Granični poremećaj ličnosti i narcizam - sličnosti, razlike, istovremeno javljanje

Granični poremećaj ličnosti (GPL) i narcizam (tačnije, narcistički poremećaj ličnosti ili NPL) su poremećaji ličnosti iz Klastera B.

Kada se jave zajedno, simptomi svakog od njih mogu se pogoršati. Može biti izazovnije dijagnosticirati i liječiti stanja. Ali moguće je da liječenje BPL-a (granični poremećaj ličnosti) može pomoći u ublažavanju nekih simptoma NPL-a. Sam narcizam nije simptom GPL-a. Međutim, čak 40% osoba sa GPL - om može imati i narcistički poremećaj ličnosti, tako da osobe sa GPL-om mogu pokazivati ​​i znakove narcizma.

Termin "granični narcis" se ponekad koristi za ljude sa oba stanja, ali je važno napomenuti da to nije dijagnoza. Može se neformalno koristiti da označi nekoga sa graničnim poremećajem ličnosti ko takođe ima narcistički poremećaj ličnosti. Ili se može odnositi na nekoga ko ima neke simptome NPL-a, ali nedovoljno za dijagnozu.

Razlike između graničnog poremećaja ličnosti i narcizma
I granični poremećaj ličnosti (GPL) i narcistički poremećaj ličnosti (NPL) su poremećaji ličnosti i mogu imati neke zajedničke karakteristike. Oba uključuju dramatično, pretjerano emocionalno ili nepredvidivo razmišljanje ili ponašanja. Međutim, ova dva stanja se značajno razlikuju, kaže psihijatar Avigail Lev. I narcistički poremećaj ličnosti (NPL) i granični poremećaj ličnosti (GPL) su kategorisani kao poremećaji ličnosti iz Klastera B. To znači da su egosintonični, a ne egodistonični. Egosintonični znači da su misli, osjećaji i ponašanja ljudi usklađeni sa njihovom slikom o sebi. Ljudi sa GPL-om ili NPL-om imaju loš uvid u svoja stanja i ne vide ništa loše u svom ponašanju i percepciji. Ovo može zakmplikovati liječenje. Osobe sa obje vrste poremećaja mogu imati vrlo nisko samopoštovanje. Kod NPL-a to dovodi do egoističnog ponašanja i nedostatka empatije. Kod GPL-a, ljutnja može biti okrenuta prema unutra, što rezultira čestim promjenama u ponašanju i raspoloženju. "Pojedinci sa NPL-om imaju tendenciju da postižu izuzetno visoke rezultate u kognitivnoj ili 'hladnoj' empatiji, ali su znatno ispod prosjeka u afektivnoj ili 'toploj' empatiji. Suprotno tome, oni s GPL-om općenito imaju ispod prosjeka u kognitivnoj empatiji i oko ili malo ispod prosjeka u toploj empatiji“, objašnjava Lev.

​Narcistički poremećaj ličnosti (NPL)
Narcistički poremećaj ličnosti je jedan od 10 poremećaja ličnosti prepoznatih u petom izdanju "Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje" (DSM-5). NPL je jedan od poremećaja iz "Klastera B", ili dramatičnih/nestalnih poremećaja ličnosti. Narcistički poremećaj ličnosti karakterizira prisustvo pet ili više od sljedećih simptoma: 

• Osjećaj prava na nešto
• Prenaduvan osjećaj vlastite važnosti
• Arogantno, egoistično ili oholo ponašanje
• Zavist prema drugima ili vjeruje da im drugi zavide
• Nedostatak empatije
• Zaokupljenost fantazijama o uspjehu, moći, briljantnosti, ljepoti ili idealnoj ljubavi
• Zahtijevaju pretjerano divljenje
• Iskorištavanje drugih
• Vjerovanje da su "posebni" i da ih mogu razumjeti samo druge osobe sa posebnim ili visokim statusom

Ukratko, osobe sa NPL-om mogu se opisati kao zaokupljene sobom ili egoistične. Ova samozaokupljenost postaje klinički poremećaj kada značajno ometa odnose osobe, posao ili druge važne domene u životu. Mnogi stručnjaci vjeruju da je ovaj egoistični stil zapravo pokušaj rješavanja lošeg osjećaja vlastite vrijednosti.

Granični poremećaj ličnosti (GPL)
Granični poremećaj ličnosti (GPL) je takođe poremećaj ličnosti iz Klastera B. Karakteriziraju ga dosljedne promjene ponašanja, raspoloženja i nestabilna slika o sebi. Epizode ljutnje, depresije i anksioznosti koje traju i do nekoliko dana uobičajene su za osobe sa GPL-om. Osobe sa GPL-om često mijenjaju svoje mišljenje o sebi i drugima i svojim interesima. Drastične promjene mišljenja često dovode do burnih ili nestabilnih odnosa sa drugima. Ostali simptomi GPL-a uključuju:

• Ekstremni strah od napuštanja
• Impulsivno ponašanje 
• Samodestruktivno ponašanje
• Suicidalne ideacije
• Osobe sa GPL-om mogu doživjeti disocijaciju, posebno tokom stresa. Neko ko iskusi disocijaciju može se osjećati kao da nema osjećaj sebe ili svog identiteta. Može se osjećati odvojeno od svojih emocija, sjećanja i misli. Oni takođe mogu doživjeti značajan gubitak pamćenja vremena u svom životu, ljudima i događajima.

Koliko se često NPL i GPL javljaju zajedno?
Dok se o preklapanju između NPL-a i GPL-a često govori u popularnoj psihološkoj literaturi i na internetu, sprovedeno je vrlo malo studija o zajedničkoj pojavi NPL-a i GPL-a. Jedna starija studija je objavila da skoro 39% ljudi sa GPL-om takođe ima NPL. Studija iz 2018. koja je izvedena iz uzorka ljudi koji su tražili lečenje, a ne iz uzorka cjelokupne zajednice, otkrila je da oko 13% pacijenata sa GPL-om takođe ispunjava dijagnostičke kriterijume za NPL.  Još jedno istraživanje iz 2018. pokazalo je snažnu korelaciju između GPL-a i određene vrste narcizma: ranjivog narcizma, kojeg karakteriziraju preosjetljivost, defanzivnost i nisko samopoštovanje. Ista studija je takođe otkrila da su muški pacijenti imali više narcizma od ženskih pacijenata. 

Kako NPL utiče na GPL
Postoji niz teorijskih razloga koji upućuju na to da će se neko sa i NPL-om i GPL-om vremenom promijeniti. Mada, NPL je rigidniji u tom smislu. Osobe sa NPL-om mogu odbijati liječenje i često imaju loš uvid u načine na koje njihovo ponašanje šteti i njima i drugima. Takođe, osobe sa NPL-om mogu uzrokovati više emocionalne boli drugima nego što nanose sebi. To može značiti da je njihova motivacija za promjenu ponašanja vrlo niska. "Oni posjeduju visok nivo uvida u tuđe emocionalno stanje, što im omogućava da razumiju misli i osjećanja drugih i da usvoje njihove perspektive. Ali na njih ne utiču emocionalna ili fizička bol i patnja drugih", objašnjava Lev. Istraživanja podržavaju teoriju da kada ljudi imaju i granični poremećaj ličnosti i narcizam, manje je vjerovatno da će se njihovi simptomi GPL-a vremenom poboljšati. Jedna studija koja je pratila pacijente sa GPL-om tokom šest godina otkrila je da su stope istovremenog pojavljivanja NPL-a bile prilično niske, oko 6%, kod pacijenata čiji je GPL na kraju nestao (remitirao). Međutim, stope istovremenog pojavljivanja NPL-a bile su veće (oko 19%) kod pacijenata kod kojih se GPL nije povukao nakon šest godina. Dakle, postoji podgrupa ljudi sa neremitirajućim GPL-om i većim stopama NPL-a.

NPL i GPL u odnosima
Odnosi ljudi sa GPL-om su često prilično nefunkcionalni. Još ako pate i od NPL-a, to održavanje odnosa postaje još teže. Jedna studija primjećuje, na primjer, da kako se ozbiljnost NPL-a povećava, raste i agresija (usmjerena na sebe ili druge) i poteškoće sa međuljudskim ponašanjem i moralnim funkcioniranjem. Pored haotičnog emocionalnog života i straha od napuštanja povezanih s GPL-om, osoba sa NPL-om može takođe iskoristiti ili manipulirati drugima, a da ne pokaže empatiju prema tuđim brigama. Ova kombinacija može biti nevjerovatno destruktivna u odnosima. 

"Ljudi koji su visoko narcisoidni, uključujući i one sa antisocijalnim poremećajem ličnosti, mogu čak osjećati zadovoljstvo zbog patnje drugih ljudi, što nije slučaj kod osoba sa GPL-om", kaže Lev. Ako ste u vezi sa nekim sa GPL-om, NPL-om ili osobom koja ima oboje, ohrabrite je da potraži liječenje. Individualna terapija za svakog partnera i terapija za parove mogu pomoći da se oboje nosite sa simptomima poremećaja ličnosti koji otežavaju odnose.

Liječenje NPL-a i GPL-a
Trenutno ne postoje empirijski podržani tretmani za NPL niti objavljena klinička ispitivanja tretmana za NPL koji se javlja zajedno sa GPL-om. 
Objavljena istraživanja o liječenju NPD-a ograničena su na neke studije slučaja, ali ove vrste studija imaju tendenciju da budu nepouzdane i podložne pristrasnosti. Literatura I studije slučaja o liječenju NPL-a prvenstveno se fokusirala na korištenje modificiranih psihoanalitičkih tehnika i prepoznale su izazove uspješnog liječenja ovog poremećaja. Klinička literatura, općenito, smatra da je NPL vrlo teško liječiti, posebno u njegovom najtežem obliku. Neki istraživači sugeriraju da, budući da postoji određeno preklapanje između simptoma NPL-a i GPL-a (kao što su impulsivnost i destruktivno ponašanje), tretmani dizajnirani za GPL, uključujući dijalektičko-bihejvioralnu terapiju (DBT), terapiju zasnovanu na mentalizaciji, shema terapija, i psihoterapija zasnovana na transferu, takođe se mogu koistiti kod osoba koje imaju NPL. Međutim, potrebno je više istraživanja na ovu temu.


REFERENCE/BIBLIOGRAFIJA/STUDIJE:
1. Fossati A, Somma A, Borroni S, Maffei C, Markon KE, Krueger RF. Borderline Personality Disorder and Narcissistic Personality Disorder Diagnoses From the Perspective of the DSM-5 Personality Traits: A Study on Italian Clinical Participants. J Nerv Ment Dis. 2016 Dec;204(12):939-949. doi: 10.1097/NMD.0000000000000587. PMID: 27660996.
2. American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 5th edition. American Psychiatric Association.
3. Hörz-Sagstetter S, Diamond D, Clarkin JF, et al. Clinical characteristics of comorbid narcissistic personality disorder in patients with borderline personality disorder. J Pers Disord. 2018;32(4):562-575. doi:10.1521/pedi_2017_31_306
4. Euler S, Stöbi D, Sowislo J, et al. Grandiose and vulnerable narcissism in borderline personality disorder. Psychopathology. 2018;51(2):110-121. doi:10.1159/000486601
5. Caligor E, Levy KN, Yeomans FE. Narcissistic personality disorder: Diagnostic and clinical challenges. AJP. 2015;172(5):415-422. doi:10.1176/appi.ajp.2014.14060723
6. Dimaggio G. Treatment principles for pathological narcissism and narcissistic personality disorder. J Psychother Integr. 2021. doi:10.1037/int0000263
7. Dieckmann E, Behary W. Schema therapy: An approach for treating narcissistic personality disorder. Fortschr Neurol Psychiatr. 2015;83(08):463-478. doi:10.1055/s-0035-1553484