Emocionalna tjeskoba i parališući strah. Šta ih izaziva?

Emocionalna tjeskoba je poput vrtloga koji hvata sve u svoju zamku. Ona nas zatvara iznutra i ispunjava strahom, tjeskobom, nemirom, pa čak i nadmoćnom tugom. To je kaleidoskop negativnih emocija koje nas obogaljuju. 

Byung-Chui Han, poznati južnokorejski filozof i stručnjak za kulturne studije, definiše današnji svijet kao "burnout društvo". Ako postoji nešto što nam je svima zajedničko, to su anksioznost i emocionalna tjeskoba. Za Hana, uzrok svega toga leži u našoj kulturi, gdje pokušavamo orijentirati našu djecu da teže uspjehu u svim aspektima svog njihovog života.

Stoga, osjećamo pritisak društva da se ističemo i postignemo uspjeh. Osim toga, živimo u kulturi multitaskinga sa kojim se suočavamo još u ranoj dobi. Moramo činiti mnogo stvari istovremeno i u kratkom vremenskom razdoblju. To je zakon džungle gdje svi ne mogu preživjeti ili integrirati se učinkovito, gdje je svima zajedničko zarobljenost u "tjeskobi" iliti "angst-u", što je njemačkom izrazu koji označava sve što je usko, strogo i što uzrokuje patnju.

"Anksioznost, kao i bilo koji drugi mentalni poremećaj koji uzrokuje tugu i krivicu, predstavlja normativnu borbu u suštini ljudskog poretka".
-Mario Benedetti-

Emocionalna tjeskoba: Što nije u redu sa mnom?
Kad govorimo o emocionalnoj tjeskobi, uvijek se pojavljuje isto pitanje. Da li je  tjeskoba isto što i anksioznost? Ili su to dva različita psihološka stanja? Do nedavno smo pojam tjeskobe ostavili za filozofsko područje, razlikujući ga od kliničkih stanja. Soren Kierkegaard, na primjer, ga definiše kao strah koji doživljavamo kada shvatimo da je naša budućnost nesigurna. Stoga kvalitet našeg života zavisiće od izbora koje činimo.
S druge strane, Sigmund Freud razlikuje "tjeskobu od neuroze" od "prave tjeskobe"; ovo potonje smatra patološkim stanjem. Ono se razlikuje od čisto filozofskih razmišljanja. Možemo reći da postoje dvije vrste tjeskobe, jedna koja se zovu egzistencijalna, i druga koja je definisana u Dijagnostičkom i statističkom priručnik za mentalna oboljenja (DSM-V), koji se često pojavljuje kao simptom mnogih psihičkih poremećaja.

Karakteristike emocionalne tjeskobe
Emocionalna tjeskoba nas paralizira. Dok anksioznost obično ima "nervni okidač", tjeskoba je poput "jastuka" u periodima nesigurnosti, protiv nečega što ne možemo kontrolisati ili predvidjeti.

Kada se pojavi ta neizvjesnost, pojačava se briga. Javljaju se opsesivne i katastrofalne misli i ogromna zabrinutost. Stvari kao što su polaganje ispita, pravljenje nekog izbora, čekanje na odgovor ili čak suočavanje s nečim za što osjećamo da nismo sposobni stvara tjeskobu. Takođe, postoje studije koje pokazuju da postoje ljudi koji su podložniji doživljavanju tjeskobe. To je zato što neurohemijske reakcije proizvode hormoni i neurotransmiteri. Stoga, povećanje adrenalina ili smanjenje gama-aminobuterne kiseline (GABA) čini nas više ili manje predisponiranim za ovu nevolju.
Emocionalna tjeskoba ima mnogo fizičkih simptoma kao što su vrtoglavica, probavni problemi, pritisak u prsima, umor i mišićna napetost.

Kako mogu ublažiti emocionalnu tjeskobu?
Pjesnici, pisci i slikari kanališu svoju emocionalnu bol kroz umjetnost. Većina ih je doživljavala veliku egzistencijalnu tjeskobu. To je rekurentni osjećaj u ljudskim bićima jer se jedva možemo potpuno odvojiti od ovog osjećaja razjedajuće praznine kada gledamo sebe i našu budućnost. ​

Međutim, moramo učiniti nešto kad nas taj osjećaj i emocija blokiraju i guraju ka bespomoćnosti.
Ideja Byung-Chul Han nas podsjeća da moramo surađivati sa neizvjesnošću. Neizvjesnost je izravni okidač emocionalne tjeskobe. Stoga, svako ko misli da se ovo stanje može riješiti psihijatrijskim lijekovima nije u pravu (sve dok ono ne pređe u ozbiljno stanje). Ono što treba učiniti je naučiti kako upravljati usponima i padovima života, upravljati nepredvidljivošću i ne baviti se stvarima koje su potpuno van naše kontrole.
Postoji drukčiji pristup u rješavanju problema. Kognitivna bihevioralna terapija, prihvatanje i kognitivna terapija koja se temelji na svjesnosti (MBCT) može pomoći na mnogo načina. S jedne strane, one mogu pomoći u smanjivanju upravljanju anksioznosti, negativnih misli i negativnih emocija. 

S druge strane, one također mogu pomoći u rješavanju glavnih uzroka problema. Promijenimo naš stav tako da se osjećamo spremnima da preuzmemo odgovornost za sebe u ovom složenom i zahtjevnom svijetu.