Ne možete promijeniti ili izbrisati ono što vam se dogodilo, ali možda ćete često razmišljati šta biste rekli mlađem, neiskusnom sebi kada biste se mogli vratiti u prošlost. Da možete, šta biste rekli?
Da li biste upozorili sebe na moguće greške? Kada biste mogli vratiti u prošlost, koji biste savjet dali sebi?
Tokom svog života naučili ste mnogo toga i postoje određena iskustva koja ne biste promijenili. Međutim, kada pogledate unazad, uvijek ćete pronaći neki sitni nedostatak ili "pukotinu", nešto što biste željeli ispraviti. Ovo vas navodi da doživite neku vrstu žaljenja koja u vama budi suptilnu želju. Zapravo, željeli biste se vratiti u prošlost, upozoriti sebe na određene stvari i dati sebi savjet. Naravno, to se nikada ne može dogoditi. Na kraju krajeva, vremenske mašine ne postoje. Ali to vas ne sprečava da stalno razmišljate o tome kako biste željeli da se vratite u prošlost i promijenite prošlost. Nauka je posvetila veliku pažnju ovoj temi, podstaknuta faktorima povezanim sa mentalnim zdravljem. To je zato što neki ljudi više žive u svojoj prošlosti nego u sadašnjosti. Daleko od toga da su u skladu sa sadašnjicom, gdje se nalaze najbolje prilike, oni žive "usidreni" u prošlom vremenu. Zapravo, oni žive u fragmentu vremena gdje dominiraju nostalgija i emocionalni bol.
“Cijeli život provodimo sanjajući o neostvarenim željama, prisjećajući se ožiljaka, umjetno i lažno gradimo ono što smo mogli biti.” – Mario Benedetti Vraćanje u prošlost Oscar Wilde je rekao da je "jedina čar prošlosti to što je prošlost". Ovo je neosporno tačno. Međutim, čini se da je ljudski mozak opsjednut ovom vrstom šarma, jer se gotovo uvijek vraćamo svojoj prošlosti. Na primjer, možete provesti dan prisjećajući se stvari poput toga gdje ste stavili ključeve, kako ste upoznali određenu osobu, razmišljajući o jučerašnjem sretnom trenutku ili žaleći što niste nešto učinili. Život je pun uspomena. Ali, ponekad, sjećanja bole i tjeraju vas da se vratite u prošlost i razmislite o odlukama koje ste donijeli. Dr Robin Kowalski, profesor na Univerzitetu Clemson (SAD) istražio je ovaj prijedlog. Zaista, pošto je ta želja toliko uporna u ljudskom biću, odlučio je da sprovede istraživanja. Ona su objavljena u časopisu Journal of Social Psychology. Ovo su podaci do kojih je došao. Svi žalimo za nečim Želja za povratkom u prošlost motivisana je težinom žaljenja. Mnogi ljudi doživljavaju ovaj osjećaj. Kowalskijevo istraživanje zasnovano je na anketi primijenjenoj na uzorku od 400 ljudi starijih od 30 godina koji su se složili u mnogim aspektima: Većina bi željela savjet o propuštenim obrazovnim prilikama, lošim odlukama, protraćenom novcu i nepoduzetim rizicima. Nije nedostajalo ni komentara vezanih za veze za koje bi voljeli da ih nikada nisu započeli. Kao takvo, upozorenje da se ne zaljubljuje ili ne udaje za određene ljude bila je zaista raširena želja. Razmislite o tome: prošli ste kroz mnoge raskrsnice i, iako ste napravili više od jedne greške, takođe ste naučili niz lekcija koje definišu osobu koja ste sada. Zašto žaliti za onim što više nema smisla ili je na bilo koji način korisno? Ako kritički gledate na prošlost, to je zato što ste stekli vrijedno znanje koje vas je učinilo onim što jeste danas. Ako želite da se vratite u prošlost, zapamtite ovo... Bez sumnje, postoje mnoga iskustva za koja biste željeli da su bila drugačija. Zaista, svi žale za nečim. Zapravo, često osjećamo da su određeni događaji koji su se desili zaustavili naše snove i odveli nas na drugačija, manje inspirativna odredišta. Štaviše, ove greške bole. Očigledno, ne možete se vratiti u prošlost, ali možda ćete se osjećati kao da želite vezati sve one jučerašnje "labave krajeve" i, možda, poboljšati svoju trenutnu situaciju. No, da li bi ovo zaista funkcioniralo? Prema istraživanju koje je sproveo Univerzitet Cornell (SAD), veća je vjerovatnoća da ćemo žaliti zbog prilika koje smo propustili nego zbog grešaka koje smo napravili. Taj osjećaj pomalo iskrivljuje ideju o „idealnom ja“ i navodi nas da vjerujemo da sadašnjost nije ništa drugo do rezultat mnogih onih vrata koja se nismo usudili otvoriti. Ako se tako osjećate, trebali biste razmisliti o sljedećem: U prošlosti niste imali iskustvo koje imate sada Većina nas je zaista kritična prema sebi dok smo bili mlađi. Na primjer, možete odbaciti tinejdžersku verziju sebe, tu pomalo impulsivnu mladu osobu koja nije uspjela donijeti najbolje odluke u više od jednog područja svog života. Ali, morate shvatiti da vaša prošlost nije imala mudrost i iskustvo koje imate sada. Štaviše, sve one greške od juče su vam omogućile da steknete znanje koje sada imate. Budite ljubazniji prema sebi Zašto se vraćati u prošlost ako se najbolje prilike dešavaju ovdje i sada? Zašto se nervirati za svaku grešku i kritikovati sebe za svaku propuštenu priliku? Ako požalite svaku lošu odluku, time samo poništavate sebe i podstičete samokritičnost i samoprezir.
Izbjegavajte ovo i gledajte na sebe sa saosjećanjem. Štaviše, shvatite da niko nije nepogrešiv. Ponašajte se sa većom ljubaznošću prema sebi i prestanite da se osvrćete na nešto što više nema nikakvog smisla ili značaja. Smjestite sebe u sadašnji trenutak, iskoristite svoje iskustvo i idite za onim što želite. Morate razviti smireniji i nježniji pristup sebi i izbjegavati iscrpljujuću i obezvređujuću samokritičnost.
Šta biste poručili svom najboljem prijatelju da uvijek žale zbog jučerašnjih grešaka? Ne vrijedi se vraćati u prošlost. Tamo nema ničeg novog. To je kao parče izgorelog papira, čiji je pepeo vjetar odnio. Međutim, ponekad postanete opsjednuti prošlošću. Osobe koje pate od depresije često usredsređuju na ono što pothranjuje osjećanja tuge, ljutnje i kajanja. Ako vam ovo zvuči poznato, razmislite šta biste rekli svom najboljem prijatelju koji uvijek žale za prošlošću. Koji biste im savjet dali? Koje bi riječi rekao? Kako biste ih podržali? Razmislite o tome, jer ništa nije tako neophodno kao da se prema sebi ponašate na isti način kao prema onima koje najviše volite. Kao što kaže jedna arapska poslovica: „Prošlost je već pobjegla, nemate se čemu nadati ako živite u prošlosti, ali je zato sadašnjost vaša…“
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017