Da li je vaša ljutnja destruktivna ili produktivna?

Ljutnja je emocija koju svi iskusimo mnogo puta tijekom svog života. To može biti u trenucima manje važnosti, poput zaglavljenosti u prometnoj gužvi, ili se može javiti tokom puno važnijih stvari, poput otpuštanja s posla.

​"Svako se može naljutiti; to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, u pravom stupnju, u pravom trenutku, u prave svrhe, i na pravi način, to nije lako. "
-Aristotel- 

​Ljutnja je, kao i sve emocije, potrebna i ima različitu razinu intenziteta. Ljutnja se  rađa iz osjećaja frustracije , nade ili želje koji su ostali neispunjeni. 

Zašto se ljutimo?
Mnogo je različitih uzroka i okidača koji nas tjeraju na ljutnju i bijes. To ovisi o svakoj osobi. Ono što jednu osobu čini ljutom ne mora nužno ljutiti nekoga drugog, a također možemo osjetiti ljutnju i bijes različitog stupnja intenziteta od ostalih ljudi.
Ljutnja se proizvodi kada želimo nešto što je za nas važno, a nailazimo na neku prepreku koja nam blokira put do postizanja onoga što želimo. 
Na primjer: Stvarno želite ići u kino, napravili ste plan sa svojim partnerom i čak ste odabrali film koji želite pogledati. Tada ta osoba stiže kući vrlo umorna i više ne želi ići u kino. U trenutku poput ovog postajemo frustrirani, a to nas može dovesti do bijesa.

Ovakva se situacija može pojaviti na mnogim područjima našeg svakodnevnog života. Osjećaji bijesa i frustracije s kojima smo suočeni u ovim situacijama daju nam energiju za suočavanje s preprekom na koju smo naišli. Međutim, mnoge od tih prepreka nisu planirane, a važno je kanalizirati tu energiju da se kasnije ne bi pretvorila u destruktivno ponašanje. ​

To energetsko preopterećenje nazivamo gnjevom i ono služi kao osnovna funkcija kako bismo se mogli suočiti sa svojom frustracijom i osigurati našu potrebu ili želju koja je prijetila da se ne ostvari. 

Koji čimbenici određuju je li naša ljutnja destruktivan ili ne?
Da li je ljutnja kao iskustvo destruktivna - što znači da naš višak energije ne samo da ne dopušta da se stvari riješe, već ih zapravo čini još gore -  ovisiće o našim uvjerenjima, od toga kako tumačimo našu ljutnju,  i  zaključaka koje izvlačimo iz prepreka  koje su izvor naše frustracije.

Ako prepreke procijenimo kao nešto što nas namjerno koči, tada smo sposobni osloboditi dovoljno energije za borbu.
Naše tijelo će izlučiti veću količinu neurotransmitera adrenalina i norepinefrina (koji se nazivaju i noradrenalin) kako bi aktivirali naša osjetila budnosti i spremnosti da se suprotstavimo i borimo.

Ovisno o vjerovanju koje imamo o prepreci sa kojom se suočavamo i da li ona ometa naše želje dobrovoljno ili nehotično, mijenja se i naš odgovor na prepreku.

Kada smatrate da vas prepreka namjerno blokira, vaš bijes postaje destruktivan, a vi ćete svoje osjećaje iskaliti na "prepreku" na isti način na koji vjerujete da ona utiče na vas. To je kao da ulazite u bitku.

Imajući to u vidu, ako smo suočeni sa istim događajem kao i prije i vjerujemo da nam dečko, djevojka ili supružnik namjerno uskraćuju ono što želimo, tada svoj bijes usmjeravamo prema toj osobi, stvarajući sukob koji bi mogao dovesti do osjećaja snažne nelagode.

Svaki put kad osjetimo frustraciju, pruža nam se prilika da svjesno ili nesvjesno procijenimo uzrok koji ju je stvorio. Odmah smo u mogućnosti dati odgovor bez obzira je li namjera bila negativna ili ne.

Zbog činjenice da naše reakcije ovise o našem osobnom iskustvu i prirodi našeg karaktera, neki ljudi žive svoj život neprestano osjećajući  razorni bijes i ljutnju. Sve svoje prepreke i frustracije tumače kao sile koje se protiv njih voljno i namjerno usmjeravaju, bilo da su to ljudi oko njih ili jednostavno njihova vlastita sudbina.

"Ako našim umom dominira gnjev, izgubićemo najbolji dio naše ljudske inteligencije: mudrost, sposobnost razlikovanja između ispravnog i pogrešnog."
-Dalaj Lama-

​
Bibliografija:
- Levy, N. (2000). La sabiduría de las emociones . Plaza i Janés.
(izvor: exloringyourmind.com)