - i uživate.
U svijetu mogućnosti koje omogućava vašem umu da odleti na nova, uzbudljiva mjesta. Ova navika je jedna od onih koje vaš mozak obožava, jer ga to hrani i stimuliše.
Neki isključuju svijetla čim pročitaju posljednje poglavlje svoje knjige. Ono što ćete doživjeti je opojna blaženost koja dolazi s teškim kapcima i mirnim umom. Čitanje prenosi vaš um iz ovoga svijeta u svijet snova. Drugi isključuju svjetla nakon što su vidjeli nekoliko epizoda svoje omiljene serije. Drugi zaspu nakon što su proveli nekoliko sati na društvenim mrežama, isprovjeravali e-poštu ili WhatsApp.
Takođe može promijeniti vaš život na mnoge pozitivne načine.
Ako mislite da pretjerujemo, samo pogledajte šta nauka ima da kaže o toj temi. Čitanje u vrijeme spavanja je lagani put do sreće od koje ne bi trebalo odustati. Učinkovit oblik opuštanja Studija Savjeta za spavanje (The Sleep Council) iz Velike Britanije donijela je vrlo zanimljive zaključke. Utvrđeno je da razina stresa znatno opada kada čitamo pola sata prije spavanja. Drugi istraživači su pokazali:
Čitanje poboljšava našu kognitivnu otpornost Unatoč tome što još uvijek nismo pronašli lijek za neurodegenerativne bolesti kao što je Alzhajmerova bolest, znamo da je moguće istrenirati naše mozak da postane jači i otporniji. To smanjuje kognitivnu degeneraciju. Jedan od načina da to učinite jeste kroz čitanje. Čitanje u vrijeme spavanja još je učinkovitije jer dodatno optimizira moždane procese. Možete bolje podnijeti stres, bolje spavati i poboljšati pamćenje, mentalnu agilnost i maštu. Ono ima toliko prednosti.
Poboljšajte svoju kreativnost
Opušten um je kreativni um. Kada hranite mozak sa pričama, lekcijama, bajkama, prilikama i prekrasnim otkrićima svake večeri, pokrećete svoju maštu. Mozak postaje snalažljiviji, originalniji i kreativniji. Stručnjaci za psihologije čitanja, kao što je Keith E. Stanovich sa Sveučilišta u Torontu (Kanada), vjeruju da postoje neke navike koje su korisne za djecu, a jedna od njih je čitanje. Čitanje pomaže djeci (i odraslima!). Ono vam pomaće poboljšati svoju kulturnu svijest, vokabular i izražajne vještine. Ne samo to, nego pomaže i razvoju apstraktnog razmišljanja. Poboljšana empatija Raymond Mar, psiholog na Sveučilištu York, Kanada, vjeruje da nam čitanje pomaže da budemo saosjećaniji. On je sproveo mnoga istraživanja. Raymond tvrdi da romani i priče nude jedinstvenu priliku za razvoj ove sposobnosti. Identificiramo se sa likovima i saosjećamo sa njima, smijemo se i volimo sa njima. Sve to ostavlja tragove u nama. Poziva nas da poboljšamo empatiju. Prije odlaska u krevet , osobito smo u mogućnosti uhvatiti takve emocije i one oživljavaju u mozgu. Podsticanje unutarnjeg mira Malo je toga što je lošiji od odlaska u krevet u lošem raspoloženju . Možda ste ljuti nakon kompliciranog dana na poslu. Možda ste se svađali sa svojim partnerom. Ili si možda zabrinut zbog vijesti koje slušate. Ne možete prestati razmišljati o onome što se juče dogodilo ili što treba da učiniti sjutra. Jedan od načina da se razbije ovaj ciklus negativnog razmišljanja je čitanje knjige. Čitanje knjige je poput dobivanja direktne karte za mirni otok. To vam omogućuje da budete neko drugi, da učinite nešto drugo. Možete se prebaciti u drugu ulogu i krenuti na neku misiju. Možete dopustiti sebi da se povežete sa paralelnim svemirom. Vrijeme provedeno u ovom zamišljenom svijetu pomaže vam da se odmorite u njemu. Nemojte čekati. Priuštite sebi nekoliko svakodnevnih trenutaka odmora. Trenirajte svoj mozak u umjetnosti odmora i opuštanja. Nemojte se ustručavati usvojiti ovu naviku i praktikovati je svake noći. Ona donosi mnoge blagodeti i vašem zdravlju i za vašem umu. Nabavite pravu knjigu i pustite da vas odvede tamo gdje vas autor želi odvesti.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017