Kako anksioznost i brige utiču na naš mozak?

Stres, anksiozni poremećaji, hronični umor, nedostatak energije i pesimizam. Uticaji svega toga na vaš mozak zaista su dalekosežni i štetni. Jer svi su vam emocionalni resursi dovedeni u pitanje i napeti ste do krajnjih granica. To na kraju uzrokuje da ste pod stalnim pritiskom, što se vrlo štetno odražava na duže staze. 

Uticaj anksioznosti i zabrinutosti na vaš mozak može se sažeti na sljedeći način: oni su toksični. Mada je ta reakcija prirodna.
Kada osjetimo prijetnju, reagiramo sa strahom i oprezom. Međutim, mnoge naše brige koje imamo svakodnevno u potpunosti su neutemeljene i ponekad potpuno pretjerane. Osim toga, stalni strahovi i brige uzrokuju stalni umor. Oni nam oduzimaju puno energije, postajete obeshrabreni i ponekad zbog njih gubite motivaciju.

Sa psihološkog gledišta, vrlo dobro znamo da previše negativnih misli i stalni strahovi nanose više štete nego stvarni uzrok briga.
Prekomjerna zabrinutost značajno utiče na funkcije vašeg mozga. To biste činjenicu trebali shvatiti vrlo ozbiljno. Ako se nađete u stanju u kojem vam se razina stresa neprestano povećava, na kraju ćete biti opterećeni i najmanjim gogađajima. To, sa svoje strane, prije ili kasnije sve izmakne kontroli. Donosićete nepromišljene odluke i to će još više povećati vaš emocionalni sukob.
Vremenom će se javiti i problemi sa spavanjem. Isto je i s težnjom ka perfekcionizmu. Što više razmišljate o tome kako da se savršeno i učinkovito predstaviti na poslu, to više pogrešaka činite. Ako se stalno pitate da li vas partner voli, tada će se osjećati vrlo nelagodno i pod pritiskom.
To znači da što više gajite pretjerane strahove i brige, više štete nanesete svom mozgu. Trošite vrijedne resurse. Kao rezultat toga, vaše pamćenje će se ugasiti i osjećati ćete se još iscrpljenije. Popis simptoma stresa povezanih s upornim negativnim mislima je dugačak.

Kako tačno strahovi i brige utiču na vaš mozak?
Učinci koji pretjerani strahovi i strepnje imaju na vaš mozak daleko su jači nego što mislite. Neuroznanstvenici poput Dr Joseph LeDoux sa Sveučilišta u New Yorku, potvrđuje da posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Najčešći razlog za to je što mnogi ljudi ne znaju kako se sa ovakvim problemima nositi na zdrav način. Često smo skloni prebrzoj panici i dramatiziramo situacije.
​Spominje i da mi imamo samo neke odgovornosti za te reakcije. Jer je naš mozak programiran da se prvo zabrine, a zatim da počnemo intenzivno razmišljati. Drugim riječima, naš emocionalni sistem, a posebno cerebralna amigdala, odgovoran je za to kako shvatamo prijetnju. To će tada pokrenuti emociju u nama koja bi nas trebala zaštititi od te prijetnje.

Zbog ove emocije, neurotransmiteri poput dopamina trajno se oslobađaju. A upravo oni izazivaju anksioznost i nervozu. Tek tada limbički sistem stimulira moždanu koru (moždani korteks) i na taj način pokreće misaoni proces. To bi sada trebalo preuzeti kontrolu nad situacijom. Pored toga, trebalo bi regulirati logičnim sučeljavanjem sa pretpostavljenom opasnošću uzrokovanom anksioznim refleksom i stresom.
Dr LeDoux naglašava da su naše emocije jače od naše sposobnosti logičkog razmišljanja. Stoga je uticaj naših strahova i zabrinutosti na naše mišljenje tako snažan. To ima sljedeće učinke:

Veliki strahovi i brige uzrokuju mentalnu bol
Što je točno "psihička bol"? Razlikuje li se od fizičke boli? Da, razlika postoji, iako vas obje boli ograničavaju na sličan način. Pod psihološkom boli razumijevamo, na primjer, stres, iscrpljenost, negativnost i obeshrabrenje.
Kad vam je mozak trajno opterećen anksioznošću i zabrinutošću, amigdala preuzima kontrolu nad vašim mozgom. Na taj će se način utvrditi opasnosti koje ne postoje. Sve što opazite u ovom stanju osjećate kao prijeteće i stvara vam paniku. Ova prekomjerna stimulacija smanjuje aktivnost vaše moždane kore. To zauzvrat znači da sve doživljavate haotično i neuravnoteženo.
Pored toga, amigdala aktivira druga područja mozga, uključujući prednji cingulatni korteks. To dodatno povećava vašu nelagodu.

"Kad se osvrnem na sve brige, razmišljam o priči starca koji je na samrtnoj postelji rekao da ima mnogo problema u životu, od kojih se većina nikada nije dogodila."
-Winston Churchill-

Ako se previše brinete, to može utjecati na vaše kognitivne sposobnosti
Ako ste trajno zabrinuti dugi tjedan ili mjesec, tada ćete primijetiti da ovo stanje utiče i na vaše kognitivne sposobnosti. Nakon nekog vremena primijetićete sljedeće:

• memorijske propuste
• problemi sa koncentracijom
• poteškoće u odlučivanju
• problemi s razumijevanjem poruka, tekstova itd.

Kako da brinemo manje?
U osnovi, nije loše ako ste zabrinuti. Međutim, važno je da naučite kako to učiniti na zdrav način po vas. U suprotnom, postoji rizik da razvijete generalizirani anksiozni poremećaj. To je rezultat studije koju je dr Med. Ernesta Paulesua na Sveučilištu u Cambridgeu.
Psiholog Albert Ellis daje neke važne preporuke o tome kako možete naučiti brinuti na zdrav način:

• Započnite analizom svojih iracionalnih misli. Iznenađujuće je da je oko 80% svih naših briga pretjerano i logično neopravdano.
• Nadalje, važno je da razgovarate o svojim osjećanjima. Ako im date ime, prepoznat ćete ih i bolje ćete ih razumjeti. 
• Osim toga, ne biste trebali donositi odluke isključivo na temelju vašeg raspoloženja. Prije nego što donesete važnu odluku i sprovedete je, mirno odmjerite sve prednosti i nedostatke. Osjećaji su takođe važni. Međutim, ako pogledate neke relevantne činjenice i odmjerite ih, donijećete najbolje odluke.​

Sad kad znate negativne učinke pretjeranih briga i strahova na vaš mozak, ubuduće ćete moći odgovoriti još bolje. U svakom slučaju, izbjegavajte ulazak u ovu spiralu tjeskobe i umjesto toga prakticirajte zdrave i razumne pristupe. Ako shvatite da to ne možete sami, tada bi trebalo potražiti profesionalnu podršku.