Ako izgubite voljenu osobu na bilo koji način možete postati izuzetno ljuti. Jednostavno ne možete razumjeti zašto ste morali izgubiti tu posebnu osobu. Ovaj osjećaj bijesa vrlo je čest u procesu tugovanja.
Bijes je faza koja se javlja vrlo često u procesu žalosti i tugovanja za nekim. Nažalost, mnogi se ljudi zaglave u ovoj fazi. Emotivno kolabiraju i ne mogu prevladati svoj bijes jer su neočekivano izgubili nekoga vrlo bliskog.
Nije lako nositi se sa tim emocionalnim haosom, gdje ljutnja i nemogućnost prihvaćanja ove situacije uzrokuju da se vaš temperament promijeni i ograniči.
Shakespeare je rekao da plakanje može pomoći da olakšate vašu bol. Ali što se događa ako niste u stanju dostići ovu fazu emocionalnog olakšanja i oslobađanja? Tada bi vaša tuga mogla očvrsnuti i osjećati se poput kamena. Stoga, od svih faza u procesu tugovanja koje je Elisabeth Kübler-Ross definisala, faza bijesa i frustracije čini se najtežom. Kako nastaje ovaj bijes? U ovoj fazi stvarno počinjete obrađivati ideju da ste izgubili voljenu osobu. Međutim, tu činjenicu ne možete prihvatiti, odbacite je i pobunite se protiv nje. Pokušavate naći nekoga ili nešto koga ćete okriviti. Takođe imate postojan osjećaj nepravde, ogorčenosti i bijesa, koji se dodatno povećavaju u vašem umu i tijelu. Na kraju, svi ti osjećaji postaju toliko intenzivni da se osjećaju poput bijesnog ciklona koji baca stvari naprijed-natrag i lomi sve oko sebe. Iako pokušavate zadržati kontrolu nad svojim životom, osjećate da to ne možete učiniti tako lako. Budući da se vaša tuga pretvorila u nesavladivi bijes, može se dogoditi da se transformišete u osobu koja niste. "Potisnuta tuga vas guši, bjesni u vašim prsima i prisiljena je umnožiti svoju snagu." -Ovid- Faza bijesa u procesu tugovanja Faza bijesa u procesu tugovanja u osnovi je vrlo snažno odbacivanje ideje o gubitku voljene osobe. Ne bismo trebali zaboraviti da je tuga, poput bijesa, instinktivni odgovor koji nam je pomogao da preživimo jer naš mozak doživljava nešto kao prijetnju. Što može biti veće od gubitka voljene osobe? Zato je bol tako velika i vaš mozak tako burno reagira na nju. Stoga je potpuno normalno da te osjećaje iskusite. Istodobno, neke studije, poput one Dr George A. Bonnano sa Sveučilišta Columbia sugerira da ne postoji "normativni" oblik tuge. Iako Dr Kübler-Ross je možda opisao različite faze žalosti vrlo precizno i ispravno, sve te faze doživljavaju se pojedinačno i drugačijim redoslijedom. Postoje i posebno složeni oblici tuge, kao što su potisnuta ili odgođena tuga. U oba slučaja ostajete u svojoj tuzi dugi niz godina, a da je nikada ne riješite. Ova situacija gotovo uvijek dovodi do depresije. Ipak, vratimo se trenutnoj temi: faza bijesa u procesu tugovanja. Popravak onoga što se dogodilo i pitanja bez odgovora Ako nekoga izgubite, normalno je da sebi postavite neka pitanja. Na prvi pogled jedno od najčešćih pitanja koje mnogi sebi postavljaju može izgledati kao samosažaljenje.
Ako se zapitate: "Zašto baš ta osoba?", u ovom pitanju je takođe puno gnijeva i sažaljenja. "Zašto se to moralo dogoditi sa tom osobom? Bio je tako mlad! Bio je i tako drag i volio život. Zašto nas je morao napustiti tako rano? ". Naglasimo, ovo važi za svaki gubitak, ne samo kada je u pitanju nečija smrt, nego i onda kada vas neko napusti u romantičnom odnosu ili braku.
Ako ste zaglavili u fazi bijesa, onda se te misli mogu dugo usidriti u vašem mozgu i postavljaćete sebi ova pitanja uvijek i iznova. Vaša fiksacija o onome što se dogodilo i vaši napori da pronađete objašnjenja ili nekoga ko je kriv često su dio povratne petlje izazvane bijesom u procesu žalosti. Preosjetljivost Izuzetna preosjetljivost često se javlja tokom faze bijesa u procesu tugovanja. Neočekivani podsticaj, poruka, nepredviđeni događaj, a sve vas odjednom može duboko pogoditi. Intenzivirate ove osjećaje u svojim mislima na negativan način, što zauzvrat dovodi do toga da oni izuzetno loše utiču na vas i izbacuju vas iz ravnoteže. Promjene u ličnosti i raspoloženju u procesu tugovanja Trebali biste biti svjesni da ljutnja i bijes zapravo mogu promijeniti vašu ličnost. Mogu vas pretvoriti u nekoga ko niste, koga ne volite ili nekoga ko ne želite biti. Može se dogoditi i da više niste motivirani. Možda ćete izgubiti interes za stvari koje ste nekad voljeli raditi. Takođe možete izgubiti strpljenje i znatiželja će nestati. Više ne tražite društvo drugih ljudi. U najgorem slučaju može se dogoditi da više ne osjećate iskreno samilost prema drugim ljudima, jer vlastita patnja znači da se koncentrirate samo na sebe. Bespomoćnost, fizička bol i blaga depresija Osim toga, faza bijesa može dovesti i do nekih psihosomatskih problema. Na primjer, možete imati bol u želucu, fizičku i psihičku iscrpljenost, glavobolju ili nesanicu, a možda ste pod većim rizikom za zarazne bolesti. Takođe možete osjetiti simptome blage depresije koji se mogu pogoršati ako je ne liječite. Kako možete upravljati fazom bijesa u procesu tugovanja? Jedna od najvećih opasnosti u fazi gnjeva u procesu tugovanja je ta što možete usvojiti štetno ponašanje. Neki ljudi počnu piti alkohol, kockati se ili rade druge stvari za koje misle da im mogu pomoći u prevladavanju. Stoga terapija nije samo dobra ideja, već je često jedini učinkovit način da svoj život stavite pod kontrolu i prevladate ovu fazu. To možete učiniti pomoću ovih strategija: Strategije koje možete koristiti za upravljanje fazom bijesa u procesu tugovanja
Osim toga, trebali biste znati da se terapija u velikoj mjeri temelji na individualnim potrebama osobe i stoga ne postoji jedinstveni postupak. Pored toga, ne biste trebali očekivati da će se terapija brzo završiti. Većinom je to dug proces koji zahtijeva blisku suradnju pacijenta i terapeuta.
Međutim, ne biste trebali brinuti jer je stopa uspjeha ovih tretmana vrlo visoka. Sigurno ćete terapijom uspjeti prevladati fazu bijesa. Knjige poput "Knjiga tuge: kako izaći iz bola i gubitka" Jorgea Bucaya mogu biti vrlo korisne i utješne tokom faze tugovanja. (izvor: gedankenwelt.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017