Puno je ljudi koji su emocionalno nepismeni. Većina uglavnom zna za principe dobrog fizičkog zdravlja, uravnotežene ishrane sa što je moguće više prirodne hrane, za principe vježbanja, spavanja od 7 do 9 sati svake noći i povremene ljekarske preglede kako bi se uvjerili da je sa njima sve u redu.
Ali postoji nešto što se previše zanemaruje, a što puno utiče i na fiziko zdravlje kojim smo toliko opterećeni. To je naš mozak. Međutim, ovdje ne govorimo o njegovom fizičkom dijelu, izgledu i sastavu, niti o tome kako njegove ćelije funkcionišu. Ono o čemu govorimo je naše emocionalno zdravlje: o tome kako osjećamo i doživljavamo život, svijet oko nas i naše odnose. Moramo se više fokusirati na našu sposobnost da razumijemo, kontrolišemo i mijenjamo naša raspoloženja, kao i na to kako tuđa raspoloženja utiču na nas.
Ljudska bića su mnogo više od gomile stečenih lingvističkih, matematičkih ili tehničkih vještina. Mi smo, prije svega, i emocionalna stvorenja. Ovo je nešto što većinu vremena zaboravljamo, a većina obrazovnih institucija to, na žalost, ne smatra važnim.
Ali priznajmo, znajući kako da rijšimo neki matematički zadatak neće vam mnogo pomoći u životu i odnosima, ako ne možete efikasno komunicirati ili sosjećati sa ljudima oko vas. ŠTA JE EMOCIONALNA NEPISMENOST? Svi znamo da riječ "nepismenost" ima negativnu konotaciju. Ali jednostavno ne postoji bolja riječ za ovu očiglednu psihosocijalnu stvarnost i činjenicu. Evo primjera: Danas se puno govori o ideji lidera koji donose radikalne promjene. Ovo su tipovi ljudi koji mogu učiniti organizaciju dinamičnijom zahvaljujući svojoj visokoj emocionalnoj inteligenciji, motivaciji i sposobnosti da ostave svoj pečat na druge ljude i njeguju oblasti u kojima ljudi mogu biti kreativni. Ideja je možda toliko popularna samo zato što je dugo nedostajala. Beskorisne poslovne vođe su nam svima poznate, ne samo zato što ne mogu inspirisati ljude, već zato što i oni nemaju sposobnosti da kontrolišu svoje emocije. Oni više podsjećaju na djecu koja znaju da pobijesne kad ne dobiju ono što traže. Oni su savršeni primjer onoga što je Žan Pijaže definisao kao sebično razmišljanje. KARAKTERISTIKE EMOCIONALNE NEPISMENOSTI
ZAŠTO BI VALJALO PODUČAVATI EMOCIONALNU PISMENOST
Vjerovatno ste čitali knjige na ovu temu ili ste i sami držali časove. I vjerovatno klimate glavom svaki put kad neko govori o tome koliko je važna emocionalna inteligencija. Ali i dalje postoje ogromne praznine. Iako u svijetu neke škole postavljaju ovo kao cilj, postoji jednako ili možda važnija stvar na koju ne možemo zaboraviti. Prije nego što nastavnici počnu edukovati djecu o njihovim mislima i emocijama, oni i sami treba da posjeduju i praktikuju ove vještine, tj. da budu emocionalno pismeni. "Tvoj intelekt može biti zbunjen, ali tvoja osjećanja nikad neće lagati". -Rodžer Ebert- Mnogi ljudi odrastu i dostignu zrelo doba sa velikom nesigurnošću. Svakodnevno se bude znajući da im nedostaju psihološki alati za rješavanje emocionalnih problema i teškoća. Dakle, ako ne počnete razmišljanjem o vlastitoj emocionalnoj nepismenosti i kako da unaprijedite svoju emocionalnu inteligenciju, vjerovatno nećete imati sreće da motivišete svoju djecu. Ali moraćete da radite na tome, ako želite da im pomognete da uče o empatiji, asertivnosti i društvenim vještinama koje će im trebati kasnije u životu. PREDNOSTI EMOCIONALNE PISMENOSTI Dobar nivo "emocionalne pismenosti" ima puno koristi. Ono što ćete naučiti odmah je da svaka emocija ima svoje mjesto i svrhu. Naučićete pravu razliku između "negativnih" i "pozitivnih" emocija.
Zapravo, emocije koje pokušavamo da izbjegnemo, poput tuge ili razočarenja, imaju svoje pravo mjesto, svrhu i smisao. Zato ne bježite od svojih osjećanja. Obratite pažnju na njih, kako biste znali zašto se javljaju i šta pokušavaju da vam prenesu. To je vrsta samosvjesnosti koja će vam pružiti snagu i mnogo šire i fleksibilnije poglede na život.
Reference: 1. Achieving Emotional Literacy, Claude Steiner 2. Literacy in the Early Years, Christine Bruce
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017