Kristalna inteligencija temelji se na stečenom znanju i iskustvu, na fluidnu inteligenciju snažnije utiče genetika. Saznajte više o tome u ovom članku.
Inteligencija je psihološki konstrukt koji se odnosi na sposobnost rješavanja problema, učenja, razumijevanja, zaključivanja ... Međutim, ne postoji samo jedna vrsta inteligencije, ima ih mnogo. Naučnici razlikuju fluidnu i kristalnu inteligenciju.
Postoje različite definicije inteligencije. Općenito, inteligencija je sposobnost prilagođavanja okolini kako biste preživjeli. Ali šta je fluidna, a šta kristalna inteligencija?
"Sposobnost fokusiranja na važne stvari jedna je od definirajućih karakteristika inteligencije." (Robert Schiller) Fluidna inteligencija i kristalna inteligencija Intuicija i genetski faktori Fluidna inteligencija odnosi se na sposobnost apstraktnog razmišljanja. Ova vrsta inteligencije govori o agilnosti, brzoj reakciji na probleme, sposobnosti improvizacije u složenim situacijama i njihovom rješavanju bez pribjegavanja konsolidiranom predznanju. Ovdje možemo govoriti i o intuitivnoj inteligenciji koja se može opisati pridjevima: pametan, lukav, oprezan i upozoren. Stečeno znanje i iskustvo Kristalna inteligencija odnosi se na stečeno, već konsolidivano znanje: iskustva, jezike, podatke...Dakle, govorimo o „akademskoj“ inteligenciji. Razvija se kroz učenje u školi i kroz kulturno okruženje. Različite strategije omogućavaju podsticanje kognitivnog razvoja, a time i kristalnu inteligenciju. Fluidna inteligencija i kristalna inteligencija: 4 razlike Mnogi su autori pokušali definirati inteligenciju u diferencijalnoj psihologiji i psihologiji ličnosti. Faktori fluidne i kristalne inteligencije sežu do Raymonda Cattella i opisani su u Cattell-Horn-Carrollovom modelu (CHC model). U nastavku ističemo četiri najvažnije razlike između ovih vrsta inteligencije. Funkcija Fluidna i kristalna inteligencija razlikuju se po svojim funkcijama. Dok je fluidna inteligencija odgovorna za rješavanje novih situacija ili problema, kristalna inteligencija nam omogućava prikupljanje informacija i znanja. Dakle, zasnovana je na praksi jer omogućava rješavanje problema znanjem i iskustvom. Fluidna i kristalna inteligencija: evolucija Druga razlika se može vidjeti u razvoju: dok fluidna inteligencija dostiže vrhunac u adolescenciji, kristalna inteligencija se poboljšava tokom života jer ne prestajemo učiti. Jedini izuzetak su bolesti poput demencije ili amnezije .
Međutim, istraživanja sugeriraju da se fluidna inteligencija može poboljšati do 40. godine, ali to i ovisi o pojedincu.
Genetika i okolina Sljedeća razlika nastaje u kontekstu genetike i okoline. Iako oba faktora utiču na oba tipa inteligencije, genetske predispozicije igraju značajno veću ulogu u fluidnoj inteligenciji. Na kristalnu inteligenciju, s druge strane, snažnije utiče okolina. Fluidna i kristalna inteligencija: kako opadaju Dvije vrste inteligencije imaju različit tok: fluidna inteligencija sve više opada od 40. godine, pri čemu pad postaje sve uočljiviji od 60. godine. Postoje značajne individualne razlike u kristalnoj inteligenciji. Ako nema oštećenja mozga, ljudi stariji od 70 godina i dalje mogu učiti. Nikada ne prestajemo da učimo Na inteligenciju uvelike utiče genetika, posebno kada je u pitanju fluidna inteligencija. Međutim, možemo i trenirati i poboljšati svoju inteligenciju. Kristalna inteligencija manje je genetska i može se trenirati i kultivirati tokom života. Obje vrste inteligencije posebno se povećavaju u djetinjstvu i adolescenciji (vrhunac fluidne inteligencije dolazi u ovoj fazi razvoja). Kristalna inteligencija se stvara tokom života, što znači da ne prestajemo učiti. "Učenje je blago koje će pratiti svog vlasnika na svim mjestima." (Kineska poslovica) (Reference: gedankenwelt.de)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017