Većina nas u određenoj mjeri može čitati misli drugih ljudi. Činimo to zahvaljujući mozgu koji je dizajniran da nam omogući društvenu i emocionalnu povezanost.
Često se govori da psiholozi mogu čitati misli. Zaista, njima se pripisuje ova neobična moć koja, po mnogima, čini da razumiju skrivene realnosti ljudskog bića. Međutim, naučnici tvrde da svi imamo ovu divnu sposobnost da čitamo tuđe emocije i misli.
Ne možemo tačno 'pogoditi' šta osoba ispred nas misli. Naša evolucija još nije dostigla tu tačku. Ono što možemo da uradimo je da kreiramo mentalne modele da intuitivno prodremo u osjećanja, misli i ponašanja drugih. To je učenje koje počinje u vrlo ranoj dobi.
Ovu sposobnost nazivamo empatijska preciznost. To je sposobnost koja nam olakšava povezivanje sa drugima na obogaćujući i vješti način. Stoga možemo sa sigurnošću reći da većina nas čita misli, s izuzetkom onih iz spektra autizma. Pogledajmo bliže. Svi možemo razviti bolje vještine čitanja misli. Dovoljno je znati kako da protumačite aspekte kao što je neverbalni jezik. Čitanje misli: koji procesi olakšavaju ovu sposobnost? Na početku smo govorili o tome kako se psiholozi često posmtraju kao čitači misli. To je zbog činjenice da se njihov rad dobrim dijelom zasniva na posmatranju i aktivnom slušanju drugih. Ova aktivnost im omogućava da prevaziđu gestove i riječi kako bi intuitivno pročitali emocije, potrebe, traume i misli. Osim toga, psiholozi su obučeni da čitaju aspekte koji se odnose na neverbalnu komunikaciju. Ipak, to je nešto što, u stvarnosti, velika većina nas takođe može učiniti sa većim ili manjim uspjehom. Ljudi daju naznake o tome šta im je u mislima kroz gestove, pokrete, poglede i ton glasa. Zapravo, čitanje misli nije supermoć, to je sposobnost koja dolazi iz empatije i čitanja govora tijela. Međutim, ne možete postati čitač tuđih emocija i misli ako prvo niste ušli u svoj um. Teorija uma: sposobnost da "mislim šta ti misliš..." Teoriju uma skovao je antropolog i psiholog Gregory Bateson. Ona se definiše kao sposobnost koju ljudi razumiju i razmišljaju o svom mentalnom stanju, ali i o mentalnom stanju drugih. Studija koju je sproveo Univerzitet Wisconsin-Madison (SAD) tvrdi da sposobnost rasuđivanja o mislima, uvjerenjima i osjećajima drugih i mogućnost predviđanja njihovih reakcija i postupaka podstiču našu dobrobit. Na primjer, recimo da vaš partner dođe kući pod stresom i ljut, pa zaključujete da je možda imao loš dan na poslu. S druge strane, istraživanje koje su sproveli Veddum, Pedersen, Landert i Bliksted tvrdilo je da osobe sa poremećajem autističnog spektra i pacijenti sa shizofrenijom nisu u stanju razviti teoriju uma. Neuroni ogledala, ključevi za čitanje misli Vittorio Gallese, neuronaučnik sa Univerziteta u Parmi u Italiji i jedan od prvih koji je otkrio neurone ogledala, tvrdio je da smo svi mi prirodni čitači misli. Svi osim, prema njegovim riječima, Spocka, jednog od protagonista Zvjezdanih staza. U njegovom slučaju, njegova poteškoća u razumijevanju ljudskog ponašanja leži upravo u emocionalnom aspektu. Stanovnici Vulkana odlučili su da potisnu svoje emocije kako bi se ponašali logičnije. To ih je lišilo mogućnosti da steknu sposobnost koja je tako izuzetna u ljudskom biću: empatiju. Zaista, naše empatične sposobnosti, kojima upravljaju neuroni ogledala, olakšavaju nam ulazak u umove drugih i povezivanje sa njihovim emocionalnim stanjima. Stoga, kada komunicirate sa nekim, radite više od samo ogledanja. Povezujete se sa tom osobom emocionalno i mentalno, ulazite u njeno stanje i u njen mentalni univerzum.
Neverbalni jezik može pružiti više informacija od riječi
Ne morate biti "džedaj" da biste čitali misli. Nije potrebno čak ni da se koncentrišete i zagledate duboko u oči osobe ispred vas. U stvari, morate ići dalje i proširiti svoj fokus kako biste promatrali njihovo tijelo, glas i pokrete. David Matsumoto, profesor na Državnom univerzitetu u San Francisku, jedan je od vodećih stručnjaka za ovu temu. U svojoj knjizi Neverbalna komunikacija. Nauka i primjena, on nam nudi informacije o tome kako da pravilno promatramo neverbalna ponašanja da bismo razumjeli misli, motivacije, ličnosti i namjere ljudi. On potvrđuje da je čitanje misli drugog ljudskog bića moguće sve dok imamo adekvatno znanje o toj temi. Stoga je jasno da je većina nas iskusna u ovoj fascinantnoj vještini. Najzanimljivije je, bez sumnje, saznanje da možemo naučiti mnogo više i da postoje resursi i stručnjaci koji nas mogu voditi u ovoj vrsti interpersonalnog čitanja. Iako nam može izgledati prilično čudno, to je jednostavno alat koji olakšava i optimizira naše odnose. (reference: exploringyourmind.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017