Duhovnost može pomoći u borbi protiv stresa

U posljednjih nekoliko godina, različite studije su pokazale da duhovnost pomaže u borbi protiv stresa. Iako mnogi ljudi povezuju duhovnost sa religijom, istina je da možete živjeti duhovnim životom bez ikakvih vjerskih uvjerenja. Možete čak živjeti i duhovno i religiozno.

Religija je skup vjerovanja i praksi koje grupa ljudi dijeli u vezi sa višom silom. Sa druge strane, duhovnost ima veze sa odnosom pojedinca i duha. Ovaj duh najčešće može biti viša sila (nešto poput boga). Ili jednostavno može predstavljati vezu između ljudskih bića i više metafizičke stvarnosti.

Zato ljudi mogu biti vjernici, a da nisu duhovni, a takođe mogu biti duhovni, a da nisu religiozni. Neki ljudi praktikuju duhovnost bez obzira na svoju religiju.
Neke studije su pokazale da duhovnost pomaže u zaštiti od depresije jer zadebljava moždani korteks. Jedna studija iz 2014. godine sa Sveučilišta Columbia otkrila je da se dijelovi moždane kore zadebljavaju (postajući otporniji) uz redovnu meditaciju i druge duhovne prakse. To objašnjava zašto ove aktivnosti mogu pomoći u zaštiti od depresije.

Praktikovanje duhovnosti pomaže u upravljanju stresom
Duhovni ljudi imaju različite načine izražavanja duhovnosti. Na primjer, oni se mogu moliti, ići na bogosluženja, biti u interakciji sa ljudima koji dijele svoja uvjerenja, meditirati, ili čak i razmišljati o prirodi, muzici ili umjetnost.
Religiozni ljudi smatraju molitvu načinom povezivanja sa bogom. Molitva  im pomaže da se osjećaju mirnijima, sigurnijima i utemeljenijima. Sve to može pomoći u smanjenju stresa. Sa druge strane, meditacija ima slične prednosti. Na primjer, pomaže u smanjenju krvnog pritiska i pojačava imunitet. Naravno da sve ovo pomaže u upravljanju stresom.

Molitva i meditacija donose unutarnji mir.

Duhovni ljudi obično su veoma zahvalni i izražavaju tu zahvalnost. Osjećaj zahvalni definitivno pomaže u smanjenju stresa.

Kako duhovnost pomaže u upravljanju stresom

Duhovnost pomaže u upravljanju stresom na različite načine. Osim toga, takođe nam pomaže da uspostavimo komunikaciju s našim mentalnim i fizičkim stanjima.

Provodimo puno vremena radeći i obavljajući jednu aktivnost za drugom. Ponekad, čak i obavljamo razne aktivnosti odjednom. ​

Istovremeno provodimo mnogo vremena slušajući druge i pokušavajući odvratiti pažnju sebi sa nečega što nas zaokuplja (zabrinjava). Praktikovanje duhovnosti nam može pomoći da pronađemo trenutke za "disanje" u haosu svakodnevnog života. Vrijeme koje provodimo u meditaciji, molitvi ili u osjećaju zahvalnosti prema svemu što nas okružuje, pomaže nam da razumijemo našu stvarnost.

Duhovnost takođe pomaže u upravljanju neizvjesnostima. Pokušaji da  kontrolišemo sve su veliki izvor frustracije, jer, to je nemoguće: nemoguće je kontrolisati sve. Stoga nam oslobađanje od želje za kontrolom može pomoći da se osjećamo manje tjeskobno.
S druge strane, duhovnost značajno poboljšava našu percepciju pozitivnih ili negativne događaje. Počnimo učiti iz naših situacija umjesto što ih površno doživljavamo, umjesto što stavljamo sebe u poziciju žrtve ili krivimo druge.
Nema sumnje da duhovnost takođe poboljšava naš osjećaj povezanosti. Osjećaj da postoji nešto "veće" od nas može učiniti da se osjećamo manje usamljeno i izolovano. Većina stresnih situacija će izgledati jednostavnija ako znamo da pripadamo negdje.

Duhovnost takođe pomaže da steknemo osjećaj svrhe
Osjećaj povezanosti i smisla koje dobijamo praktikujući duhovne prakse omogućava nam da pogledamo izvan sebe. Štaviše, to takođe povećava naš osjećaj odgovornosti prema našoj zajednici i samom svemiru.​

U biti, duhovnost pomaže u upravljanju stresom zahvaljujući promjeni perspektive.  Duhovne prakse mogu nam pomoći da savladamo prepreke koje se čine nepremostive ili izazovne. Duhovnost nam takođe pomaže da se usredotočimo na ono što je zaista važno u našim životima.