Emocije su poput hrane, utiču na vaš stomak

Emocije, i ugodne i neugodne, djeluju poput hrane koju vaše tijelo mora probaviti. Ne bi trebalo da nas iznenadi da vrsta emocija koju doživljavamo utiče na naš želudac, baš kao i ispravna ili pokvarena hrana.

Osjećaj "čvorova" u trbuhu, kada doživimo strah, ili poznati "leptirići" kada smo zaljubljeni samo su neki primjeri ove veze između našeg uma i našeg probavnog sistema. No, pitanje je: možemo li kontrolisati ili minimizirati njihove negativne učinke?

Zašto su emocije i probavni sistem povezani?

Liječnik Mario Alonso Puig, stručnjak za opštu hirurgiju i probavni sistem, objašnjava kako emocije i osjećanja direktno utiču na naš stomak, jer jedna od najvažnijih emocionalnih mapa u našem mozgu, insularni korteks, oporavlja informacije iz našeg probavnog trakta.
​

Nadalje, dio nervnog sistema koji je odgovoran za gastrointestinalni trakt i želudačnu postavu sadrži neurotransmitere, baš kao i mozak. 
​Iznenađujuće je da ova struktura, sastavljena od mreže od stotinu milijona neurona, omogućava ovom sistemu da se sjeća i uči nezavisno od mozga, zbog čega je poznat kao naš "drugi mozak".

Imamo tri "mozga"
Nemamo jedan, nemamo dva, već imamo tri "mozga" u našem tijelu.  Pored dobro poznatog mozga u glavi, imamo drugi i treći koji se nalaze u probavnom traktu i srcu. Zapravo, 90% serotonina - neurotransmitera koji reguliše naše raspoloženje - proizvodi se u probavnom sistemu.
Ova tri "mozga" moraju biti u kontaktu i raditi zajedno. Liječnik Puig objašnjava da kada jedan perstane funkcionisati kako treba, štetni efekti postaju vidljivi na fizičkom nivou, tj. našem tijelu izgledu.
​​U slučaju probavnog trakta, osoba pati od poremećaja poput sindroma iritabilnog crijeva, grčeva, raznoraznih probavnih problema itd. Nažalost, s medicinskog stajališta, ne može se puno pomoći osobi koja pati od tih bolesti. Međutim, na emocionalnom nivou postoje rješenja:

1. Riješite se tjeskobe
Ako osoba uspije smanjiti nivo anksioznosti ili gleda na život sa više nade, rad probavnog sistema se obično normalizuje samo od sebe, uz mozak u našoj glavi.

2. Smijte se što više
Nešto tako jednostavno - ili možda ne tako jednostavno u nekim situacijama - poput smijeha i osmijeha, ima mogućnost promijeniti put anksioznosti, jer šalje poruku da je sve u redu.

Iako je u početku teško nasmijati se, pogotovo ako ste dugo vremena tužni, istina je da ako u neugodnim situacijama uspijemo izmamiti sebi osmijeh, naš mozak osjeća obvezu da nešto preduzme kako bi se prilagodio primljenoj poruci.

​3. Oslobodite se otrovnih emocija
Od 60% do 90% zdravstvenih problema uzrokovani su takozvanim "toksičnim emocijama" (ljutnja, tjeskoba, tuga, bijes, sramota, zavist, krivnja, neprijateljstvo, odvratnost) i zahvlajujući kortizolu, hormonu straha, koji se najviše luči u stresnim situacijama.

Traganje za pozitivnom stranom života podrazumijeva fizičku promjenu. Formiranje "novog mozga" koji nam dopušta da se obnovimo i stoga možemo postati sposobni fokusirati se na pozitivne stvari na kontinuirani način.

4. Nemojte zadržavati svoje emocije, zapišite ih
Cijena zadržavanja negativnih emocija unutar sebe može biti bolest. Ovo je vrlo dobar razlog da počnete razrješavati negativne emocije.
Tehnika koju preporučuje Dr Puig sastoji se u tome da ih zapisujete, jer dok razmišljate o svojim emocijama kako biste ih zapisali, one prolaze kroz lijevu prednju ili prefrontalnu regiju mozga, tj. bazu naših pozitivnih osjećanja. Izražavajući negativne emocije kroz jezik, tjerate ih da prođu kroz lijevu prefrontalnu zonu, a to automatski umanjuje njihovu snagu.

5. Ako je emocija bijes, idite na trčanje
Kad smo suočeni sa emocijom bijesa, Mario Alonso Puig savjetuje brzo trčanje, jer oksitocin i betaendorfin koji se stvaraju trčanjem prekidaju konekciju između amigdala i hipotalamus, baza odgovornih za ljutite reakcije.

Iz svega navedenog je jasno da je za naše zdravlje i dobrobit najbolje da zaustavimo negativne emocije. Na taj način ćemo izbjeći probavne smetnje ili druge ozbiljnije bolesti želuca ili crijeva.
Prije nego krenete da postiskujete loše emocije, ili da ih negdje "skladištite" ne zaboravite da je zapisaivanje emocija na papir mnogo zdravije i učinkovitije. ​​