JUNGOVA TERAPIJA u cilju pronalaska emotivnog balansa. Karakteristike, tehnike, svrha i cilj.4/6/2018
Cilj Jungove terapije ili Jungove analize je da osvijetli mračne strane naše psihe kako bi se olakšala samorealizacija. Radi se o intenzivnoj i temeljnoj psihološkoj terapiji. Zahvaljujući bliskom odnosu koji se gradi između analitičara i pacijenta, moguće je objediniti svjesne i nesvjesne djelove psihe. Rezultat je istinski emotivni balans.
Karl Jung i njegovo nasljeđe privukli su i inspirisali mnoge ljude. Jung je bio više od od psihijatra i analitičara, koji je Frojdove koncepte podigao na viši nivo. Jung je proučavao i ostala područja: nauku, antropologiju, astrologiju, umjetnosti, religije i svijet snova.
Ova vrsta terapije nije tako česta kao druge koje se baziraju na nekim uobičajenim i zajedničkim pristupima. Pristupi koji su bolje poznati, kao što su kognitivno-bihejvioralni ili humanistički pristup. Zbog ovoga se Jungov rad, kao i Jungova terapija, uprkos originalnosti i njegovom ogromnom doprinosu, smatra nesistematičnom i složenom.
Ova područja nije proučavao odvojeno, već sa stanovišta psihologije, kako bi ih učinio dubljima, jedinstvenijima i dinamičnijima.
"Psihoterapeut mora posmatrati svakog pacijenta i svaki slučaj kao nešto bez presedana, kao nešto jedinstveno, divno i izuzetno. Tek tada će biti bliže istini.”
Od onih koji podučavaju Jungove teorije i pristupe danas može se izdvojiti Univerzitet u Berkliju, a oživljavanje ove vrste terapije je uočeno u Južnoj Americi i nekim evropskim zemljama poput Španiji.
Jungova terapija se polako probija i nalazi svoje mjesta u oblasti psihološkog zdravlja. U svakom slučaju, ona zaslužuje da joj se posveti pažnja i da se počne primjenjivati u praksi. Jungova terapija je specijalizovana vrsta psihoterapije koja pomaže pacijentu da ostvari svoj psihički integritet postizanjem putem spoznaje nesvjesnog i usaglašavanjem sa tim dijelom psihe. Svi posjedujemo određene psihičke osobine i karakteristike koje mogu imati veoma složenu nesvjesnu dinamiku koja dalje može uticati na naše stavove, način na koji razmišljamo i kako postupamo sa drugima. Cilj Jungovske terapije je da nam pomogne da osviejstimo ove nesvjesne faktore kako bismo se usaglasili sa nesvjesnim. Ovdje se može govoriti o onome što je Jung nazivao procesom individualizacije. To znači, s ovom vrstom psihoanalize možemo postići harmoniju između potreba i dostignuća, prošlosti i sadašnjosti. Možemo dostići istinsku zrelost. Ovo će našem sopstvu omogućiti da osjeti slobodu i potencijal za rast.
Životne situacije i okolnosti kada se Jungova terapija može pokazati djelotvornom
Jungovska terapija nam može pomoći da shvatimo i razrješavamo kompleksne situacije, stanja i procese kao što su depresija, anksioznost ili čak bolesti zavisnosti. Tokom ovog psihoterapeutskog procesa, pacijent prolazi kroz tri veoma specifične faze: samosvijest, transformacija i aktualizacija. Ovaj pristup omogućava da se spozna šta leži u najmračnijim i najnepristupačnijim djelovima naše psihe, kako bi se transformisala i promijenila. Ovaj pristup može biti od koristan u sledećim životnim situacijama: Kada se osjećamo obeshrabreno, apatično i kada nam budućnost izgleda neizvjesna. Kada smo ljuti, isfrustrirani, bez poznavanja stvarnog razloga. Kada prolazimo kroz teške životne trenutke i probleme u odnosima. Kada započinjemo novu fazu u našim životima, i kada se plašimo da ne ponovimo iste greške. Kada se osjećamo izgubljeno, kada ne znamo šta da uradimo sljedeće. Kada shvatimo da smo zaglavljeni u obrascima ponašanja koja nam samo donose nesreću. Kod umjetnika čiji se rad zasniva na kreativnosti i kojima je ponekad teško pronaći inspiraciju za nove ideje. Kod ljudi kojima je potrebno protumačiti snove. Cilj terapije Kao što je istaknuto, Jungovska analiza je poseban oblik psihoterapije koji pomaže pacijentu da spozna nesvjesnu stranu svoje psihe. To u suštini znači da postajemo istraživači sopstvene psihe. Ovo možemo praktikovati i u društvu stručnjaka iz ove oblasti, koji nam može pomoći da shvatimo određenu dinamiku i kako nesvjesna strana naše psihe utiče na naše ponašanje. Da bi se to postiglo, Jungovska terapija će se usredsrijediti na niz veoma specifičnih dimenzija. One su: 1. Rad na nesvjesnom U Frojdovoj psihoanalizi nesvjesno nije ništa drugo do prostor u kome se nalazi veliki deo naših potnutih seksualnih impulsa i želja. Karl Jung, međutim, ide dalje u svojim objašnjenjima. On tvrdi da u dubinama naše psihe postoji ogromna mreža satkana od raznih sadržaja, simbola, arhetipova i značenja. Sve ovo treba osviejstiti. Kako bi se ovo postiglo, Jungovska terapija koristi dvije dobro definisane faze.
2. Tumačenje snova Zagovornici Jungovog učenja imaju vrlo specifičnu viziju o tome kakvi su naši snovi. Svijet snova ima direktnu vezu sa egom. To je poput pozorišta u kome se otkrivaju važni aspekti u cilju samo-realizacije, zadovoljenja potreba, ublažavanje strahove i ograničenja. Frojd je tvrdio da snovi nisu ništa drugo do područje za zadovoljavanje određenih potisnutih potreba. Jungovci, međutim, smatraju da snovi ponekad djeluju kao kritički glasovi. Kao putevi koji se otvaraju pred nama i stvaraju nove alternative u našem svjesnom umu, tako da možemo imati bogatiji život. Prema tome, za razliku od Frojda koji je svjesno i nesvjesno posmatrao kao dva zasebna svijeta, prema Jungu oni čine cjelinu. Tek onda kada integrišemo ova dva dijela naše psihe u jednu, oslobodićemo se. 3. Identifikacija kompleksa Svi posjedujemo komplekse, ali ono što nije dobro je što ti kompleksi ponekad posjeduju nas. Tada život gubi spontanost, mogućnosti i potencijal za razvoj i rast. Jung je objašnjavao da su kompleksi povezani sa našim naslijeđenim idealima i našim ličnim iskustvima. Prema konkretnom pristupu analitičke psihologije, možemo razlikovati sledeće: Krezov kompleks: potreba da imate novac i moć kako biste se osjećali superiornima. Kainov kompleks: vezan za ljubomoru. Ahilov kompleks: potreba da sakrijemo naše slabosti. Brunildin kompleks: kada imamo potrebu da naše partnere posmtramo kao heroje. Herostratov kompleks: potraga za stalnom pažnjom. Antigona kompleks: potreba za brigom i zaštitom. 4. Tip ličnosti Jedan od najviše korišćenih alata za ocjenjivanje u Jungovoj terapije je nesumnjivo Majers-Brigs indikator, koji su razvile Izabel Brigs Majers i Ketrin Kuk Brigs. Ova skala je kreirana na osnovu Jungove knjige Psihološki tipovi i ima sledeće ciljeve: Da shvatimo u kom trenutku se nalazimo na skali između introvertnosti i ekstrovertnosti. Da shvatimo kako obrađujemo naša okruženja i informacije koje čuvamo u svakom od njih. Da shvatimo kako donosimo naše odluke, bilo na osnovu naših emocija, presuda itd. Da otkrijemo koje su naše želje, emocionalne potrebe i radne sklonosti.
Tehnike koje koristi Jungova terapija
Zanimljivo je da je Jung uvijek odbijao da standardizuje svoje teorije i jasno definiše svoju kliničku praksu i metodologiju. Zbog toga su naslednici jungove terapije bili prinuđeni da pribjegavaju njegovim člancima, knjigama i esejima. Koristeći ih, uspijevali su da dođu do konsenzusa koji i danas održavaju. Dakle, ono što imamo je niz tehnika koje su razvijene u dijalektičkom odnosu između specijaliste i pacijenta. U ovom odnosu mora postojati bliskost, povjerenje i osjećaj partnerstva. Isto tako, Jung je u svojim spisima jasno stavio do znanja da treba postići sledeće: "Neophodno je da u dijalektičkoj proceduri terapeut u svakom trenutku poštuje ličnost pacijenta. Pacijent treba da bude tretiran dostojanstveno, i treba da budemo svjesni i treba da se oslobodimo predrasuda. Moramo pratiti osobu na njenom ponekad složenom putu otkrića i razvoja kako bismo olakšali psihoterapeutske promjene. Ne treba da postoji "psihijatrijski alergen" koji bi ljekar ili terapeut ostavio u pacijentovom umu u ovom procesu individualizacije ". (K.G.Jung) Poštovanje pacijenta i sticanje povjerenja je od suštinskog značaja u Jungovoj terapiji. Samo se na ovaj način može stvoriti dobro partnerstvo i izvesti sledeće tehnike: Konverzaciona terapija Jungova terapija se iznad svega zasniva na razgovoru. Pacijent se mora osjećati sigurno i udobno. Tek tada je moguće primijeniti druge tehnike, tokom kojih i pacijent i terapeut će biti u stanju da uđu u svijet nesvjesnog u cilju ostvarenja transformacije. Analiza snova Snovi se ne mogu tumačiti tek tako što ćete kupiti bilo koji sanovnik i naći značenje, pa čak ni pojednostavljeno preko Jungovih knjiga. Jung je znao i jungovski terapeuti su svjesni da je san individualan i da se simboli i arhetipovi koji se pojavljuju u snovima odnose isključivo na ličnost i životne okolnosti osobe koja je san sanjala. To je, dakle, veoma delikatan, precizan i istovremeno dubok i otkrivajući proces. Asocijacija riječi Test asocijacije riječi je uobičajena strategija u Jungovoj terapiji. Tokom ovoga terapeut izgovori riječ, frazu ili ideju. Od pacijenta se potom traži da navede prvu riječ koja mu/joj pada napamet. Brzina odgovora (kašnjenje, na primjer) može otkriti neke podsvijesne blokade ili komplekse. Kreativne aktivnosti Svaki jungovski terapeut će procjenjivati različite vrste kreativnih aktivnosti kao manje il više vrijedne u zavisnosti od ličnosti pacijenta. Jednostavne aktivnosti kao što su slikanje, crtanje, ples ili vođenje dnevnika snova su uvijek briljantne strategije. Bilo koje radnje koje uključuju izražavanje, maštu i koje otkrivaju aspekte našeg nesvjesnog uma su idealne. Efikasnost Jungove terapije Jungova terapija je korisna za rješavanje psiholoških problema. Takođe nam može pomoći da ostvarimo veće zadovoljstvo u našim životima i poboljšamo naše radne performanse i odnose sa partnerom i porodicom. Ona podstiče samospoznaju i pomaže nam da prevazidjemo vrijeme lične krize.
Studija objavljena 2013. godine potvrđuje valjanost Jungove terapiju. Prema ovoj studiji, sa 90 sesija može se postići potpuni terapeutski uspjeh. Ukoliko smatrate ovaj tip psihološkog pristupa odgovarati vašim potrebama i ukoliko mislite da ćete biti zadovoljni radom sa jungovskim terapeutom, onda bi trebalo da pokušate.
Reference: 1. David C. Hamilton, Jungian Analyst, How does Jungian Therapy work? : http://www.jungiananalystvt.com/JungianAnalysisinVermont.en.html 2. Mental Health and Mental Disorders: An Encyclopedia of Conditions, Treatments, and Well-Being by Len Sperry 3. Jungian Therapy on Psychology Today: psychologytoday.com
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017