Hronična anksioznost i noradrenalin. Povezanost, uticaj, posljedice

Image credit: Christian Sampson

Započinjete dan tako što govorite sebi da vam se anksiozni napad danas neće dogoditi. Danas će biti dobar dan. No, napad anksioznosti se ipak dogodi. Kad patite od hronične anksioznosti, strah je uvijek prisutan. Čeka da vas "zgrabi", a kada se to desi, gubite se i gubite kontrolu. 

Gubite dah, drhtite, obliva vas hladan znoj, a ono što vam se vrti po glavi su beskonačne misli i katastrofalne ideje. "Posrednik" u svim ovim procesima  je jedan molekul: noradrenalin, ili norepinefrin.
Za one koji nisu čuli za ovaj neurotransmiter, koji djeluje slično hormonu, daćemo mali primjer za početak. Zamislimo da želite prijeći ulicu i odjednom čujete sirenu automobila. Zaboravili ste pogledati na semafor, a onda ste morali reagirati u sekundi da biste se sklonili s puta. Tada možete osjetiti kako vaše srce ubrzano kuca.  U trbuhu možete osjetiti "čvor", a vaše disanje dramatično se ubrzalo.
Osobe koje pate od hronične anksioznosti imaju visoku razinu noradrenalina, neurotransmitera koji može ozbiljno utjecati na zdravlje vašeg srca.

Kako noradrenalin djeluje?
Noradrenalin djeluje direktno u simpatički nervni sistem. Odgovoran je za posredovanje u situacijama u kojima naš mozak tumači da postoji opasnost.

Ovo je neurotransmiter koji nam pomaže reagirati, pobjeći, boriti se i, jednostavno, preživjeti. To izaziva ubrzan rad srca i povišeni krvni tlak. Pored toga, on povećava protok kiseonika kroz pluća i sakupljanje hranjivih tvari u mišićima. Takvo neurohemijsko i fiziološko djelovanje omogućava nam da puno bolje reagiramo na svakodnevne rizike. Međutim, problem sa savremenim svijetom jeste što većina nas reagira na faktore stresa koji nemaju nikakve veze sa stvarnim fizičkim rizicima.

Naši psihički strahovi, tjeskobe i fobije aktiviraju ovaj hormon na isti način. Zbog toga, ako neko ne može ispravno kontrolisati svoju anksioznost, učinak noradrenalina/norepinefrina u našem tijelu može biti razoran.

Patim od hronične anksioznosti, što se događa sa mnom?
Za hroničnu anksioznost kažu da je to bolest sa "100 simptoma". Najzanimljiviji od svega toga je da, unatoč tolikim tjelesnim, emocionalnim i kognitivnim simptomima, većina ljudi sa ovim poremećajem redovito će morati da se bori sa svojim strahovima. 

Jedan dan može započeti kao sasvim uobičajen, sa anksioznošću kojom se može upravljati, no, dan se završava sa anksioznošću koja postaje hronična. To je realnost ljudi koji pate od hroničnog anksioznog poremećaja. Najgora stvar kod anksioznosti jeste što ona djeluje poput užasnog "lažljivca". Ona nas tjera da vjerujemo da ćemo izgubiti kontrolu. Kaže nam da treba slušati naše fobije jer su one uvijek u pravu. Osim toga, bivamo uvjereni da treba da se brinemo o svemu. 

Uvijek očekujete najgore. Kao što vidimo, nije lako izaći iz ove neprestane patnje. A to je prije svega zbog djelovanja cerebralne biohemije koja nas kontroliše. U tim procesima noradrenalin/norepinefrin je od ključne važnosti.

Hronična anksioznost utiče na zdravlje vašeg kardiovaskularnog sistema
Nedavna istraživanja sa Sveučilišta u Iowi dala su neke zanimljive nalaze. Otkrivena je bliska veza između norepinefrina i rizika od kardiovaskularnih bolesti kod osoba sa hroničnom anksioznosti. Stres koji ostaje tijekom vremena rezultira vrlo štetnim fiziološkim promjenama. Među njima su krvni pritisak, tahikardija i arrmije. Svi ti procesi ugrožavaju naše zdravlje.

Noradrenalin i promjene u nadbubrežnim žlijezdama
Nešto što treba zapamtiti jeste da se noradrenalin ne proizvodi samo u mozgu. Noradrenalin ili norepinefrin takođe se javljaju u endokrinom sistemu. Tačnije, u nadbubrežnim žlijezdama. Što to znači? Hronična anksioznost uzrokuje prekomjerno stvaranje ove supstance, a to može proizvesti sljedeće:

• Glavobolju.
• Probleme probavnog trakta.
• Nesanicu.
• Gubitak apetita.
• Umor.
• Znojenje.
• Sveopšti osjećaj slabosti.

Noradrenalin i kognitivni učinci
Postoje vrlo zanimljive studije koje pokazuju, na primjer, vezu između povišenih razina norepinefrina i ADHD (hiperkinetičkog poremećaja, tj hiperaktivnost, nepredvidljivost i nemogućnost koncentracije). Kao neurotransmiter, ova supstanca je neophodna  u pomaganju da usredotočimo našu pažnju. Osim toga, pomaže nam da zapamtimo podatke, naučimo i obrađujemo informacije. Međutim, njegova razina mora biti ispravna kako bi naši kognitivni procesi bili optimalni i učinkoviti.

Razina koja je previsoka ili preniska može uzrokovati gubitak pamćenja, manjak pažnje i poteškoće u učenju novih stvari. Ovo je prilično iscrpljujuće i komplicirano stanje.

​Noradrenalin i povezanost sa hroničnom anksioznošću i depresijom
Već znamo da osobe s hroničnom anksioznošću imaju višak norepinefrina. Međutim, postoji činjenica koju ne možemo zanemariti. Poznato je da kateholamini (hormoni "borbe-bježanja" koji se proizvode u nadbubrežnim žlijezdama), poput noradrenalina/norepinefrina i dopamina, imaju ključnu ulogu u patofiziologiji ili simptomima koji ukazuju na određene depresivne poremećaje. Bilo da se radi o pretjeranoj proizvodnji ili manjku ovog neurotransmitera, oboje mogu uzrokovati ozbiljne promjene u našem raspoloženju.

Za mnoge pacijente koji trenutno žive u ciklusu straha i negativnih misli, koje stvora njihova anksioznost, uobičajeno je da takođe nakraju obolijevaju od velike depresije. Dr. Joseph J. Schildkraut sa Sveučilišta Harvard nagađao je o tome još 60-ih godina. Shvatio je da je glavni uzročnik patnje, anksioznosti i depresije neurotransmiter noradrenalin/norepinefrin, a ne serotonin.

Porijeklo ovih poremećaja zapravo i nije važno. Činjenica je da, ako patimo od simptoma, moramo znati da možemo pobjeći od njih, da ih možemo kontrolisati. Možemo birati između dvije situacije. Prvo je ostati na rubu ponora i doživljavati isti strah svakog dana. Na taj način se svakodnevno vraćamo kraj istog ponor. Druga mogućnost je jednostavna. Možemo birati reaktor. Reaktor poput aviona koji nadlijeće taj isti ponor, koji ga posmatra odozgo, bolje razumije, zaobilazi i ostavlja iza sebe.

Kognitivno-bihevioralna terapija nam može pomoći da shvatimo korijen naše anksioznosti. Takođe, ne bi trebalo zanemariti farmakološki pristup da bismo uravnotežili proizvodnju norepinefrina. Konačno, imajte na umu da vam ishrana bogata vitaminom C, bakrom i omega 3 masnim kiselinama pomaže da zadržite optimalnu razinu ovog neurotransmitera u svom tijelu.